Gradnja doma
Luksuzne montažne kuće DOMUS plusa
Montažne kuće više nisu jednostavna i privremena opcija za rješavanje stambenog pitanja. Montažna gradnja dokazala se kao pouzdan izbor za kompleksne objekte s velikim, otvorenim prostorima, na što je uvelike utjecao tehnološki pomak u proizvodnji, znanju i materijalima.
DOMUSplus – energetski učinkovite montažne kuće
Evolucija samih materija, od nosivih konstrukcija, od drugačije obrade, od gips vlaknastih ploča, od cementnih ploča… Od toga da sada kroz vrijeme i kroz softvere i kroz testiranja se mogu dokazati kvalitetnija svojstva materijala koja se prije možda nisu znala, dokazujemo i omogućuju da se takvi objekti mogu raditi.
Tu vrlo važno napomenuti inženjering. Znači inženjersko rješavanje određenih situacija u građevini donosi do tih benefita i prednosti koje onda montažna gradnja može donijeti i u tako kompleksnim objektima. Visoko vrijedni softveri, znanja koja imaju naši dečki i cure imaju u samim projektnim zadacima, rekao je Grga Mrkonjić direktor Domus plusa.
Domus plus montažne kuće energetski su učinkovite i troše čak do 5 puta manje energije od klasične gradnje. Uz to, brzina izvedbe jedna je od velikih prednosti.
Brza gradnja
Ono što je jako bitno, što uvijek ponavljam je da se ovakvi objekti samo dvadesetak posto rade na terenu. 70, 80 posto vremena se provodi upravo na tom inženjeringu, na projektiranju, na rješavanju detalja i svega ostalog što onda kasnije daje ovaj rezultat o kojem danas razgovaramo.
Za jednu prosječnu montažnu luksuznu vilu, 300, 400 kvadrata sam proizvodni proces na našim proizvodnim strojevima automatiziranim i polu automatiziranim u našim proizvodnim pogonima ne traje duže od 10 do 15 dana.
Sama montaža takvog objekta i izvršenje visokog roh bau koji mi nudimo, a to je završen objekt u potpunosti izvana, osiguran izvana sa svim elementima koji su potrebni, još narednih 15tak dana do 20tak dana. Otprilike 20 do 30 radnih dana je potrebno da se ta kuća zaista složi i pripremi za investitora. On onda može završavati radove iznutra po sistemu ključ u ruke ili kroz nas ili u svojem nekakvom aranžmanu i staviti vilu u samo korištenje, dodao je Mrkonjić.
Ograničenja u montažnoj gradnji sve su manja, što se gotovo svakodnevno dokazuje, kako u svijetu tako i Hrvatskoj.
Koje su razlike između montažne i modularne gradnje?
Kod montažne i modularne gradnje razlika je samo u stupnju pripremljenosti objekta prije nego sam objekt dođe na gradilište. Modularna tako ima više…
Montažne luksuzne vile Domus plus
Luksuzne vile sada više nemaju nikakvih ograničenja niti što se tiče konzolnih prepreka. CLT kao, nosivi materijal može nositi takva rješenja, niti s obzirom na otvorene prostore koji su prije možda bili kompleksnije rješavani, zbog toga što onda imamo razna druga rješenja koja to premošćuju. Tako da zaista mi nismo dobili niti jedan projekt na stol kojeg nismo mogli zbog arhitekturnog rješenja riješiti i napraviti.
Jako smo ponosi na to da preko Europske unije, preko Fondova i preko općina i gradova rješavamo vrtiće. Tako da imamo već sada, ovih dana se puštaju u rad dva vrtića, jedan u Molvicama, drugi u Dugom Selu, već sada pripremamo nekoliko novih vrtića, jako puno općina i gradova nas zove za to i zbog toga nam je jako drago da u tom dijelu radimo.
Puno se dešavaju situacije izgradnje manjih polu zatvorenih obiteljskih naselja. Imamo primjer u Hrašću, gdje zajedno sa partnerom radimo objekt 16 objekata obiteljske gradnje 150, 160 kvadrata, kao jedan ukus kvalitete života na otvorenom, a s druge strane kako bi se kolokvijalno reklo američkom životnom stilu nekakvog predgrađa sa svim prednostima i manama, u predgrađu Zagreba koje je 10, 15 minuta do Zagreba. U Istri se gradi još uvijek jako puno baš luksuznih vila za najam, 300, 400, 500 kvadrata, sve sa 5 zvjezdica naravno.
Individualni pristup
Niz projekata koje smo radili i tržište koje nas je prepoznalo, zaista možemo reći da smo tu od početka do kraja za svog investitora. Od trenutka kada dođe sa svojom skicom ili idejom kod nas, sa našim ljudima u prodaji, sa našim prodajnim savjetnicima, sa našim inženjerima koje sam spomenuo koji jednako tako utječu i razgovaraju sa investitorima i projektnim timom u projektiranju i projektnoj dokumentaciji. Vjerujem da već sad se kroz tržište čulo i zna da su naši dečki što se tiče samih montaža daleko najbolji i što se toga tiče najškolovaniji.
Zaista sve napravimo što obećamo na prvom sastanku, tako se na kraju i desi, izjavio je Mrkonjić. Velik broj Domus plus luksuznih montažnih vila kao i konstanto povećanje potražnje za istima, pokazuje da ovaj način gradnje može udovoljiti kompleksnim arhitektonskim zahtjevima.
Gradnja doma
Budućnost gradnje: Nove tehnologije mijenjaju gradilišta i kvalitetu naših domova
Na sajmu PromoArh u Poreču stručnjaci su pokazali zašto kvalitetu kuće i dalje određuju dobar projekt, pravilna izvedba i detalji koji nakon gradnje ostaju skriveni.
Budućnost gradnje više nije tema koja pripada samo stručnim konferencijama i vizijama o gradovima sutrašnjice. Robotizirano zidanje na pojedinim se europskim tržištima već komercijalno primjenjuje, a u lipnju 2026. u Sloveniji je održano prvo pilot zidanje. Razlog nije samo želja za bržom gradnjom. Građevinarstvu nedostaje radnika, a pred struku se istodobno postavlja pitanje kako graditi kvalitetnije, učinkovitije i trajnije kuće.
Te su se promjene mogle vidjeti, usporediti, pa čak i isprobati na sajmu PromoArh u Poreču. U dvorani Žatika okupilo se više od stotinu izlagača iz sedam zemalja. Na više od 4.000 četvornih metara predstavljena su rješenja za gotovo sve faze gradnje i opremanja, od građevinskih materijala, stolarije i montažne gradnje do grijanja, obnovljivih izvora energije, digitalizacije i uređenja interijera.
Robot za zidanje kao odgovor na nedostatak radnika
Jedan od najvećih izazova građevinarstva više nije samo kako graditi kvalitetnije, nego i tko će graditi. Nedostatak radne snage ubrzava razvoj automatizacije, pa posao koji stoljećima povezujemo s ljudskim rukama danas mogu preuzimati i strojevi. Upravo je zato jedna od novosti koje su privukle najviše pozornosti bila Wienerbergerova prezentacija robota za zidanje.
Dr. sc. Marina Bagarić u svom predavanju nije govorila o opeci kao proizvodu, nego o promjenama u tehnologiji gradnje zidanih konstrukcija. Objašnjava da se proizvođači, uz razvoj materijala, sve više bave tehnologijom izvođenja i načinima na koje mogu odgovoriti na nedostatak stručne, ali i općenito dostupne radne snage.
Jedno od rješenja koje je predstavila grupacija je robot WLTR, čiji se naziv izgovara kao Walter. Prema njezinim riječima, robot se već komercijalno primjenjuje na češkom i okolnim tržištima, dok se u Hrvatskoj i Sloveniji tehnologija tek uvodi. Prvo pilot zidanje održano je u lipnju u Sloveniji, pa se, kako kaže, može reći da je robot već stigao na naše tržište.
Što robot može, a što i dalje ovisi o ljudima?
Znači li to da će se kuće uskoro graditi brže i bez zidara? Bagarić upozorava da je upravo to čest pogrešan dojam.
„Ljudi imaju percepciju robot, sad je to svemoguće, on će to riješiti sve u jednom danu”, kaže.
Robot, objašnjava, ima određena ograničenja, ali i svoje prednosti i jasnu primjenu. Zato je cilj sada tehnologiju približiti izvođačima i projektantima. Oni trebaju znati što robotizirano zidanje znači kad se projekt radi od početka, na što treba paziti zbog ograničenja robota te koje su njegove stvarne mogućnosti na gradilištu.
Robotizacija, dakle, ne znači da s gradilišta nestaje čovjek. Mijenja se njegov posao, ali i način na koji se građevina mora projektirati i pripremiti kako bi tehnologija uopće mogla preuzeti dio izvedbe.
Budućnost gradnje ovisi i o detaljima koje kasnije ne vidimo
Novi način zidanja samo je jedan dio procesa u kojem nastaje kuća. Da najbolja praksa ne mora ostati samo na prezentacijama i nacrtima, pokazala je Gradionica, dio sajma na kojem se model kuće gradio pred posjetiteljima, sloj po sloj.
Kako objašnjava Snježana Turalija, prvog se dana gradio model obiteljske kuće na kojem su se mogli prikazati vanjski i unutarnji zidovi, pregrade i strop. Ugrađivala se stolarija, odnosno prozori, vrata i balkonska vrata, a zatim i krovni prozor. Postavljali su se toplinska izolacija i pojedini sustavi hidroizolacije. Članovi NZEB klastera tako su prikazali rješenja kojima se postižu visoka energetska učinkovitost, održivost i trajnost kuće.
Vrijednost takve demonstracije je u tome što posjetitelji ne gledaju pojedinačne proizvode na štandovima. Vide kako se oni povezuju u cjelinu i kako izgleda njihova stvarna ugradnja.
Zašto dobar materijal nije dovoljan za energetski učinkovitu kuću?
Konačnu kvalitetu kuće ne određuje samo izbor pojedinačnog proizvoda. Kvalitetan zid, dobar prozor ili debela izolacija neće dati očekivani rezultat ako su loše spojeni s ostatkom građevine.
Jedan od takvih detalja su toplinski mostovi, manja područja u ovojnici grijanog dijela zgrade kroz koja toplina prolazi brže nego kroz okolnu konstrukciju zbog promjene materijala, debljine ili oblika građevnog dijela. Nastaju upravo na spojevima, primjerice ondje gdje se susreću različiti materijali ili gdje se ugrađuje stolarija. Zato je važno da su spojevi pravilno riješeni, da je izolacija izvedena bez prekida i da se ono što je zamišljeno u projektu dosljedno provede na gradilištu.
Energetska učinkovitost počinje prije nego išta uključite — u sloju koji nikad nećete vidjeti
Svi ti detalji nakon završetka radova ostaju skriveni iza fasade i završnih slojeva. Ipak, upravo o njima ovisi koliko će kuća biti ugodna za život, koliko će energije trošiti i koliko će dugo trajati bez problema. Za one koji planiraju gradnju poruka je jasna: pri odabiru rješenja nije dovoljno znati što se ugrađuje, nego i kako će biti ugrađeno i povezano s ostatkom građevine.
Nove tehnologije traže i nova znanja
Stručni dio sajma ove je godine bio posvećen suvremenim trendovima u graditeljstvu. Prof. dr. sc. Zoran Veršić s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objašnjava da su tvrtkama članicama klastera prepustili da same predstave novosti koje primjenjuju u svojim proizvodima i tehnologijama. Ponuda je bila široka, od kvalitetnijih materijala koji pridonose održivijim prostorima za život do rješenja kojima se poboljšavaju uvjeti boravka u prostoru, pa sve do robota za zidanje.
Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ističe da je hrvatsko građevinarstvo već pokazalo što može. Za sljedeći korak, kaže, presudna su znanja i inovacije.
„Za budućnost su nam važne nove tehnologije i inovacije”, naglašava. Jednako su važna i mjesta na kojima se struka može okupiti, razmijeniti iskustva, upoznati dobru praksu i sklopiti nove poslove, jer sve to, prema njezinim riječima, pridonosi snažnijem građevinarstvu.
Kako se ove promjene tiču budućih vlasnika kuća?
Budućnost gradnje donosi nove materijale, strojeve i načine rada, a robot za zidanje samo je najvidljiviji primjer tih promjena. Njihova stvarna vrijednost ipak ne ovisi samo o tehnologiji. Ovisi o dobrom projektu, pravilnoj izvedbi i ljudima koji znaju kako rješenja primijeniti i međusobno povezati.
Za one koji planiraju gradnju ili obnovu to znači da se razgovor s projektantom i izvođačem ne bi trebao zaustaviti na pitanju što odabrati. Jednako je važno pitati kako će se to izvesti.
Gradnja doma
Možete li zadržati radijatore i prijeći na dizalicu topline?
Na primjeru Viessmannova uređaja predstavljenog na sajmu PromoArh objašnjavamo na što pripaziti.
Mnogi vlasnici starijih kuća razmišljaju o prelasku na dizalicu topline, ali ih zaustavlja jedno pitanje: znači li novo grijanje i potpuno novu instalaciju? Dizalica topline za radijatore danas je realna mogućnost, no odgovor ne ovisi samo o uređaju. Jednako su važni toplinski gubici kuće, postojeći radijatori i temperatura vode koju sustav mora postići.
Dizalice topline sve su češći izbor i u novogradnji i u energetskim obnovama, a njihov razvoj više nije usmjeren isključivo na učinkovitost. Nekoliko zanimljivih rješenja Viessmann je predstavio na sajmu PromoArh u Poreču, među njima i novu monoblok dizalicu topline Vitocal 200-A ie.
Može li se u staru kuću ugraditi dizalica topline? Evo što sve treba planirati
Dizalica topline za radijatore: što znači temperatura vode do 70 °C?
Temperatura polaza je temperatura vode koja iz uređaja odlazi prema grijaćim tijelima. Radijatorsko grijanje u pravilu traži višu temperaturu vode od podnog, zato je taj podatak jedan od važnijih pri modernizaciji starijih kuća. Kod predstavljenog uređaja temperatura polaza, prema riječima sugovornika, doseže 70 °C.
Kako objašnjava Simon Palman, predstavnik tvrtke Palman Thermo, ovlaštenog Viessmannova partnera, za korisnika to znači da uređaj može spojiti na postojeću instalaciju s radijatorima. Posebna kotlovnica, dodaje, nije potrebna.
Mogućnost postizanja visoke temperature ipak ne znači da će svaka dizalica topline za radijatore jednako dobro raditi u svakoj kući. Treba provjeriti jesu li postojeći radijatori dovoljno veliki za potrebe prostorija i koju temperaturu vode sustav stvarno treba u najhladnijim danima. Tek tada se može procijeniti je li postojeća instalacija prikladna i kako će uređaj raditi.
Za odabir uređaja nije dovoljna kvadratura kuće
Uređaj je, ističe Palman, namijenjen prvenstveno modernizaciji, ali se može ugraditi i u novogradnju. Dostupni su modeli do 12 kW. Zasad dolazi samo u monofaznoj izvedbi, a najavljena je i trofazna.
Snaga uređaja, naglašava Palman, određuje se prema toplinskim gubicima zgrade, a ne prema veličini kuće. Kvadratura je tek jedan od podataka potrebnih za pravilan odabir sustava. Dvije kuće iste veličine ne moraju imati ni približno jednake potrebe za grijanjem. Na toplinske gubitke utječu izolacija, stolarija, površina vanjskih zidova i krova, ali i temperatura koju ukućani žele u prostorijama.
Zato je dobro prije kupnje izraditi proračun toplinskih gubitaka. Premalen uređaj neće moći zagrijati kuću u najhladnijim danima, a prevelik će raditi neučinkovito.
Monoblok izvedba: što ostaje vani, a što se ugrađuje u kuću?
Razvoj novih uređaja ide i prema jednostavnijoj ugradnji te smanjenju prostora koji sustav zauzima u kući. Kod monoblok izvedbe cijeli rashladni krug nalazi se u vanjskoj jedinici.
Predstavljeni uređaj, objašnjava sugovornik, kompaktan je i nema unutarnjih hidrauličkih jedinica. U kući je samo elektronički sklop koji upravlja s više krugova grijanja.
„Imate samo jedan uređaj u dvorištu, di vam hidraulika dolazi van, a elektronika vam je u kući”, ističe Simon.
Takva izvedba smanjuje količinu opreme u kući, što je posebno važno kod modernizacije, kad prostora često nema dovoljno. Konačan raspored uređaja i instalacija ipak ovisi o projektu sustava grijanja za konkretnu kuću.
Upravljanje grijanjem putem aplikacije
Sve više funkcija znači i potrebu za jednostavnijim upravljanjem. Sobni regulator, kaže naš sugovornik, bežično se spaja na elektroniku uređaja, a sustavom se može upravljati i putem mobilne aplikacije ViCare.
Digitalizacija ovdje nije važna samo korisniku. Uređaj koristi Viessmannovu platformu One Base Intelligence, koja omogućuje daljinski nadzor nad dizalicom topline. Ako se pojave poteškoće, ističe sugovornik, instalater se može daljinski spojiti na sustav. Takav pristup može pomoći da se određeni problemi prepoznaju i riješe brže, ponekad i bez izlaska na teren.
Povezivanje sa solarnom elektranom i drugim uređajima
Nove dizalice topline jednostavnije se povezuju i s drugim izvorima energije i uređajima u kući. Palman kao primjere navodi solarnu elektranu i punjač za električni automobil, uz napomenu da je rješenja mnogo.
Prema Viessmannu, platforma One Base Intelligence u jedan sustav može povezati fotonaponsku elektranu, spremnik energije i punjač za automobil, pa i postojeće uređaje drugih proizvođača. Dizalica topline tako postaje dio šire priče o upravljanju energijom u domu.
Dizalice topline postaju standard modernog stanovanja
R290: što je novo u rashladnom sredstvu?
Postoji i dio dizalice topline koji korisnik ne vidi, a posljednjih godina postaje sve važniji. Rashladno sredstvo prenosi toplinu unutar sustava, ali njegov odabir utječe i na okoliš. Zato se kod novih generacija uređaja sve više koriste sredstva s vrlo niskim potencijalom globalnog zagrijavanja (GWP).
Predstavljeni uređaj koristi rashladno sredstvo R290, odnosno propan. Zbog niskog potencijala globalnog zagrijavanja smatra se prihvatljivijim za okoliš. Takav izbor prati i propise kojima se postupno smanjuje uporaba fluoriranih plinova s velikim utjecajem na klimu.
Prvi korak je upoznati kuću
Možete li, dakle, zadržati radijatore i prijeći na dizalicu topline? U mnogim kućama odgovor može biti potvrdan, ali tek nakon provjere. Prije odabira dizalice topline za radijatore treba poznavati toplinske gubitke kuće, temperaturu vode koju postojeći radijatori trebaju i stanje cijele instalacije.
Od temperature polaza do povezivanja sa solarnom elektranom i upravljanja putem aplikacije, dizalica topline danas je dio šire priče o energetskom upravljanju domom. Kod modernizacije prvi korak zato nije odabir uređaja, nego dobro upoznavanje kuće u koju će se ugraditi.
