Povežimo se

Gastro

Bakalar (priprema)

Nakupio sam pola stoljeća života i od toga trideset i pet u samostanima, a bakalar nisam jeo nego, možda, jednom u sjemeništu.

 

U mom rodnom mjestu se uvijek pričalo da je jedino stric moje majke to znao pripremati. Za svaki Veliki petak, Čistu srijedu i Badnji dan se išlo u Imotski ili Ljubuški i nabavljalo bakalar. To se radilo čak i koncem prošloga, sada već pretprošloga stoljeća, jer već spomenuti Mate Šašanov je umro kada sam ja bio bogoslov. Pitao sam se zašto je tome tako. Da je cijena razlog, onda bismo mi u samostanima bili privilegiraniji od njih. No bilo kako bilo, bakalar je veoma čest gost u mojoj kuhinji zadnjih dvadesetak godina.

Bakalar je suha riba, danas veoma visoke cijene. Prelazi 50 DEM po kg. Ako nije tako, ne kupujte ga jer to nije pravi bakalar. On se uvozi iz skandinavskih zemalja, jer se tamo miješaju Golfska struja i Sjeverna polarna i tu donose mnoštvo planktona kojim se on hrani. Nordijci ga suše i takvoga, vezana u bale, izvoze stoljećima.
Dakle, bakalar nije zamrzavan, što je važno. On ima veoma jak miris koji se širi po kući gdje ga god stavite u zatvoreni prostor. Veoma brzo napuni prostor mirisom da postaje nepodnošljiv, rekao bih kao čovjek koji je pojeo previše češnjaka.

Svemu ovome ima lijeka. Zato sam rekao da je veoma važno znati da bakalar nije zamrzavan, jer jednom zamrzavano jelo nikada ne smije ponovno u zamrzivač. I evo što ja radim redovito.
Čim donesem kući bakalar, a uvijek kupim naviše da se ne moram svaki put s njim gnjaviti i namirisavati, zatopim sve u veliku posudu s vrućom vodom i pustim da sve prenoći. Ujutro odvojim velike kosti i peraje, bakalar izlomim na komade i stavim u veliku posudu s mnogo vode i ništa više. Pripremim se da puna četiri sata budem tu uz bakalar, a posebno zadnji sat kada treba sve postati gušće, da ne zagori. Sitne koščice ne trebate vaditi jer će se one skuhati kao i u srdele.

Poslije četiri sata kuhanja, kada je sve ujedinjeno i gusto, bez vode, pustite da se sve ohladi. Kada se ohladilo, stavljajte u vrećice, onoliko koliko predviđate da će vam trebati za različita jela od bakalara. Stavite u zamrzivač i nećete više osjetiti onaj miris po kući, ali zato ćete imati pripremljen bakalar onoliko koliko drugom jelu uz njega treba da se skuha ili ispeče.
Naći ćete i drugačijih prijedloga za pripremu bakalara kao onaj koji savjetuje da se moči dva-tri dana u hladnoj vodi iza kako ste ga dobro pretukli kuhinjskim batićem, a još k tomu treba nekoliko puta na dan mijenjati vodu. Kada bismo tako dugo mislili na pojedina jela, bili smo išta drugo mogli raditi!?

Balalar Dom2

Uistinu za bakalar je bitno maslinovo ulje. Ono pomaže kakvoći bakalara, pa na bilo koji način ga spravljali. Maslinovo ulje na vreloj podlozi, zgnječeni češnjak, rajčica i bijelo vino se ne smiju preskočiti. Dobrom bakalaru na bilo koji način ovi sastojci moraju biti domaćini. Sve drugo ako dodate, dobro ste učinili, a ako slučajno preskočite niste puno promašili.

Topla voda i dugo sati će učiniti svoje a kasnije tvoje ruke odvajanjem kostiju i usitnjavanjem.

 

Autor: Fra Franjo Mabić, FRATARSKA KUHARICA

Gastro

Tri novogodišnja koktela za proslavu kod kuće 

Denis Vlahovac, Daruvarčanin sa zagrebačkom adresom, koktele je učio raditi uz najbolje koktel majstore u New Yorku. Podučava, dizajnira koktel karte i svojim znanjem želi unaprijediti hrvatsko ugostiteljstvo. Za gledatelje emisije Dom na kvadrat, osmislio je tri koktela koja možete napraviti kod kuće, za proslavu Nove godine.

Najvažniji sastojci za dobar koktel

Najvažniji je dobar sirup, domaći po mogućnosti, svježe cijeđen sok od limuna i kvalitetan alkohol.

Denis je pripremio sirup od cimeta i klinčića. Otopio je šećer, dodao cimet i klinčić te takav sirup može trajati čak tjedan dana. Potom je iscijedio đumbir, dodao šećer i vodu u jednakom omjeru, sve to je dodatno izblendao i ostavio da odstoji.

Uz to su nam potrebni i cijeđeni sok od naranče, sok od jabuke i svježe cijeđeni sok od limuna te džin i viski.

Koktel sa džinom i đumbirom Denisov je prvi odabir

Prvo uzimamo led i stavljamo ga u čašu. No, bitno je za naglasiti da se ovi kokteli mogu napraviti i u toplim varijantama, dakle, ne moraju nužno biti hladni. U slučaju toplih koktela, potrebna je manja količina limuna.

Čašica za rakiju mjera je za količinu džina.

Idući sastojak je sirup od đumbira. Njega je potrebno staviti u količini manjoj od džina, odnosno jednakoj količini soka od limuna.

Je li važno mjeriti svaki sastojak?

Denis navodi da je važno, no, sve ovisi o pojedincu i njegovom ukusu. Ako netko više voli alkoholna pića, dodat će više alkohola, ali, bitno je da sirup i kiselina budu u jednakom omjeru i da alkohol i sok sve malo razvodne, da dodaju teksturu.

Na kraju dodajemo sok od jabuke u količini istoj kao i džin i sve to na kraju pomiješamo te smo dobili ukusan novogodišnji koktel.

Koktel s viskijem

Ponovno ćemo startati s ledom. Denis kaže da je to zato jer je tako najlakše dobiti sastojke u čaši. Ako stavite puno sastojaka i onda tek dodate led, završit ćete s jednom kockom leda koja nećete moći ohladiti piće.

Za ovaj koktel potreban nam je sirup koji se sastoji od pet začina – cimeta, klinčića, muškatnog oraščića, đumbira i pimenta. Ovaj sirup Denis koristi za sve zimi. Od kuhanog vina do kuhanog džina.

Koliko je važan sirup u jednom koktelu?

Denis ističe da je po njegovom mišljenju sirup vrlo važno, čak važniji i od samog alkohola.

Vratimo se na koktel. Dodajemo još sok od limuna i sok od naranče i dobivamo ukusan koktel!

Koktel za djecu

U ovaj koktel Denis spaja sastojke koje već ima, sirup od cimeta i klinčića. K tome dodaje sok od limuna i sok od jabuke, ali i naranče, te nakon što se sve to pomiješa imamo fini dječji koktel. Koji se vama najviše sviđa?

Sretna vam nova godina!

Nastavite čitati

Gastro

Nezamjenjiv miris domaćeg kruha

Držite li do tradicije, vašu blagdansku trpezu sasvim sigurno neće zaobići mirisni blagdanski kruščić. Više o ovoj deliciji otkrit će nam naša sugovornica Marija Zdilar.

Blagdanski kruh predstavlja obitelj i zajedništvo

Do pedesetih godina prošloga stoljeća diljem Hrvatske za Božić i Novu godinu pripremale su se posebne vrste kruha. Ovisno o kraju u kojem su se pripremali, mijesili su se od pšeničnoga, mješavine pšeničnoga i kukuruznoga ili raženoga brašna.

Svečani blagdanski kruh, slani ili slatki, i danas je dio mnogih blagdanskih trpeza, a posebno toplu priču pripovijeda onaj koji izrađuje magistrica biotehničkih znanosti Marija Zdilar.

Blagdanski kruh servira se u vrijeme blagdana i on predstavlja obitelj, okupljanje, ali ujedno predstavlja i dijeljenje. Budući da Marija dolazi iz jednog malog pitoresknog grada na gori, Imotskoga, jako je odana tradiciji. 

Učila je od bake i majke

Svoj prvi božićni kruh Marija je izradila u toplini roditeljskog doma. S nostalgijom se prisjeća neponovljivih trenutaka koje je kao djevojčica dijelila sa ženama u svojoj obitelji.

“Moji prvi koraci izrade kruha iz mog djetinjstva bili su uz moju baku i moju mamu, a ja sam kasnije kad sam dobila svoju djecu željela tu tradiciju i tu emociju prenijeti na njih. Sam osjećaj doma i topline i mirisa koji je prisutan, i ugode koja se stvara dok se kruh peče, odlučila sam da to mora biti ono obavezno što moram prenijeti na moju djecu”, priča nam Marija.

Treba odabrati najbolje sastojke

Premda je okus ono što najviše ističe kao bitno, posebice kad su blagdanske delicije posrijedi,  Marija teži tome da joj kruh ima i neke druge kvalitete. Posebnu pažnju pridaje sastojcima koje ne bira prema tome koliko su ukusni, već po prema njihovoj hranjivosti.

Kod izrade ovog kruha koristila je tri vrste žitarica. Bučine sjemenke, lanene sjemenke i suncokret sjemenke. Sve te tri sjemenke vrste imaju u sebi omega 3 masne kiseline koje su izrazito važne za krvožilni sustav. 

Recept za najukusniji blagdanski kruh

Nismo mogli ne zamoliti Mariju da nam, za one koji nisu imali sreću učiti o kruhu od mama i baka, otkrije na koji način priprema svoju prekrasnu zdravu božićnu bajku od dizanog tijesta.

Za Marijin kruh potreban je kilogram brašna, sol, instant kvasac. Koristila je tri vrste sjemenki, lan, bučine sjemenke i suncokret sjemenke, sve tri vrlo su zdrave. Sve to zamijesila je s mlakom vodom, a nakon što je dobila jedinstvenu smjesu stavila ju je na posudu s toplom vodom da miruje otprilike sat vremena.

Nakon tih sat vremena, kruh se stavlja u neki željeni kalup koji želimo dobiti. Marija se poslužila kuglofom, to jest njegovim oblikom jer je privlačan i svi ga vole.

Na kraju, nakon što odboravi neko vrijeme u kalupu, stavlja se u vruću pećnicu i nakon toga slijedi pečenje na oko sat do sat i pol vremena. Kada kruh dobije onu zlatnu koricu, zlatno smeđu on je spreman za stol.       

Ako ste kreativni, ukrasite ga

Jednom kad se nađe na stolu, vrijeme je da ga se ukrasi. Marija za to koristi vrpce koje odgovaraju dekoru njezina doma i blagovaonskog stola.

Jednom kad budete potpuno zadovoljni time kakav vizualni dojam ostavlja vaš blagdanski kruščić, možete ga iznijeti pred goste koji nestrpljivo čekaju za stolom. U Marijinu slučaju bila je to operna pjevačica Antonella Malis koja je pjesmom zaokružila ovu prekrasnu božićnu priču.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice