Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.

Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.

Grad kao zajednički ekosustav

Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.

2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz

Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.

Milano: učenje grada iz perspektive životinja

Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.

2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže

Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.

Umjetnost u svakodnevici grada

Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.

U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.

Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?

Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.

Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.

Skup je okupio 60 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Sudjelovali su predstavnici pravne, financijske, urbanističke, arhitektonske, sociološke i ekološke struke.Prisutni su bili i predstavnici građevinske industrije, medija, nacionalne vlasti i lokalne samouprave. Cilj skupa bio je pronaći inovativna rješenja za obnovu zapuštenih višestambenih zgrada u povijesnim jezgrama.

Veliki investicijski izazov pred Hrvatskom

Procjenjuje se da Hrvatska u idućih pet godina mora uložiti najmanje 15 milijardi eura u obnovu zgrada. Obveza proizlazi iz europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada.U prethodnih pet godina uloženo je oko tri milijarde eura u cjelovite obnove. To uključuje energetsku, statičku obnovu i podizanje protupožarnih standarda. Razlika između raspoloživih javnih sredstava i stvarnih potreba izuzetno je velika. Zato su nužni novi poslovni i financijski modeli koji uključuju dodatni kapital.

Obnova bez početnog kapitala suvlasnika

Namjera skupa bila je otvoriti dijalog o modelima koji omogućuju revitalizaciju i energetsku obnovu zgrada bez nužnog početnog kapitala samih suvlasnika. Poseban naglasak stavljen je na suradnju s privatnim investitorima i javnim sektorom, kroz modele koji su već uspješno primijenjeni u Velikoj Britaniji i Austriji. Ti se modeli temelje na win-win principu, gdje investitor dobiva pravo uređenja i korištenja potkrovnog prostora, a zauzvrat financira rekonstrukciju i energetsku obnovu zgrade. Obnove uključuju ugradnju dizala, novih fasada i prozora, kao i održiva rješenja za grijanje, hlađenje i ventilaciju.

Uloga urbane obnove i javno-privatne suradnje

Organizatorice skupa Snježana Turalija (Greenika), Monika Kordić (CORDION d.o.o.) i Anđelka Toto Ormuž (ROCKWOOL Adriatic) u uvodnom su obraćanju naglasile da je revitalizacija zapuštenih zgrada u starim gradskim jezgrama mnogo više od tehničkog i imovinsko-pravnog izazova. Riječ je o prilici za urbanu obnovu, smanjenje emisija CO₂, povrat života u centar grada i podizanje kvalitete stanovanja kroz aktivaciju privatnog kapitala ili javno-privatna partnerstva. Istaknule su kako bez inovativnih modela financiranja i suradnje svih dionika ciljevi Zelenog europskog plana i europske regulative u Hrvatskoj neće biti ostvarivi.

Europski kontekst i poruke s početka skupa

Na početku skupa sudionicima se obratila Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, istaknuvši važnost energetske obnove i revitalizacije povijesnih gradskih središta za priuštivije, sigurnije i održivije stanovanje. Naglasila je da Europska unija snažno podupire projekte koji povezuju javno-privatna ulaganja s javnim ciljevima te ih vidi kao ključan doprinos razvoju modernih i otpornijih gradova.

Zagreb između širenja i revitalizacije

Marko Dabrović, arhitekt i osnivač studija 3LHD, istaknuo je da se Zagreb, za razliku od većine europskih metropola, i dalje širi prema rubnim područjima bez razvijene infrastrukture. Naglasio je potrebu snažnijeg fokusa na revitalizaciju postojećih zgrada kroz nadogradnje u visinu te obnovu zapuštenih dijelova Donjeg i Gornjeg grada.

Iskustva iz Londona i Beča

Ivan Jovanović, arhitekt iz londonskog ureda Atelier Ten, podijelio je primjere dobre prakse iz Londona, naglasivši da je čak 60 posto ukupnog ugljika ugrađeno u zgradu tijekom gradnje. Upravo zato britanske vlasti snažno potiču brownfield investicije, recikliranje materijala i porezne olakšice koje favoriziraju obnovu postojećih zgrada umjesto njihova rušenja. Saša Bradić iz studija BUP Arhitekten iz Beča istaknuo je da su nadogradnje i energetske obnove u Beču zakonski jasno regulirane te daju izvrsne rezultate u privatnom i javnom sektoru.

Perspektiva Grada Zagreba

Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, istaknula je da Grad već provodi inovativne modele postavljanja sunčanih elektrana na javne zgrade. Naglasila je da će Grad i dalje podržavati modernizaciju, energetsku obnovu i ugradnju dizala te razmotriti prijedloge i zaključke ovog stručnog skupa.

Paneli: sigurnost, certifikati i financijski izazovi

Panel diskusije vodili su Tin Bašić (Zgradonačelnik) i Marina Bagarić (Wienerberger).Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu naglasio je važnost povezivanja energetske i protupotresne obnove, uz uvođenje seizmičkog certifikata kao alata informiranja građana. Doris Wirth iz bečkog Bluesavea istaknula je vrijednost zelenih certifikata poput DGNB-a kao alata za postizanje izvrsnosti zgrada. Iva Bošnjak, predstavnica financijskog sektora i suvlasnica stana u zgradi Mali Vatikan, podijelila je iskustva pripreme energetske obnove zgrade s više od tisuću stanara. Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine istaknula je da je u izradi Nacionalni plan obnove zgrada koji Hrvatska mora dostaviti Europskoj komisiji do kraja godine.

Obnova i modernizacija zgrada glavne teme stručnog skupa nZEB 2024

Radionice i ključni zaključci

U drugom dijelu skupa održane su radionice posvećene urbanizmu i arhitekturi, pravnim aspektima, modelima financiranja, društvenim i ekološkim pitanjima. Zaključci su pokazali snažnu potrebu za jasnim lokalnim strategijama razvoja stare gradske jezgre, pojednostavljenjem pravnih okvira i razvojem financijskih instrumenata koji kombiniraju javna sredstva i privatni kapital. Posebno je naglašena važnost integriranih tehničkih rješenja, povjerenja među suvlasnicima i socijalno pravednih modela obnove.

Održivi pristup organizaciji

Stručni skup organiziran je prema principima održivih evenata, a organizatori su za taj pristup dobili GREEN LEAF certifikat.

Stručni skup jasno je pokazao da je obnova postojećih zgrada u povijesnim gradskim jezgrama jedan od ključnih izazova urbanog razvoja u Hrvatskoj. Bez sustavne suradnje javnog sektora, privatnih investitora, stručne zajednice i samih suvlasnika, ciljevi energetske učinkovitosti i urbane revitalizacije neće biti ostvarivi. Predstavljeni primjeri iz europskih metropola potvrđuju da su inovativni modeli financiranja i nadogradnje izvedivi, pravno održivi i dugoročno isplativi. Zaključci skupa mogu poslužiti kao vrijedan temelj za oblikovanje novih politika, zakonodavnih rješenja i konkretnih projekata, osobito u Zagrebu, ali i u drugim hrvatskim gradovima.

Održan stručni skup o obnovi i modernizaciji zgrada