Uz kvalitetnu izolaciju, dobru stolariju i učinkovite kućanske uređaje, važnu ulogu u potrošnji energije imaju i način grijanja te mogućnosti vlastite proizvodnje električne energije. Pritom nije presudno samo koliko energije kućanstvo proizvede ili potroši, nego i kada se to događa.

Upravo je povezivanje različitih tehnologija bilo jedna od tema zagrebačkog sajma zelene energije. Solarna elektrana proizvodi električnu energiju, dizalica topline koristi je za svoj rad, a baterija omogućuje pohranu dijela viškova za kasniju upotrebu. Usklađivanjem tih sustava otvaraju se dodatne mogućnosti za upravljanje potrošnjom.

Solarna elektrana i dizalica topline kao povezani sustav

Dizalice topline iskorištavaju energiju iz okoliša, a za pogon kompresora i ostalih komponenti potrebna im je električna energija. Dio te energije može osigurati kućna solarna elektrana.

„Dizalice topline značajno su promijenile način na koji grijemo i hladimo domove. Nekada smo se uglavnom oslanjali na plin, drva i druga goriva, a danas možemo povezati dizalicu topline sa solarnom elektranom i tako ostvariti dodatne uštede. Upravo je mogućnost povezivanja različitih tehnologija jedna od njihovih najvećih prednosti”, objašnjava Nenad Mandić, specijalist za podršku prodaji tvrtke Viessmann Climate Solutions HR.

Takva kombinacija omogućuje da se vlastita proizvedena električna energija koristi i za grijanje ili hlađenje doma. Stvarna korist ovisi o potrebama objekta i podudaranju solarne proizvodnje s potrošnjom.

Kada elektrana proizvodi više nego što kućanstvo trenutačno troši, pojavljuje se pitanje kako iskoristiti višak. Jedna od mogućnosti jest njegova pohrana u bateriju.

Baterije čuvaju višak energije za kasniju potrošnju

Baterijski sustavi omogućuju da se dio energije proizvedene tijekom dana iskoristi u večernjim satima ili u drugim razdobljima kada solarna proizvodnja nije dovoljna. Time kućanstvo može povećati potrošnju vlastite energije i smanjiti količinu koju preuzima iz mreže.

Na sajmu se govorilo i o većim sustavima za pohranu, čija primjena nadilazi potrebe obiteljskih kuća.

„Riječ je o velikim baterijskim sustavima koji mogu izgledati poput ormara ili čak kontejnera. Njihova je uloga pohraniti energiju kako bismo je mogli koristiti kasnije, bilo radi uštede, veće energetske sigurnosti ili učinkovitijeg korištenja obnovljivih izvora”, objašnjava Josipa Žižić Šaban, izlagačica na sajmu.

Iako se kućni i veliki baterijski sustavi razlikuju po kapacitetu i izvedbi, zajednička im je mogućnost vremenskog razdvajanja proizvodnje i potrošnje energije. Koliko se energije može sačuvati i kasnije koristiti ovisi o karakteristikama sustava.

Punjenje po nižoj tarifi kao dodatna mogućnost

Baterije ne moraju služiti isključivo za pohranu energije iz solarne elektrane. U odgovarajuće konfiguriranom sustavu mogu se puniti i električnom energijom iz mreže, primjerice tijekom razdoblja niže tarife. Pohranjena energija potom se koristi u razdoblju više tarife.

„Tržište električne energije se mijenja, a cijene nisu uvijek jednake. Baterije omogućuju da energiju pohranimo kada je povoljnija i koristimo je u razdobljima kada je skuplja. Time dobivamo dodatne mogućnosti za upravljanje potrošnjom i ostvarivanje ušteda”, ističe Josipa Žižić Šaban.

Isplativost takvog načina rada treba zasebno procijeniti. Ona ovisi o tarifnom modelu korisnika, razlici u cijeni energije, gubicima pri punjenju i pražnjenju te trošku i vijeku trajanja baterije.

Postojeća solarna elektrana može se nadograditi

Prema iskustvu izlagača, korisnici sve više pozornosti posvećuju načinu na koji troše vlastitu proizvedenu energiju.

„Primjećujemo sve veći interes za baterijske sustave. Ljudi su zbog porasta cijena električne energije počeli više razmišljati o tome kako koristiti energiju koju sami proizvode i kako smanjiti troškove. Sve više njih prepoznaje prednosti koje im pohrana energije može donijeti”, kaže Mario Volarić, voditelj inženjeringa tvrtke Zonne.

Baterija pritom ne mora biti dio početne investicije u solarnu elektranu. U mnogim je slučajevima postojeći sustav moguće naknadno nadograditi, uz prethodnu provjeru kompatibilnosti invertera, instalacija i ostale opreme.

Takva nadogradnja može biti korisna kućanstvima koja tijekom dana imaju višak proizvodnje, a najveći dio električne energije troše navečer. Prije odabira baterije potrebno je utvrditi koliki su ti viškovi i koliko bi pohranjene energije kućanstvo doista moglo iskoristiti.

Pohrana energije za poslovne objekte i podatkovne centre

Primjena baterijskih sustava obuhvaća i poslovne te industrijske objekte. Ondje mogu služiti za upravljanje opterećenjem i potrošnjom, iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora ili, uz odgovarajuću izvedbu, povećanje pouzdanosti opskrbe.

„S razvojem umjetne inteligencije i velikih podatkovnih centara baterije će imati još značajniju ulogu. Potreba za pohranom energije sve je veća, a mogućnosti njihove primjene iznimno su široke”, ističe Josipa Žižić Šaban.

Važno je pritom razlikovati pohranu energije radi upravljanja potrošnjom od rezervnog napajanja. Sama prisutnost baterije ne znači da će objekt imati električnu energiju tijekom nestanka struje. Ta mogućnost ovisi o ugrađenoj opremi i načinu izvedbe sustava.

Usklađena oprema i upravljanje važniji su od pojedinačnog uređaja

Predstavljena rješenja pokazuju zašto pri ulaganju treba promatrati cijeli energetski sustav objekta. Solarna elektrana, dizalica topline i baterija imaju različite uloge, a pametno upravljanje može pomoći u njihovu usklađivanju.

Veličinu elektrane treba prilagoditi mogućnostima proizvodnje i potrebama korisnika, kapacitet baterije raspoloživim viškovima i kasnijoj potrošnji, a sustav grijanja karakteristikama objekta.

Za kućanstvo koje razmatra ulaganje prvi je korak zato analiza potrošnje: koliko energije troši, u koje doba dana i kako se potrebe mijenjaju tijekom godine. Na temelju tih podataka može se procijeniti koje će povezivanje sustava donijeti korist i ima li smisla opremu uvoditi postupno.

Fotografije s prstom preko objektiva, neobični obiteljski portreti i prizori koje bismo danas vjerojatno odmah izbrisali za nizozemskog umjetnika Erika Kesselsa predstavljaju neiscrpan izvor inspiracije. Njegova izložba „As Far as You Can See“, otvorena u zagrebačkom prostoru BrigadaLAB, pokazuje kako naizgled obične fotografije mogu dobiti sasvim novo značenje kada ih promatramo iz drukčije perspektive.

Ured u trgovačkom centru! Izazov kojem nisu mogli odoljeti

Kako se promijenio naš odnos prema fotografiji?

U vremenu u kojem svakodnevno stvaramo goleme količine digitalnih fotografija, rijetko zastanemo i razmislimo o njihovoj vrijednosti. Fotografiramo, pregledavamo, brišemo i dijelimo, a mnoge slike zaboravimo gotovo istog trenutka kada su nastale. Upravo taj promijenjeni odnos prema fotografiji jedna je od središnjih tema rada Erika Kesselsa, međunarodno priznatog nizozemskog umjetnika, kustosa i dizajnera vizualnih komunikacija.

„Uloga fotografa potpuno se promijenila. Danas je to poput otvaranja i zatvaranja vrata. Prema fotografijama više nemamo isti emocionalni odnos kao prije. Ne kažem da je to lošije, ali svakako je drukčije. Nekad je bilo drukčije jer smo na filmu imali 35 fotografija, a razvijene bismo fotografije preuzeli tek nekoliko tjedana poslije. To je izazivalo potpuno drukčije emocije“, objašnjava Kessels.

Crystal Clean u showroomu Brigada: Izložba koja poziva na zajedništvo

Nesavršene fotografije kao neiscrpan izvor inspiracije

Kessels je poznat po radu s pronađenim i odbačenim fotografijama, osobito onima iz starih obiteljskih albuma. Umjesto tehnički savršenih kadrova, zanimaju ga spontane situacije, neobični detalji i nespretnosti koje otkrivaju nešto o ljudima koji su ih snimili.

„Svakodnevne fotografije koje koristim u svojim radovima, a koje potječu iz obiteljskih albuma, prije svega su amaterske fotografije. Čak i kada se na fotografiji vidio prst preko objektiva, ljudi bi ih stavljali u album i to im je davalo poseban čar. Ono čemu se divim kod takvih fotografija jest to što se na njima vidi ljudsko ponašanje i što u sebi imaju određenu naivnost“, ističe umjetnik.

Nekada su obiteljski albumi bili intimni predmeti koje je tijekom godina vidjelo tek nekoliko bliskih ljudi. Danas fotografije u nekoliko sekundi mogu stići do tisuća korisnika društvenih mreža. Promijenila se ne samo njihova dostupnost nego i način na koji ih doživljavamo.

Retro futuristički ured iz druge galaksije – prostor iz snova za svakog IT-evca

Erik Kessels u Zagrebu predstavlja gotovo 30 godina rada

Njegova prva zagrebačka izložba „As Far as You Can See“ donosi pregled gotovo trideset godina umjetničkog i izdavačkog rada. U prostoru BrigadaLAB-a predstavljeno je 17 različitih fotografskih izdanja, od ranih knjiga iz 1997. godine do novijih naslova „Incomplete Encyclopedia of Touch“ i „MAN“.

No izložba nije zamišljena samo kao pregled knjiga i fotografija. Kessels je želio da prostor postane aktivan dio umjetničkog doživljaja. Tako je nastala instalacija posvećena fotografijama ljudi uz automobile, a u galeriju je stigao i pravi mali automobil – legendarni Fićo.

„Kessels je predložio da napravimo cijeli zid s fotografijama ljudi uz automobile i pitao možemo li donijeti auto u galeriju. Nama je to bio izazov, kako ćemo u shopping centru uopće ugurati auto i pronaći neki tako mali automobil“, prisjeća se Kristina Volf, predstavnica organizatora izložbe.

Rješenje su pronašli u starom Fići, čije su dimenzije omogućile da automobil postane dio postava. Posjetitelji se tako mogu fotografirati uz njega i na simboličan način postati dio Kesselsove umjetničke priče.

Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn

Kada umjetnost postane dio prostora

Izložba otvara i zanimljivo pitanje odnosa umjetnosti, arhitekture i dizajna interijera. Fotografija nije nužno ograničena na okvir na zidu, kao što umjetničko djelo ne mora biti samo predmet koji promatramo. Način na koji je postavljeno, prostor koji zauzima i kretanje posjetitelja mogu postati sastavni dio njegova značenja.

„Za oblikovanje u arhitekturi, pogotovo u interijerima, smišljaš i neku temu, neki koncept, baviš se ljudima i ponašanjem, ali umjetnost uvijek nadahnjuje kako oplemeniti taj prostor još više i mi često u našim projektima surađujemo s umjetnicima, pogotovo ako trebamo napraviti neki mural u prostoru, odabrati neki artwork, skulpturu“, objašnjava Kristina Volf.

Upravo zato prostor BrigadaLAB-a nije zamišljen kao klasična galerija. Smješten u Centru Kaptol, omogućuje da umjetnost i dizajn postanu dostupni i posjetiteljima koji možda nisu planirali odlazak na izložbu.

Takav pristup pokazuje kako umjetničke intervencije mogu promijeniti način na koji doživljavamo prostor. Ponekad je dovoljan neočekivan predmet, drukčiji raspored ili zanimljiva vizualna priča da interijer dobije potpuno novu dimenziju.

Radionica za studente fotografije i dizajna

Kesselsov boravak u Zagrebu nije bio posvećen samo izložbi. U suradnji s Akademijom dramske umjetnosti, Studijem dizajna Arhitektonskog fakulteta i Brigadom organizirana je petodnevna radionica „Personality Before Portfolio“, na kojoj je sudjelovalo 16 studenata fotografije i dizajna.

Radionica je bila usmjerena na razvoj osobnog autorskog izraza, ali i na pitanje kako umjetničku ideju pretvoriti u rad koji komunicira s publikom.

„Prostor uvijek promišljamo prije izlaganja, jer možemo imati nekakav rad, ali rad postoji u našim glavama, postoji na našim računalima, ali tek u trenutku kada dolazimo zapravo u nekakav prostor, osmišljavamo kako taj rad uobličiti, izložiti, kako će on komunicirati s publikom, kako će se publika zapravo kretati između tih radova“, govori fotograf i vizualni umjetnik Davor Konjikušić.

Studenti su tijekom radionice istraživali mogućnosti povezivanja fotografije, dizajna i predmeta iz svakodnevnog života. Jedna od ideja bila je rekreirati prostor obiteljskog doma koristeći pronađene stolice, krevete, stolove i druge predmete te ih pretvoriti u dio fotografskih i dizajnerskih objekata.

„I onda su zapravo svi zajedno došli na ideju da rekreiraju jedan prostor obiteljskog doma i da koriste pronađene stolice, krevete, stolove, različite eksponate, i da to koriste zapravo u proizvodnji fotografskih i dizajnerskih objekata“, objašnjava Konjikušić.

Takav pristup potiče studente da fotografiju ne promatraju isključivo kao dvodimenzionalnu sliku, nego kao polazište za oblikovanje novih prostornih iskustava.

Brigada x Ledo, evo kako izgleda kad dizajn ureda progovori jezikom brenda

Vrijednost pogrešaka i slučajnih detalja

Kesselsov rad podsjeća nas da zanimljive priče ne nastaju uvijek iz savršenih prizora. Ponekad su upravo pogreške, slučajnosti i naizgled nevažni detalji ono što fotografiji daje karakter.

Njegova zagrebačka izložba pokazuje i koliko se granice između fotografije, dizajna i arhitekture mogu preklapati. Obična obiteljska fotografija može postati umjetnički objekt, stari automobil dio galerijskog postava, a namještaj iz svakodnevnog života sredstvo umjetničkog izražavanja.

Možda je upravo u tome najveća vrijednost ovakvih projekata: potiču nas da ponovno pogledamo predmete i fotografije koji nas okružuju te u njima otkrijemo priče koje prije nismo primjećivali.

Izložba „As Far as You Can See“ može se razgledati do 31. listopada 2026. u prostoru BrigadaLAB, Nova Ves 17, Centar Kaptol, Zagreb.