Povežimo se

Gradnja doma

Uvjeti koji su potrebni da bi potkrovlje postalo dom

Svako potkrovlje ne može postati i stambeni prostor

Život u potkrovlju san je mnogih. Za njegovo ostvarenje potrebno je ispuniti neke ključne preduvjete. Koji su to saznali smo od inženjera građevine Vladmira Makotera.  Potkrovlja su prostori u kojima vrlo često možemo ostvariti neke originalne ideje. Međutim svako potkrovlje ne može postati i stambeni prostor.

‘Osnovni uvjet da bi jedno potkrovlje postalo stambeno potkrovlje je zapravo njegova visina. ‘Ako imamo dovoljnu visinu, onda možemo razmišljati o stambenom potkrovlju, zato jer količina zraka koja nam je bitna da ovdje možemo ugodno živjeti zapravo ovisi o samoj visini i volumenu samog prostora’, objašnjava Vladimir Makoter, ing. građevine i vlasnik krovopokrivačkog obrta.

Poželjno je da visina stambenog potkrovlja svakako prelazi tri metra te da krov ne ide u nulu, odnosno da se ne spaja s podom potkrovlja, već da između njih postoji zid.

‘Većina ljudi se boji da kada ima visoko potkrovlje, da će morati jako veliki prostor grijati. Je, možda će u nekom postotku ta potrošnja biti nešto veća, ali ne toliko znatno koliko se ljudi plaše. Zato jer ako se svi slojevi krova dobro izvedu, jednom kad se taj prostor zagrije, toplina nema kud bježati’, kaže.

Neće biti gubitaka topline, nego ćete uživat u takvom visokom ugodnom prostoru. Krov je važan segment vanjske ovojnice svake zgrade. Od vlage, topline i hladnoće štiti cijelu kuću pa i samo potkrovlje.

‘Kad se dolazi u potkrovlje, mora se vidjeti kompletno stanje konstrukcije, mora se vidjeti stanje pokrova krova, građevinske limarije, ako se procjeni da pokrov krova, građevinska limarija neće zadovoljiti uvjete trajnosti idućih, recimo, 30 ili 40 godina onda moramo planirati kompletnu obnovu’, siguran je Vladimir.

Potkrovlje stradalo u potresu

Prava konstrukcijska obnova najbolje se vidi na ovom potkrovlju u zagrebačkom Donjem Gradu koje je izuzetno stradalo u potresu.

‘Kad smo došli na ovo krovište, bilo je slomljenih greda od dimnjaka koji su padali, mnoštvo oštećenog crijepa, građevinske krovne limarije, a najzanimljiviji detalj koji se pojavio je bio kad smo počeli rušiti dotrajale zidove. Oni su bili u takvom stanju da su radnici rukama mogli skidati slojeve žbuke i cigle jer jednostavno vezivni mort više uopće nije bio u svojoj funkciji’, prisjeća se.

Svi zidovi, zabatni zidovi i svjetlarnici zamijenjeni su novim elementima, betonskim serklažima i ciglenim zidovima. Od ruševina je napravljena čvrsta i sigurna školjka. 

‘Što se tiče samog krovišta ono se ojačavalo na način da su se u sve nosive grede dodavali drveni elementi koji su se vezali vijcima, to je sve odrađeno prema projektu. Tako da sad imamo primjer jednog novog krova ventiliranog i ovo potkrovlje je u ovom trenutku spremno da se počinje pretvarati u stambeni prostor’, kaže.

Tajna dobrog potkrovlja leži u harmoniji raznih dijelova krova koji nam kao promatračima njegovog vanjskog dijela, ostaju sakriveni.

‘Ovdje vidimo sljedeće. Vidimo parnu branu, vidimo drvenu konstrukciju, znači drvene rogove, vidimo između tih drvenih rogova mekanu mineralnu vunu, na drvenim rogovima iznad mekane mineralne vune je daščana oplata. Sljedeće nakon toga je tvrda kamena vuna, da zbrojeno debljina ove mekane i tvrde kamene vune bude minimalno 20, idealno 26 centimetara, zatim dolazimo do krovne folije koja je s donje strane visoko paropropusna, a s gornje strane je vodonepropusna, opet još jedan funkcionalni sloj, tu je sljedeći sloj a to je ventilirani sloj krova koji se napravi na način da se stavljaju tzv. kontraletve, to su ovi elementi. tu su još i letve za krovni pokrov’, dodaje Vladimir.

Ukoliko krov nema parnu branu, vlaga iz potkrovlja će pobjeći u više izolacijske slojeve krova i ondje se kondenzirati. U kamenoj vuni može stvoriti gljivice i pljesni, te joj također oslabiti izolacijska svojstva.

Optimalna izolacija

‘Sve preklope polijepimo, sve prodore uz krovne prozore, uz zidove uz grede, znači sve treba polijepiti i onemogućiti zraku iz unutrašnjosti da bježi kroz tu parnu branu’, pojašnjava.

Minimalno dva centimetra šira od širine rogova mora biti mekana mineralna vuna. Time će se onemogućiti strujanje zraka. Međutim toplina će bježati kroz drvene rogove pa je zato potrebno staviti 6, 8 ili 10 centimetara tvrde kamene vune.

‘Ona ima takvu tvrdoću da vi po njoj možete hodati i da sljedeći slojevi krova mogu izdržati ta  opterećenja. Ona se postavlja, za razliku od vune, kontinuirano. Ploče tvrde kamene vune se postavljaju jedna do druge. Tih 6, 8 ili 10 centimetara tvrde kamene vune radi bolji posao toplinskog izolatora nego mekana mineralna vuna debljine 12 centimetara. No, zajedno zapravo ostvaruju one efekte koji današnji energetičari traže, znači dovoljne uštede pri insolaciji, znači pri dotoku topline i pri gubitcima’, zaključuje.

Samo uz sve dijelove krova koji će biti kvalitetno odrađeni, stambeno potkrovlje može biti suho i ujedno disati. Zimi toplo, a ljeti ugodno za življenje.

Gradnja doma

Odlična izolacija i estetska vrijednost: Drvo-aluminij stolarija pruža najbolje od oba materijala

Drvo aluminijska stolarija ima i estetsku vrijednost, visok stupanj toplinske i zvučne izolacije, a dostupni su u nekoliko boja kako bi se lakše uklopili u svaki stil uređenja.

Često čujemo da drveni prozori dišu, što znači da imaju sposobnost upijanja i otpuštanja vlage iz okoline sudjelujući tako u regulaciji mikroklime u interijeru, a mana im je održavanje. No, što ako i za to postoji rješenje? 

Vrsta stolarije obično ovisi o mikrolokaciji postavljanja i željama investitora. Zbog sve manje slobodnog vremena, stolarija od umjetnih materijala postala je sve zastupljenija. No, zadnjih 15tak godina u Hrvatskoj se proizvode prozori u kombinaciji drvo i aluminij, pružajući najbolje od oba materijala. 

Drvo-aluminijski prozori ne zahtijevaju održavanje i rjeđe se obnavljaju

“U maloprodaji najviše se okrećemo tim drvo aluminijskim prozorima gdje ljudi zapravo drvene prozore više ne žele i nemaju vremena održavat, što je potrebno. Iako su oni puno napredovali zadnjih godina, sa tim novim tehnologijama i novim bojama i lakovima, ali opet održavanje je potrebno. Kod drvo aluminijskih proizvoda, aluminij postavimo izvana gdje zapravo on štiti drvo od vremenskih utjecaja, nema više nikakvog održavanja, a u interijeru ostane drvo gdje zapravo postoje kao unutarnji namještaj i održavanje više nikakvo, ama baš nikakvo nije potrebno.”, pojasnio je Marko Mihelčić, direktor tvrtke Lokve.

Zbog napretka kemijskog sastava boja i lakova, danas drvenu stolariju treba nešto rjeđe obnavljati. Mihelčić navodi kako to ovisi o vremenskim utjecajima na sam prozor i gdje je prozor ugrađen tj. na kojoj strani kuće, ali otprilike svakih 5 godina da bi trebalo raditi nekakvo osnovno održavanje.  

Visoka kvaliteta proizvoda za najzahtjevnije kupce

Kod kombinacije drvo aluminij stolarije, drvo je s unutarnje strane, što znači da na njega neće utjecati atmosferilije dok  aluminij s vanjske strane dobro podnosi sve vremenske uvjete. 

“Potražnja za drvenim i drvo-aluminijskim prozorima značajno ponovno raste, treba uzet u obzir da je drvo aluminijski prozor i to je srednja viša ili viša klasa, to je jedan premium proizvod, uspoređujući sa PVC prozorima i čak sa aluminijskim prozorima. Tako da tržište se definitivno povećava, definitivno se otvara, ali opet specifičan je proizvod za specifično tržište i za specifične kupce, baš koji traže visoku kvalitetu proizvoda i jedan premium segment prozora i podizno kliznih stijena.”, ističe sugovornik.  

U usporedbi s materijalima kao što je plastika, drvo je održiviji izbor, ekološki prihvatljiviji i odličan je izolator

“Uvijek u svim segmentima tehnički gledano, da li je to otpornost prozora na voda, vjetar ili zrak, da li je to toplinska izolacija samog prozora, drvo, aluminijski ili čak i drveni proizvod, drvo aluminijski proizvodi su uvijek superiorni u odnosu na ostale proizvode od drugih materijala.

Naša jedna prednost u drvu, odnosno proizvodnji drvenih i drvo aluminijskih proizvoda je upravo ta gdje, ograničenja su gotovo nikakva u tim prozorima. Dobro, nešto nas ograničava okov i ta težina, ali načelno rijetko kad se susretnemo s nekim stvarima gdje možemo reći ne, ali najčešće nađemo neko drugo rješenje da to prevaziđemo.”, navodi.

Tvrtka Lokve jedina u Hrvatskoj proizvodi drvo aluminijsku stolariju u koju trupca za obradu dolaze ravno iz obližnje šume Gorskog Kotara. Zaokružen proizvodni proces omogućava visoku kvalitetu krajnjeg proizvoda. 

“Počeli smo sa drvenim prozorima i onda smo razvili, napravili prvi u Hrvatskoj drvo aluminijski prozor prije 15 godina, dvadesetak čak. Razvijao se neki smjer te plastike, razvijao se smjer čistih aluminijskih prozora, ali mi smo nekako htjeli držat fokus na prirodne materijale, ono što je pogotovo danas jako popularno, vidimo šta se dešava s umjetnim materijalima, u kojem to smjeru ide, jednostavno rekli smo nećemo gubit fokus sa našeg proizvoda, tamo gdje imamo snagu.

U Gorskom kotru gdje imamo našu šumu, naše drvo, sve kompletno lokalna sirovina i nismo se išli okretat drugim materijalima, nego samo usavršavat zapravo taj drvo aluminijski prozor koji je danas i  u maloprodaji, preko 90 posto maloprodaje.”, zaključio je.  

Drvo aluminijska stolarija ima i estetsku vrijednost, visok stupanj toplinske i zvučne izolacije, a dostupni su u nekoliko boja kako bi se lakše uklopili u svaki stil uređenja.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Stručnjaci predstavili svjetske novitete na konferenciji o suvremenim ostakljenim pročeljima

Ostakljeno pročelje povećava količinu prirodne svjetlosti unutar zgrade, ali donosi i izazove u sprječavanju gubitka energije, na čemu se intenzivno radi

Prva konferencija o suvremenim ostakljenim pročeljima održana je prošle godine u sklopu završetka europskog projekta, a prošlog tjedna održana je druga internacionalna konferencija i donijela mnoštvo zanimljivih tema. 

Međunarodna znanstvena konferencija o suvremenim ostakljenim pročeljima okupila je stručnjake iz znanstvenog, istraživačkog i gospodarskog sektora u svrhu predstavljanja noviteta u svijetu. 

Budućnost ostakljenih pročelja

“Glavna tema konferencije, reklo bi se, sadašnje je stanje i budućnost ostakljenih pročelja. Vidimo da su sve veći zahtjevi za naše fasade, a ostakljena pročelja su jedna specifična ovojnica zgrade, kod koje nosivi element, uglavnom metalni plus staklo, sudjeluje u formiranju te kontakta između unutarnjeg i vanjskog prostora na toj ovojnici same zgrade.”, ističe predsjednik N-ZEB klastera, prof. dr. sc. Zoran Verešić, dipl. ing.  

Okupljenima su predstavljeni i rezultati Europskog projekta za razvoj dvostruke fasade s hermetički zatvorenom šupljinom, koji je nastao kao odgovor na zahtjev tržišta staklenih i aluminijskih fasada. 

“Većinom su zgrade sa ostakljenim pročeljem. Stambene ili javne zgrade, ali mogućnosti au izvedbe i dijela ostakljenih pročelja na stambenim i višestambenim zgradama, tako da su one ili u kompletu ili u segmentima. Mogu se koristiti i na individualnim zgradama i na višestambenima, ali u pravilu, predviđene su za uredske, poslovne ili javne zgrade.”, dodaje.   

Dipl. ing. građ. Luka Fukat (KFK), kontrolor kvalitete te jedan od predavača na konferenciji, navodi kako osim 15-ak zgrada u Zagrebu te kompleksa City Island u Zagrebu, možda bi se moglo nabrojati još tridesetak zgrada koje mogu predstavljati reprezentativne aluminijske ostakljene fasade.  

Investitori traže učinkovite i energetski obnovljive proizvode

Razumijevanje arhitektonskih trendova potiče kreativnost, kao i način upotrebe materijala, a korištenje suvremenih ostakljenih fasada ovisi o količini sredstava u građevinskom sektoru te tehničkih zahtjeva i pitanju održivosti. 

“Hrvatska trenutno stoji, po mom mišljenju, u situaciji gdje treba proizvesti fasadu u budžetu, u zadanom vremenskom roku. Drugih zahtjeva, osim zakonskih, zapravo nema.

Ekvivalent tome su zapravo zakoni u Ujedinjenom kraljevstvu koji su približni našima, međutim, sami investitori traže učinkovitije, energetski obnovljive i više-manje reciklabilne proizvode. 

Ako želite tehnički najbolju fasadu, staklena vuna, kamena vuna i fasada koja se koristi u standardnoj gradnji, najbolja je opcija. Prednosti staklenih i aluminijskih fasada je ljepota i to da su sto posto reciklabilnost. Međutim, po kvaliteti se staklene aluminijske fasade nikada neće moći mjeriti sa klasičnom gradnjom. “, pojašnjava Fukat.

Kako poboljšati učinkovitost ostakljenih sustava

Ostakljeno pročelje povećava količinu prirodne svjetlosti unutar zgrade, ali donosi i izazove u sprječavanju gubitka energije, na čemu se intenzivno radi. 

Trend razvoja je danas ide u smjeru očuvanja okoliša i uštede energije. Tako da ova sva rješenja idu upravo u tom smjeru: Kako poboljšati učinkovitost tih sustava, kako smanjiti utjecaj i kod proizvodnje materijala na okoliš, kako smanjiti tj. odnosno ograničiti energiju koja prolazi kroz ta stakla i u jednom i u drugom smjeru…

Kod ostakljene fasade imamo gubitak energije od grijanja prema van, ali isto tako imamo dobitak energije od sunčevog zračenja.

To su vrlo specifični transparentni dijelovi ovojnice zgrade gdje moramo voditi brigu i o gubitcima topline, ali i dobitcima topline u ljetnim mjesecima kada moramo koristiti uređaje za hlađenje prostora, što opet utječe na potrošnju energije zgrade u cjelini. 

Trud se uvijek ulaže da bi se stvorili što kvalitetniji uvjeti boravka u prostoru, a današnji trend i današnji zahtjevi tržišta su i smanjenje CO2 otiska i ušteda energije, tako da su sve to teme ove konferencije.

O velikim iskustvima svjetski poznatih firmi koje se bave proizvodnjom ostaklenih pročelja govore na konferenciji njihovi predstavnici. Nadamo da se će rezultati konferencije imati koristi za sve. “, zaključio je Fukat.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice