Povežimo se

Gastro

Roštilj – Panceta

Panceta je šarena slanina. U talijanskoj pokrajini Toskani sa glavnim gradom Firencom svježa panceta se puno koristi na roštilju. Oni imaju jedan svoj posebni recept koji ne bi smio biti daleko od nas, niti nam biti stran. Veoma je jednostavan i zato ga predlažem, a sam sam ga i isprobao.

 

Naime, uzme se oveći komad pancete svojih dvadeset do dvadeset i pet centimetara. Odstrani se koža i donji masni dio uz nju tako da ostane samo onaj posniji-crveniji dio. Ne odstranjujemo rebra.

Lijepo se rastegne na kuhinjski stol ili dasku pa se polako utrljava crni vinski ocat ili ako vam je pri ruci mirisni balzamski bosiljkov ocat. Kada smo utrljali, odnosno, dobro namazali octom stavljamo na užareni roštilj sve u jednom komadu.

Poslije kojih pet minuta okrenemo pancetu i posolimo je po volji jer je sada ste strane otekla ona beskorisna voda. To ćemo jednako uraditi i sa drugom stranom poslije drugih pet minuta.

Poslije ostavimo još desetak minuta ili manje, ako panceta nije suviše debela i nosimo stolu. Preko dvadeset minuta ne bi se trebalo držati na roštilju.

Sada ovako lijepo pečeno i mirisno meso režemo uzduž rebara i serviramo na zajednički pladanj uz mladi luk, kapulu ili različite kisele salate koje se uzimaju rukom. Kažem «koje se uzimaju rukom» jer se ovako i ovo pripremljeno svinjsko meso redovito jede rukama, zato se traži i prikladna salata. Jednako je i s pićem! Bukara ili boca, svejedno!

Ovo je sve vikend hrana koja dobro s dobrom kapljicom ide i u obiteljskom domu i prostoru.

 

rostilj panceta Dom2

 

«Otkriće jednoga novoga jela po ukusu okupljenih je važnije nego otkriće jedne nove zvijezde».(Brillat – Savarin)

«Kada se oženiš sretan si jedan dan, a kada zakolješ u jesen svinju sretan si cijelu zimu» (firentinska). Nije baš tako, ali se hoće naglasiti važnost svinjskoga mesa u obiteljskoj prehrani.

 

Masnoća svinjskoga mesa

Svako svinjsko meso, osim onoga za roštilj, radi njegove prevelike masnoće i samim tim štetnosti za naš organizam, bi trebalo prije konačne pripreme malo popirjati na tavi, da iz njega izađe prekomjerna masnoća. Primjerice ako ćemo pripremati umak za tjesteninu onda izrežemo meso na onolike komade ili komadiće kolike ćemo stavljati u umak. Te komade stavimo na vruću tavu i pirjamo samo nekoliko minuta i odmah se uvjerimo koliku bismo mi masnoću, i to nevidljivu, poslužili i blagovali.

Ovako jednako možemo raditi i sa mesom koje pripremamo za gulaš. Ovdje onda ima jedna druga prednost, a to je: kada se ovako uradi s mesom i kada se oslobodimo suvišne masnoće, onda u naš jelovnik može ići i bilo koji dio mesa, a ne samo vrat, plećka ili but. Uz ovakav postupak dobro dođu i svi drugi dijelovi mesa kao rebra, okrajci karea i sl. Paziti da se meso previše ne prepeče pa onda ne bude dobro za drugo jelo.

Imajte na umu da jedan kokošji batak pod kožom ima mnogo više masnoće nego svinjska kremenadla ili kare. Stoga nikada ne omalovažavati meso, već znati sa svakim mesom postupati onako kako odgovara da se ne ostvari ona narodna da nije Neretvanska voda kriva što još ima toliko nečistoće, prljavštine kod čovjeka. Uzmi, dakle, vodu, a to znači pogledaj propis i to ne samo ovdje…

 

Recept iz knjige: FRATARSKA KUHINJA u slici i riječi

Autor knjige: Fra Franjo Mabić

 

Gastro

Tri novogodišnja koktela za proslavu kod kuće 

Denis Vlahovac, Daruvarčanin sa zagrebačkom adresom, koktele je učio raditi uz najbolje koktel majstore u New Yorku. Podučava, dizajnira koktel karte i svojim znanjem želi unaprijediti hrvatsko ugostiteljstvo. Za gledatelje emisije Dom na kvadrat, osmislio je tri koktela koja možete napraviti kod kuće, za proslavu Nove godine.

Najvažniji sastojci za dobar koktel

Najvažniji je dobar sirup, domaći po mogućnosti, svježe cijeđen sok od limuna i kvalitetan alkohol.

Denis je pripremio sirup od cimeta i klinčića. Otopio je šećer, dodao cimet i klinčić te takav sirup može trajati čak tjedan dana. Potom je iscijedio đumbir, dodao šećer i vodu u jednakom omjeru, sve to je dodatno izblendao i ostavio da odstoji.

Uz to su nam potrebni i cijeđeni sok od naranče, sok od jabuke i svježe cijeđeni sok od limuna te džin i viski.

Koktel sa džinom i đumbirom Denisov je prvi odabir

Prvo uzimamo led i stavljamo ga u čašu. No, bitno je za naglasiti da se ovi kokteli mogu napraviti i u toplim varijantama, dakle, ne moraju nužno biti hladni. U slučaju toplih koktela, potrebna je manja količina limuna.

Čašica za rakiju mjera je za količinu džina.

Idući sastojak je sirup od đumbira. Njega je potrebno staviti u količini manjoj od džina, odnosno jednakoj količini soka od limuna.

Je li važno mjeriti svaki sastojak?

Denis navodi da je važno, no, sve ovisi o pojedincu i njegovom ukusu. Ako netko više voli alkoholna pića, dodat će više alkohola, ali, bitno je da sirup i kiselina budu u jednakom omjeru i da alkohol i sok sve malo razvodne, da dodaju teksturu.

Na kraju dodajemo sok od jabuke u količini istoj kao i džin i sve to na kraju pomiješamo te smo dobili ukusan novogodišnji koktel.

Koktel s viskijem

Ponovno ćemo startati s ledom. Denis kaže da je to zato jer je tako najlakše dobiti sastojke u čaši. Ako stavite puno sastojaka i onda tek dodate led, završit ćete s jednom kockom leda koja nećete moći ohladiti piće.

Za ovaj koktel potreban nam je sirup koji se sastoji od pet začina – cimeta, klinčića, muškatnog oraščića, đumbira i pimenta. Ovaj sirup Denis koristi za sve zimi. Od kuhanog vina do kuhanog džina.

Koliko je važan sirup u jednom koktelu?

Denis ističe da je po njegovom mišljenju sirup vrlo važno, čak važniji i od samog alkohola.

Vratimo se na koktel. Dodajemo još sok od limuna i sok od naranče i dobivamo ukusan koktel!

Koktel za djecu

U ovaj koktel Denis spaja sastojke koje već ima, sirup od cimeta i klinčića. K tome dodaje sok od limuna i sok od jabuke, ali i naranče, te nakon što se sve to pomiješa imamo fini dječji koktel. Koji se vama najviše sviđa?

Sretna vam nova godina!

Nastavite čitati

Gastro

Nezamjenjiv miris domaćeg kruha

Držite li do tradicije, vašu blagdansku trpezu sasvim sigurno neće zaobići mirisni blagdanski kruščić. Više o ovoj deliciji otkrit će nam naša sugovornica Marija Zdilar.

Blagdanski kruh predstavlja obitelj i zajedništvo

Do pedesetih godina prošloga stoljeća diljem Hrvatske za Božić i Novu godinu pripremale su se posebne vrste kruha. Ovisno o kraju u kojem su se pripremali, mijesili su se od pšeničnoga, mješavine pšeničnoga i kukuruznoga ili raženoga brašna.

Svečani blagdanski kruh, slani ili slatki, i danas je dio mnogih blagdanskih trpeza, a posebno toplu priču pripovijeda onaj koji izrađuje magistrica biotehničkih znanosti Marija Zdilar.

Blagdanski kruh servira se u vrijeme blagdana i on predstavlja obitelj, okupljanje, ali ujedno predstavlja i dijeljenje. Budući da Marija dolazi iz jednog malog pitoresknog grada na gori, Imotskoga, jako je odana tradiciji. 

Učila je od bake i majke

Svoj prvi božićni kruh Marija je izradila u toplini roditeljskog doma. S nostalgijom se prisjeća neponovljivih trenutaka koje je kao djevojčica dijelila sa ženama u svojoj obitelji.

“Moji prvi koraci izrade kruha iz mog djetinjstva bili su uz moju baku i moju mamu, a ja sam kasnije kad sam dobila svoju djecu željela tu tradiciju i tu emociju prenijeti na njih. Sam osjećaj doma i topline i mirisa koji je prisutan, i ugode koja se stvara dok se kruh peče, odlučila sam da to mora biti ono obavezno što moram prenijeti na moju djecu”, priča nam Marija.

Treba odabrati najbolje sastojke

Premda je okus ono što najviše ističe kao bitno, posebice kad su blagdanske delicije posrijedi,  Marija teži tome da joj kruh ima i neke druge kvalitete. Posebnu pažnju pridaje sastojcima koje ne bira prema tome koliko su ukusni, već po prema njihovoj hranjivosti.

Kod izrade ovog kruha koristila je tri vrste žitarica. Bučine sjemenke, lanene sjemenke i suncokret sjemenke. Sve te tri sjemenke vrste imaju u sebi omega 3 masne kiseline koje su izrazito važne za krvožilni sustav. 

Recept za najukusniji blagdanski kruh

Nismo mogli ne zamoliti Mariju da nam, za one koji nisu imali sreću učiti o kruhu od mama i baka, otkrije na koji način priprema svoju prekrasnu zdravu božićnu bajku od dizanog tijesta.

Za Marijin kruh potreban je kilogram brašna, sol, instant kvasac. Koristila je tri vrste sjemenki, lan, bučine sjemenke i suncokret sjemenke, sve tri vrlo su zdrave. Sve to zamijesila je s mlakom vodom, a nakon što je dobila jedinstvenu smjesu stavila ju je na posudu s toplom vodom da miruje otprilike sat vremena.

Nakon tih sat vremena, kruh se stavlja u neki željeni kalup koji želimo dobiti. Marija se poslužila kuglofom, to jest njegovim oblikom jer je privlačan i svi ga vole.

Na kraju, nakon što odboravi neko vrijeme u kalupu, stavlja se u vruću pećnicu i nakon toga slijedi pečenje na oko sat do sat i pol vremena. Kada kruh dobije onu zlatnu koricu, zlatno smeđu on je spreman za stol.       

Ako ste kreativni, ukrasite ga

Jednom kad se nađe na stolu, vrijeme je da ga se ukrasi. Marija za to koristi vrpce koje odgovaraju dekoru njezina doma i blagovaonskog stola.

Jednom kad budete potpuno zadovoljni time kakav vizualni dojam ostavlja vaš blagdanski kruščić, možete ga iznijeti pred goste koji nestrpljivo čekaju za stolom. U Marijinu slučaju bila je to operna pjevačica Antonella Malis koja je pjesmom zaokružila ovu prekrasnu božićnu priču.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice