Povežimo se

Gastro

Tikve, tikvice, bundeve, buće (cucurbita maxima)

Ovo je jedan prelijepi Božji blagoslov koji u našu kuhinju ulazi veoma sporo, a k tome smo mu dali pridjev da je samo gospodski, pa ga to još više udaljuje da brže i češće ulazi u naše kuhinje i u naše jelovnike.

Tikve i tikvice su prepune vode i bogate su celulozom, solima i vitaminima. Imaju veoma malo kalorija, samo 14 u jednoj mjernoj jedinici. Idealne su za slabu probavu. Također imajmo na umu da su bogate karotenom posebice one velike žute koje mi zovemo krmetnjačama (damo neprikladna imena i onda ih odbacimo).

Talijani koriste tikve za jelo na mali milijun načina i čak ih izvoze, zatim od njih prave tolike vrste slatkoga i na koncu veoma je poznat i popularan sladoled od tikava i tikvica, kao i njihovi kolači i marmelada od tikava i tikvica.

Pokušajte ovo: po malo tikvice stavite u bilo koju zelenu salatu da se uvjerite kako su lijepe i ukusne i čak ukusnije od krastavaca. Ako ne volite takve,onda ih malo skuhajte u vreloj vodi i navikavajte se na njih.

 

Tikvice Dom2

 

Neće vam trebati mnogo vremena da se uvjerite i naviknete. No, ne zaboravite da su tikvice odlične pohane, kuhane ili još više na roštilju. Slatka i slana pita bi bila mnogo siromašnija da nije tikava i tikvica.

Buča, tikva ili tikvica je jednako svježa, pečena, kuhana, ukiseljena ili ušećerena ukusna i korisna čovjekova hrana i to uvijek ljekovita hrana.

Naime, tikvice ne smiju biti velike, redovito se beru dok je još svjež cvat na njima; znači, dužina im je dvanaest do petnaest cm, a širina dva i pol do tri cm. Te mlade tikvice su za kuhanje kao i svako povrće i miješaju se s povrćem i satarašem.

 

Tikvice Dom2

 

Malo veće tikvice se koriste još više u kuhinji i na više načina. Veoma su zgodne za pohanje. Izrežu se na komade, a ne guli se koža, pa se uvaljaju u smjesu za pohanje, kao i patlidžan, i tako serviraju. Mogu se rezati također na veoma tanke plohe i tako baciti na vrelo ulje pa postaju kao meza ili čips za zabavu.

No, tikvica je idealna po veličini i zrelosti onda kada ju možemo lijepo izdubiti, izbaciti sjeme i pripremiti nadjev kao kad pravimo punjene paprike, japrak ili sarmu. Lijepo se napune, polože u lonac u koji se na dno stavi malo pancete ili suhih rebara, samo radi mirisa. Mogu se jednako i peći i kuhati na ovakav način.

Uzgajivači tikvica ili mi koji imamo i mali vrt, moramo znati da ne treba imati previše vriježa (stabala) tikvica, ali zato treba obvezatno svaki put kada uberete tikvicu otkinuti list kod kojega je bila tikvica. Tako stablo napreduje, a ovi veliki i beskorisni listovi daju novima mogućnost da uzimaju onu hranu koju bi oni beskorisno trošili. Zato ovakva stabla znaju biti duga i desetak metara. Kod Talijana u vrtu tamo gdje je i veća potrošnja tikvica, naći ćete samo par stabala a veoma često ih koriste. Eto zato ili evo zašto!

 

Tikvice Dom2

 

Sve što se kaže za tikvice jednako vrijedi i za velike tikve bilo koje vrste, čak i za one koje mi zovemo ukrasnim tikvama. To su jednako tikve samo križanjem se došlo do raznolikih lijepih i zanimljivih veličina i oblika.

Buča razgrađuje masnoće i kolesterol u krvi, pospješuje izlučivanje urina i žuči, pospješuje rad jetre, smiruje upalu sluznice crijeva…

Imajmo na umu da se od tikve pravi veoma lijepo, skupo i korisno ulje, poznato pod nazivom bućino ulje. Osim ulja od tikava i tikvica se pravi vino zvano „bučino vino”. Ono je dobro kao lijek protiv umora, iscrpljenosti i jačanja imuniteta.

 

Tikvice Dom2

 

Tikvice su prepune vode i bogate su celulozom, solima i vitaminima. Imaju veoma malo kalorija, samo 14 u jednoj mjernoj jedinici. Idealne su za slabu probavu.

Pokušajte ovo: po malo tikvice stavite u bilo koju zelenu salatu da se uvjerite kako su lijepe i ukusne i čak ukusnije od krastavaca. Ako ne volite takve onda ih malo skuhajte u vreloj vodi i navikavajte se na njih.

Neće vam trebati mnogo vremena da se uvjerite i naviknete. No, ne zaboravite da su tikvice odlične pohane, kuhane ili još više na roštilju. Slatka i slana pita bi bila mnogo siromašnija da nije tikava i tikvica.

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gastro

Borovnice – superhrana koju djeca obožavaju

Sve što trebate znati o borovnicama

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.

Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.

S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.

Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica

Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.

Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.

Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

borovnice

Dobrobiti borovnica za zdravlje

Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:

  • Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
  • Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
  • Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
  • Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
  • Štite vid i jačaju imunitet
  • Pomažu u regulaciji šećera u krvi

Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.

Zašto djeca toliko vole borovnice?

Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.

Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?

Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:

  • Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
  • Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
  • Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom

Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).

Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove

Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.

Borovnice su više od ukusnog voća

Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.

Nastavite čitati

Gastro

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!

Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.

Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.

Kako odabrati zrelu dinju

One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.

Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.

1. Boja i miris

Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.

2. Trag stabljike

Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.

3. Težina i elastičnost

Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.

4. Zvuk

Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake

Kako odabrati zrelu lubenicu?

Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.

Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.

1. Donja mrlja (field spot)

To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.

  • Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
  • Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
  • Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela

2. Težina

Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.

3. Zvuk pri kuckanju

Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put

Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice