Gradnja doma
Knauf Insulation – pouzdan partner u gradnji montažnih kuća
Izolacija igra ključnu ulogu u efikasnom funkcioniranju montažnih kuća. Upotrebom visoko kvalitetnih izolacijaskih materijala poboljšava se kvaliteta zraka u interijeru i osigurava energetska učinkovitost. Jedan takav primjer pronašli smo u Glini.
Montažna gradnja dobiva sve više prostora u gradnji kuća i višestambenih objekata. Osobito kada stambeni prostor treba osigurati što prije. Na površini od 1,6 hektara u Glini izgrađene su 74 kuće, svaka veličine 45 kvadrata.
“Znači to je projekt zbrinjavanja ljudi koji su stradali u potresima dok se njihovi domovi ne obnove. Poslije toga će ovaj projekt ići u sustav domova gdje će živjet umirovljenici. Mi smo njega završili praktički u 8 mjeseci. Bilo je zahtjevno zato što je ovo bila močvara, morali smo nasuti 20.000 kubika kamena da bi uopće utvrdili teren. Uglavnom, projekt je cijeli izveden po zahtjevu županije. Montažna gradnja je prisutna ovdje, znači ovo su kuće koje su sve suha montažna gradnja. Naša proizvodnja je tu 400 metara od ovoga i osjećali smo se dužnim da se na kraju javimo na tu obnovu i da participiramo.” za Dom na kvadrat rekao je Elmor Baraković, direktor Drvnog centra Glina.
Montažne drvene kuće ekološki su održive, a u odnosu na tradicionalne građevinske metode jedna od prednosti im je brzina izvođenja.
Niskoenergetske montažne kuće useljive u tjedan dana
Razlika između montažne i masivne kuće
“Montažne gradnje, u ovom slučaju, drvena gradnja, se okarakterizira kao suha, lagana gradnja. Znači nema te neke masive, pa bi mogli reći da ako živimo u kućama duže vrijeme i grijemo se čitavu zimu da možda masivne kuće imaju neku prednost. Prednost tih montažnih kuća je jasno, u brzini izvođenja. Mogli bismo reći da jednu kuću možete dobit za tri do četiri mjeseca, dok klasičnu gradnju za godinu, dvije, ovisi sve o radovima.
Masivne kuće ipak imaju neku svoju zvučnu izolaciju i može se toplinska izolacija uglavnom napravit izvana, ovaj jedan zid jednostavno sa mineralnom vunom praktički dobije skoro istu vrijednost, možda čak i bolju vrijednost zvučne izolacije u toj suhoj, laganoj gradnji. ” objasnio je Dario Henezi iz Knauf Insulation-a.
Kako se grade montažne drvene kuće
Kod montažnih drvenih kuća većina je dijelova proizvedena unaprijed u kontroliranim uvjetima.
“Prvo se rade drveni okviri, koji se prvo sa jedne strane oblože sa Knauf pločama, različitih vrsta. Postoje vodootporne i vatrootporne Knauf ploče. Zatim se radi ispuna od staklene mineralne vune, dakle, kao zvučna, toplinska i protupožarna izolacija. Treba tu spomenuti da je ta mineralna vuna dosta paroporpusna, dakle zidovi dišu. Ona plava folija, to je takozvana parna kočnica. Ona zapravo regulira tu difuznu vlagu. Ako imate razliku između grijanog i negrijanog prostora, znači razlika u tlakovima, uvijek sa područja većeg tlaka i toplina i vlaga kreću prema hladnim ili području nižeg tlaka. Tu su parne brane bitne da vlagu uspore, zakoče, da ona ne dođe naglo u hladnu zonu gdje može kondenzirati.” rekao je Henezi.
Korištenjem Knauf Insulation visoko kvalitetnih izolacijskih materijala, ove kuće imaju izvanrednu toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju.
Jesu li montažne kuće sigurne?
Parne brane
“Veliki segment je u tome vanjska izolacija, vanjskih zidova, pa se tu onda koriste i te folije takozvane parne brane. Kada jedna obitelj producira vlagu, da se ta vlaga ne zavuče u tu izolaciju, ne dođe do kondenzacije, stvaranja plijesni, gljivica, parne brane sa unutarnje ili tople strane izolacije su obavezne i moraju biti zrakotijesno zabrtvljene.
Vi kad imate unutarnji zid onda je zapravo ta unutarnja pregrada obično odvaja dva grijana prostora ili je otprilike isti režim grijanja. Kad vi odvajate grijani i negrijani prostor, znači tu je onda osnovna razlika, da vi onda morate štitit sa tim parnim branama, da takozvana producirana vlaga ne dođe naglo i uveća količinu do nekakvih hladnih, vanjskih dijelova. Onda ne kondenzira i ne napraviti buduću štetu, u smislu plijesni, gljivica i takve štete koje onda mogu narušit ne samo kvalitetu proizvoda nego i zdravlje ljudi u, koji borave u tim kućama.
Pa tu bi iz segmenta možda Knaufa i Knauf Insulation i naših proizvoda rekao da kad gledamo laganu i suhu gradnju, obično je to drvo, drvo može biti, imat neke premaze tipa protupožarstva i protupožarne premaze, ali definitivno mineralna vuna, kao potpuno ne goriva izolacija, a opet i Knauf ploče koje imaju visok stupanj negorivosti, definitivno daju doprinos protupožarstvu prvenstveno, a zatim onda u tim laganim konstrukcijama i zvučnu zaštitu, dakle, zaštitu od buke.” nastavlja Dario.
Izolacijom do uštede- Knauf Insulation
Mineralna vuna
Na ovim je kućima korištena Knauf Insulation ECOSE mineralna vuna s ekološkim vezivom što je osiguralo bolju kvalitetu zraka u prostoru u odnosu na tradicionalne izolacijske proizvode.
“Klasična proizvodnja mineralnih vuna veziva se radi na bazi fenolformaldehida koji su inače u sirovinskom stanju dosta, dosta agresivni proizvodi. On u procesu polimerizacije pređu u nešto drugo, to su hlapljivi materijali i u tom smislu se upotrebljavaju za sve vrste ljepila. Kod raznih i podnih i zidnih obloga i dosta imaju tih emisija. Ekološko vezivo, znači zamjena, ako gledamo Europske agencije, koje ispituju kvalitetu zraka unutarnjih prostora, ti proizvodi su već od samih početaka dobile najviše nagrade. Jedna se nagrada Euro Fens za kvalitetu zraka u unutarnjih prostora izoliranih tim materijalima.” zaključio je Dario Henezi.
Najbolji izbor
Kvaliteta zraka i života u interijeru usko je vezana za izolaciju, zato je Knauf Insulation najbolji izbor.
“Odlučili smo se zato što su oni lider na tržištu i nemamo problema. Znači, njihove folije i svi proizvodi koje mi ustvari koristimo, zadovoljavaju sve moguće standarde. Imamo dobru poslovnu suradnju i na kraju krajeva, kažem, puno gradimo i ne mijenjamo pobjednički tim.” rekao je za kraj Elmor Baraković.
Gradnja doma
Kad život diktira tlocrt: Gradnja doma iznutra prema van
Funkcionalna kuća omogućuje kratke i logične veze između prostora, jasno razdvajanje dnevnih i noćnih zona te dovoljno skladišnih površina koje su lako dostupne.
Kada razmišljamo o gradnji kuće, većina nas prvo vidi njezin vanjski izgled – fasadu, krov, volumen i stil. No suvremena arhitektura sve se češće okreće drukčijem pristupu. U fokus dolazi gradnja doma iznutra prema van – način projektiranja koji polazi od stvarnog života, svakodnevnih navika i dugoročnih potreba obitelji.
Riječ je o pristupu u kojem kuća ne nastaje iz crteža, nego iz razgovora. Umjesto pitanja “kako će kuća izgledati”, postavlja se ono važnije: kako će se u toj kući živjeti.
Kuća koja se planira prema svakodnevnim navikama
Kako objašnjava arhitektica Lucija Puljić, gradnja doma iznutra prema van započinje analizom funkcioniranja ukućana. Projekt ne počinje tlocrtnim linijama, već pitanjima: kako izgleda vaš dan, što vam danas smeta u prostoru u kojem živite, koje navike želite zadržati, a koje promijeniti.
Vrlo često investitori dolaze s nizom vizualnih referenci i želja, no problem nastaje kada se te slike ne uklapaju u stvarno mjerilo života. Kuća koja izgleda impresivno na fotografiji može u praksi biti naporna za korištenje. Ako se svakodnevne radnje odvijaju uz stalno penjanje stepenicama, dugačke hodnike ili loše organizirano skladištenje, prostor brzo postaje teret.
Zato je u ovom pristupu ključno prvo posložiti funkciju, kretanje i odnose između prostora, a tek potom razmišljati o materijalima, bojama i završnim oblogama.
Funkcionalna kuća kao temelj dobrog života
Planiranje kuće iznutra znači promišljanje svih svakodnevnih scenarija. Gdje ostavljate stvari kada ulazite u kuću, kako se krećete između kuhinje i blagovaonice, koliko vam je blizu spremište, gdje se odvija tišina, a gdje druženje.
Dobra kuća nije ona koja je samo lijepa, nego ona koja ne ometa život. Funkcionalna kuća omogućuje kratke i logične veze između prostora, jasno razdvajanje dnevnih i noćnih zona te dovoljno skladišnih površina koje su lako dostupne. Tek kada je ta osnova riješena, prostor može postati miran, ugodan i dugoročno održiv.
Kuća se ne gradi za danas, nego za godine koje dolaze
Jedna od ključnih prednosti gradnje doma iznutra prema van jest dugoročno razmišljanje. Kuća se ne planira samo za trenutnu fazu života, već za cijeli životni ciklus obitelji.
Zato je važno razmišljati kako će se prostori koristiti s vremenom, koje će se potrebe mijenjati i može li se kuća prilagoditi bez velikih zahvata. Dobra arhitektura omogućuje kući da “stari” zajedno s ljudima koji u njoj žive.
Odnos interijera, parcele i orijentacije prostora
Iako gradnja doma iznutra prema van polazi od interijera, ona ne zanemaruje vanjski kontekst. Naprotiv – funkcionalno planiranje mora se ispreplesti s parcelom, orijentacijom i zakonitostima prostora.
Orijentacija prostorija prema stranama svijeta jedan je od često zanemarenih, ali presudnih elemenata kvalitetnog doma. Dnevni boravci i prostori u kojima se boravi najčešće trebaju biti okrenuti prema jugu kako bi imali dovoljno prirodnog svjetla i pasivne topline zimi. Servisni prostori poput kupaonica, spremišta ili kuhinja mogu se smjestiti na sjeverniju stranu.
Upravo zato Puljić naglašava važnost uključivanja stručnjaka već pri odabiru parcele. Pogrešno odabrana parcela često onemogućuje kvalitetno projektiranje kuće, što kasnije dovodi do kompromisa poput loše osvijetljenih prostorija ili nedostatka prirodne ventilacije.
Planiranje doma počinje i izvan zidova
Projektiranje kuće ne završava interijerom. Važno je razmisliti kako će se koristiti vanjski prostori – dvorište, terasa, vrt – te kakav odnos želite imati s okolinom. Želite li urbani kontekst ili mirnije okruženje, blizinu škole i vrtića ili povučeniju lokaciju, sve su to odluke koje izravno utječu na organizaciju kuće.
Tek nakon što se definiraju način života, raspored prostorija, odnos prema parceli i okolišu, dolazi završni sloj – odabir materijala, boja i estetskih detalja. U tom trenutku estetika postaje prirodan nastavak funkcije, a ne obrnuto.
Kada jedan arhitekt vodi projekt od početka do kraja
Najkvalitetniji rezultati postižu se kada isti arhitekt vodi projekt od idejnog rješenja do završnih detalja. Tada se kuća ne promišlja kao skup zidova, već kao cjelovit prostor u kojem se unaprijed zna gdje stoji namještaj, kako se otvaraju vrata i kojim se putanjama ljudi kreću.
Takav pristup sprječava kasnije probleme poput nefunkcionalnih prolaza, neiskorištenih kutova ili namještaja koji se ne uklapa u prostor. Kuća se tada ne “popunjava” naknadno, već se od početka projektira kao logična, povezana cjelina.
Zašto je gradnja doma iznutra prema van dugoročno bolja odluka
Gradnja kuće iznutra prema van traži više razgovora, više pitanja i više promišljanja na samom početku. No upravo taj proces rezultira domom koji je funkcionalan, ugodan i održiv, prilagođen stvarnom životu, a ne samo lijepoj slici.
U vremenu kada se sve više traži kvaliteta života, ovaj pristup pokazuje se kao najrazumniji put do doma koji doista funkcionira – danas, sutra i za godine koje dolaze.
Gradnja doma
Na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a na čemu nikako ne?
Dizajner interijera Oskar Mendica ističe da se uštede ne postižu rezanjem troškova nasumično, već dobrim planiranjem već na samom početku
Renovacija stana gotovo uvijek započinje istim pitanjem: na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a gdje se to nikako ne isplati. Budžet je ograničen, želje su velike, a odluke koje donosimo u toj fazi često imaju dugoročne posljedice. Upravo zato adaptacija ne bi smjela biti niz impulzivnih odluka, već promišljen proces u kojem se jasno razlikuje ono što je estetski promjenjivo od onoga što je konstrukcijski i funkcionalno ključno.
Što prvo urediti u stanu (kada je budžet ograničen)
Kako bi se izbjegle skupe greške, sve više investitora traži savjet stručnjaka. Dizajner interijera Oskar Mendica ističe da se uštede ne postižu rezanjem troškova nasumično, već dobrim planiranjem već na samom početku.
Analiza prostora kao temelj svake uštede
Prije nego se uopće krene razmišljati o materijalima, bojama ili namještaju, nužno je dobro upoznati prostor koji se adaptira. Godina gradnje, konfiguracija zidova i konstrukcijski sustav stana ključni su faktori koji određuju što se može, a što ne smije dirati.
„Prvi korak prije bilo koje renovacije je ući u stan i stvarno ga sagledati – kako stoje zidovi, koja je godina gradnje i kakva je konstrukcija. Ljudi često misle da tanak zid znači da se može ukloniti, ali on ponekad ima protupotresnu funkciju“, upozorava Mendica.
Upravo u toj fazi donosi se odluka o opsegu radova – radi li se o potpunoj adaptaciji ili tek o funkcionalnom osvježenju prostora. Ta razlika često znači i desetke tisuća eura razlike u budžetu.
Na čemu se ne isplati štedjeti pri adaptaciji
Ako postoji jedno pravilo koje vrijedi u svakoj renovaciji, onda je to da se ne štedi na instalacijama. Vodovod, struja i grijanje možda nisu vidljivi, ali su temelj sigurnog i dugotrajnog stanovanja.
„Bilo kakva štednja na instalacijama problem je koji će se pojaviti za pet ili deset godina“, naglašava Mendica. Popravci u toj fazi gotovo su uvijek skuplji i invazivniji nego da su napravljeni kvalitetno odmah.
Isto vrijedi i za elemente s kojima smo u svakodnevnom kontaktu – sofe, kreveti, kuhinjski elementi i okovi. Što više neku stvar koristimo, to je manje smisla štedjeti na njezinoj kvaliteti.
Na čemu štedjeti pri adaptaciji bez dugoročnih posljedica
S druge strane, postoje segmenti u kojima su uštede itekako moguće. Dio fizičkih radova, poput rušenja, iznošenja starog namještaja ili odvoza šute, investitori često mogu odraditi sami i tako značajno smanjiti troškove.
U početnoj fazi adaptacije moguće je pojednostaviti i završne obloge. Zidovi se mogu obojiti u bijelo i kasnije nadograđivati tapetama ili dekorativnim oblogama. Ako su postojeća unutarnja vrata očuvana, njihovo bojanje i zamjena kvaka često daje dojam potpuno novih vrata uz minimalan trošak.
Podne obloge još su jedno područje gdje se često donose financijski razumnije odluke. Laminat može biti privremeno, ali funkcionalno rješenje, posebno ako se planira etapna adaptacija.
Laminat možete postaviti i sami – pratite ovih deset koraka
Pametna ušteda kroz opremanje i namještaj
Velike razlike u budžetu često nastaju u fazi opremanja. Upravo tu se otvara prostor za kreativne i fleksibilne odluke. Namještaj iz druge ruke, restaurirani komadi ili kombinacija novog i postojećeg često daju osobniji interijer nego kupnja svega novog.
U dnevnom boravku moguće je uštedjeti na dekoru, stolićima, tepisima ili TV komodama. No, kako ističe Mendica, sofa je iznimka. „Sofu koristite svaki dan. Ako postoji komad na kojem se ne isplati štedjeti, to je sofa.“
Kupaonica – prostor gdje se uštede najbrže vide
U kupaonici su uštede moguće, ali zahtijevaju promišljanje. Klasični WC s vanjskim kotlićem znatno je povoljniji od ugradbenog sustava, a tuš-zavjesa može biti funkcionalna alternativa kabini ako se pametno uklopi u prostor.
„Ako se zavjesa može sakriti kada nije u upotrebi, to može biti vrlo korektno i estetski prihvatljivo rješenje“, objašnjava Mendica, naglašavajući da loša rješenja nisu problem cijene, već nepromišljene izvedbe.
Planiranje kao najveća ušteda
Najveće uštede pri adaptaciji ne događaju se slučajno. One su rezultat jasnih prioriteta, realnih očekivanja i razumijevanja vlastitih navika. Kada se unaprijed zna na čemu uštedjeti pri adaptaciji, a gdje ne raditi kompromise, adaptacija postaje kontroliran proces, a ne financijski stres.
Pametan odabir materijala, dobra analiza prostora i suradnja sa stručnjakom dugoročno donose ne samo uštede, već i kvalitetniji, funkcionalniji dom.
