Početkom listopada održan je drugi Arhibau. Tema sajma sa stručnom konferencijom bila je Izazovi oporavka i otpornosti. Evo kako ih savladati.

Trajalo je jedan dan više nego prvo izdanje Arhibaua, ali i teme koje su otvarali bile su puno raznolikije.

Raznolike teme

‘Graditeljski sektor u BDP-u sam nosi 5, 5.5%. Međutim, utjecaj na sve ostale segmente BDP-a je znatan, i vjerojatno graničimo, kad govorimo o turizmu, kažemo 20%, ali to je sa utjecajem. Tako isto i građevina, vjerojatno doprinosi BDP-u sa 20-ak %’, kaže Tihomil Matković, predsjednik programskog i organizacijskog odbora ArhiBau.hr

Upravo taj utjecaj otvara puno okolnih tema koje smo imali prilike čuti na konferenciji, bilo da su to teme iz nekretninskog sektora ili teme energenata. Recentni trenutak u graditeljstvu svakako dobro opisuje okrugli stol „Od ideje…do realizacije“.

Od ideje do realizacije

‘Izazovna je i sama ideja, naime, uopće, od ideje do realizacije, to je jedan proces sa jako jako puno sudionika, počevši od arhitekata pa do inženjera, konstruktera do onih izvođača koji na kraju to sve na gradilištu moraju zaziđati.  Izazovi su, kako vi svi volite reći jako veliki, ustvari problemi su veliki, nedostatak radne snage je veliki i ta radna snaga koja dolazi možda nije odmah sad niti educirana za sve ono što treba napraviti u tako velikoj kvaliteti, posebno u Gradu Zagrebu koji ima jako puno spomenika nulte kulture i koji ima jako puno zaštićene kulturne baštine’, kaže Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet.

Graditeljska baština

I dodaje da se zidanje brzo uči…

‘U naš plan oporavka i otpornosti su uključene i zgrade koje imaju status kulturne baštine, pojedinačno ili u zoni, imamo jednu posebnu alokaciju 300 milijuna kuna koju provodi ministarstvo kulture, gdje će se energetski obnavljati zgrade kulturne baštine koje nisu oštećene u potresu, međutim, unutar alokacije koja je zapravo 4,2 milijarde kuna za obnovu zgrade oštećene u potresu, nalazi se i mnogo zgrada koje imaju ili status zaštićenog kulturnog dobra pojedinačnog ili u zoni’, kaže Irena Križ Šelendić, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

ArhiBau 2021. – regionalni sajam graditeljstva

Puno smo puta proteklih godina čuli da samo sinergijom različitih struka možemo napredovati. Bilo da je riječ o energetskoj obnovi, održivoj gradnji ili obnovi nakon potresa. A sinergija se mogla…

Zgrade se obnavljaju iz fonda solidarnosti

I te se zgrade nastavljaju obnavljati. Nakon toga iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financirat će se dio vezan za energetsku učinkovitost. Pred graditeljskim sektorom svakako je puno izazova, ali njih nije nemoguće savladati.

Puno izazova pred graditeljskim sektorom

‘Ja bih rekla novaca nikad više, problema nikad više, a to očigledno ide jedno sa drugim. Ne bismo se trebali žaliti, građevinske firme naše rade obnovu, radi se jako puno iz fonda solidarnosti, iz nacionalnog plana oporavka, možda im treba sad malo jedan period prilagodbe s obzirom da su došle i strane kompanije koje su došle udružene, da se i oni udruže, ali ja vjerujem da će te početne bolesti, jako brzo se preboljeti’, kaže Mirjana.

A sajmovi poput Arhibaua koji povezuju sve segmente graditeljske struke svakako će tome pridonijeti.

Početkom mjeseca održan je deveti zagrebački tjedan dizajna – ove godine tema mu je bila „Bez ograničenja“. Evo kako je to izgledalo. Deveto izdanje Zagreb Design Weeka ugostila je zagrebačka Akademija likovnih umjetnosti.

‘Nakon dvije godine korone, kada je bilo puno ograničenja, lani smo imali QR kod, trebalo je imati potvrde i tako, ove godine sve je slobodno, povratak normalnom životu, a upravo ta komunikacija i mogućnost putovanja, druženja, društvenog kontakta je jako bitna za kreativnost, za razmjenu ideja, za razmjenu, za komunikaciju općenito. To je osnova za dizajn i zato smo ove godine uzeli tu temu’ , kaže Daniel Tomičić surganizator Zagreb Design Week-a.

METODA – namještaj od masivnog drveta

Zagreb Design Week pravo je mjesto za predstavljanje noviteta na tržištu. Mnogi su svoje prve korake napravili upravo na tjednu dizajna. Za to su se odlučili i u novom hrvatskoj brendu koji surađuje s timom etabliranih hrvatskih dizajnera.

‘Mi zapravo koristimo taj tradicionalni slavonski hrast koji je oplemenjen i dodan sa tim novim vrijednostima i ljudskim dodirom i zapravo površinskom obradom i na taj način smo još sa tim kreativnom industrijom dobili nove komade namještaja koji će, evo, nadam se, bit prepoznati u budućnosti’ , kaže Marija Jelčić Markanović, direktorica.

SADAR + VUGA – arhitektonski ured iz susjedstva

Hrvatskom se je tržištu predstavio i jedan slovenski studio koji je osmislio namještaj posvećen slovenskim prirodnim bogatstvima.

DNNA – brand tenisačice Donne Vekić

Vidjeli smo i kako je miris za prostorije zamislila naša poznata tenisačica Donna Vekić.

Najuspješniji hrvatski brand

Na tjednu dizajna često imamo prilike i naučiti nešto iz povijesti dizajna. Ove su godine organizatori odlučili odati počast Slavoljubu Penkali, čovjeku koji je stvorio najuspješniju hrvatsku robnu marku.

‘Bazirana je na patentima Slavoljuba Penkale i kad se govori o Penkali, uvijek se govori o njemu kao izumitelji i zato je jedan od najvećih izumitelja u povijesti, preko 80 izuma, termofor, termosica, prvi funkcionalni prašak za rublje, ima jako puno izuma koje upotrebljavamo danas, a ne znamo da ih je on izmislio, ali ono što je nama najinteresantnije su njegovi patenti vezani za pisaći pribor, na osnovu kojih je izgradio globalni brend’ , dodaje Daniel Tomičić.

Mađarski pametni dizajn

Osim iz povijesti, naučiti se može i nešto iz sadašnjosti. Pokazali su nam to susjedi s izložbom Pametna Mađarska.

To je jedan super koncept da mađarska država promovira svoje gospodarstvo putem dizajna. Dakle, to je serija putujućih izložbi, postoji već par godina i uvijek predstavlja uspješne izvozne proizvode, koji su nastali u Mađarskoj, na bazi nekog izuma, patenta, koji su dizajnirani, i proizvode se u Mađarskoj, ali se izvoze po cijelom svijetu. Dakle, oni promoviraju svoju državu, svoje gospodarstvo putem dizajna, šta je nešto, šta nažalost, Hrvatska ne radi, objašnjava.