Gradnja doma
Zgrade s nultom emisijom CO2
Nakon što smo upoznali zahtjeve za zgrade gotovo nulte energije, stižu nam oni za zgrade s nultom emisijom. Prema prijedlogu Direktive o energetskim svojstvima zgrada, pratit će se emisija CO2 tijekom cjeloživotnog kruga zgrada.

To znači da više nije važno samo koliko CO2 neka zgrada ispušta dok je koristimo, već koliko se utrošilo od trenutka kad smo je počeli projektirati te koliki je CO2 otisak prouzročen proizvodnjom građevinskog materijala, transportom do gradilišta kao i jednog dana razgradnjom zgrade te zbrinjavanjem otpada.
Promjene su nužne
Procjenjuje se da su u Europskoj uniji zgrade odgovorne za 40% potrošnje energije i 36% emisije CO2. Zbog toga su postavljeni novi kriteriji za njihovu gradnju.

Cilj EU je smanjenje emisije CO2 od čak 80-95% do 2050. godine, a prijedlog Europske komisije za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrade čini korak naprijed od sadašnjeg nZEB-a, odnosno zgrada gotovo nulte energije do zgrada s nultom emisijom ili nZEB-a.

Dr. sc. Zoran Veršić, profesor i prodekan na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu kazao je: “Najave europskih direktiva govore upravo o zgradama nulte emisije gdje se u potrošnji energije neće sagledavati zgrada i energija koju ona troši u svom svakodnevnom radu i životu, nego će se promatrati zgrada u svom cjeloživotnom vijeku.

Od ideje do rušenja
Životni krug, odnosno vijek zgrade podrazumijeva period od planiranja, gradnje zgrade, njezine upotrebe, pa sve do njezinog potpunog nestanka, odnosno rušenja i razgradnje.

“Njezin životni vijek počinje prvo s idejom o izgradnji zgrade, zahtjevima, zatim projektiranjem zgrade, razradom detalja, a u to vrijeme već negdje se proizvode i materijali koji će biti ugrađeni u tu zgradu. Oni dolaze na gradilište, ugrađuju se u zgradu, zgrada se izgrađuje, pa se dovrši, a nakon toga zgrada počinje trošiti energiju za svoj svakodnevni ciklus, za svakodnevni rad”, objašnjava profesor.
Vijek trajanja zgrade
Nakon određenog vremena, koje ovisi o zgradi i njezinoj namjeni, dolazi trenutak kada zgradu treba rekonstruirati i obnoviti ili pak srušiti.

Tada trebamo voditi računa što je sa otpadom od ove zgrade jer se ona uklanja iz prostora, odnosno miče. Taj se otpad zbrinjava, a zatim se izgrađuje nova zgrada kojom ponovo kreće novi životni ciklus zgrade na određenom mjestu.
Prilagodba već postojećih zgrada
Prema prijedlogu Direktive, zgrada s nultom emisijom definirana je kao zgrada s vrlo visokim energetskim svojstvima, s vrlo malom količinom potrebne energije koja je u potpunosti pokrivena energijom iz obnovljivih izvora i bez emisija ugljika iz fosilnih goriva na licu mjesta.

Za postojeće zgrade bit će odobreno dodatno prijelazno razdoblje u kojem će se one morati prilagoditi novim minimalnim energetskim standardima.
Instalacije u domu
Evo kako pravilno koristiti dizalicu topline zimi
Dizalice topline zimi mogu pouzdano grijati i pri vrlo niskim temperaturama, ali samo ako su pravilno podešene
S padom temperatura ispod ništice, mnogi se korisnici pitaju kako se dizalice topline zimi ponašaju u ekstremnim uvjetima i trebaju li dodatne prilagodbe kako bi zadržale učinkovitost. Iako su suvremeni sustavi projektirani za pouzdan rad i pri vrlo niskim temperaturama, način na koji ih koristimo u zimskim mjesecima ima velik utjecaj na udobnost prostora, potrošnju energije i dugoročnu pouzdanost sustava.
Stručnjaci ističu da dizalice topline mogu bez problema grijati i pri minusima, ali samo ako su pravilno podešene i ako se izbjegnu česte pogreške u korištenju.
Dizalice topline zimi najbolje rade uz stabilnu temperaturu
Jedna od najčešćih pogrešaka tijekom zimskih mjeseci je često snižavanje i ponovno podizanje sobne temperature. Kod velikih minusa dizalice topline zimi rade učinkovitije kada održavaju stalnu, ujednačenu temperaturu u prostoru.
Nagla promjena temperature zahtijeva dodatnu energiju i povećava opterećenje sustava, što se izravno odražava na potrošnju električne energije. Umjesto toga, preporučuje se postaviti ugodnu temperaturu i zadržati je kroz cijeli dan i noć, bez velikih oscilacija.

Krivulja grijanja ključna je za rad dizalice topline na minusima
Jedna od najvažnijih postavki za rad dizalice topline na minusima je krivulja grijanja. Ona određuje temperaturu vode u sustavu grijanja u odnosu na vanjsku temperaturu.
Tijekom jakih minusa krivulja mora biti dovoljno visoka da osigura toplinu, ali ne pretjerana. Previsoka polazna temperatura vode smanjuje učinkovitost dizalice topline i povećava potrošnju energije. Pravilno podešena krivulja omogućuje stabilno grijanje uz optimalan rad sustava.
Optimalne temperature vode u sustavu grijanja
Dizalice topline najefikasnije rade s niskotemperaturnim sustavima grijanja. Kod podnog grijanja preporučena polazna temperatura vode je između 30 i 35 °C, dok se kod klasičnih radijatora preporučuje raspon od 45 do 55 °C.
Svako nepotrebno povećanje temperature vode izravno povećava potrošnju električne energije. U tim rasponima dizalice topline zadržavaju dobru učinkovitost čak i pri vanjskim temperaturama do –15 °C.
Redovita provjera vanjske jedinice zimi
Tijekom razdoblja jakog minusa važno je redovito vizualno provjeravati vanjsku jedinicu dizalice topline. Snijeg, led ili zapreke koje ometaju protok zraka mogu znatno smanjiti učinkovitost sustava.
Slobodan protok zraka jedan je od osnovnih preduvjeta za stabilan i siguran rad dizalice topline zimi, osobito tijekom dugotrajnih hladnih razdoblja.

Kada je potreban savjet stručnjaka
Ako se unatoč pravilnim postavkama primijeti često uključivanje pomoćnog električnog grijača ili pad temperature u prostoru, to može upućivati na neodgovarajuće dimenzioniran sustav ili potrebu za dodatnim finim podešavanjem.
U takvim slučajevima preporučuje se konzultacija sa stručnim serviserom koji može provjeriti postavke, učinkovitost i stvarne potrebe objekta.
FAQ: Dizalice topline ispod nule– kratko i jasno
Rade li dizalice topline zimi pri velikim minusima?
Da. Suvremene dizalice topline pouzdano rade i pri temperaturama do –15 °C, uz pravilne postavke sustava.
Treba li gasiti grijanje preko noći?
Ne. Dizalice topline zimi su učinkovitije kada održavaju stalnu temperaturu bez velikih oscilacija.
Koja je optimalna temperatura vode zimi?
Za podno grijanje 30–35 °C, a za radijatore 45–55 °C. Više temperature povećavaju potrošnju energije.
Zašto je važna krivulja grijanja?
Krivulja grijanja prilagođava rad sustava vanjskoj temperaturi i ključna je za učinkovit rad dizalice topline zimi.
Treba li paziti na vanjsku jedinicu?
Da. Snijeg i led mogu smanjiti učinkovitost – slobodan protok zraka je nužan.
Dizalice topline zimi mogu biti pouzdane i energetski učinkovite
Dizalice topline zimi mogu pouzdano grijati i pri vrlo niskim temperaturama, ali samo ako su pravilno podešene i korištene u skladu s preporukama struke. Stabilna temperatura, dobro podešena krivulja grijanja, optimalna temperatura vode i redovita provjera vanjske jedinice ključni su koraci za učinkovit rad sustava.
Pravilnim korištenjem dizalice topline zimi moguće je zadržati visoku razinu udobnosti uz kontroliranu potrošnju energije i niže račune za grijanje.
Pročitajte i: Pinija, Petrčane – hotel grijan morem
Gradnja doma
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
U nastavku donosimo jasan vodič koji pomaže razumjeti ulogu svakog stručnjaka i redoslijed njihova uključivanja u proces renovacije
Planiranje renovacije stana često započinje istim pitanjem – koga angažirati za renovaciju? Pravovremeno uključivanje pravih stručnjaka ključno je za kvalitetan rezultat, kontrolu budžeta i izbjegavanje naknadnih korekcija.
Zahvaljujući dostupnosti digitalnih alata, inspiracije na društvenim mrežama i sve naprednijim AI alatima za vizualizaciju prostora, mnogi vlasnici stanova već u početnoj fazi pokušavaju sami zamisliti budući izgled svog doma. Uz nekoliko klikova moguće je isprobati različite tlocrte, boje, stilove i rasporede namještaja.
Takvi alati mogu biti korisni kao polazišna točka. Pomažu u artikuliranju ideja i lakšem komuniciranju želja. Ipak, virtualne vizualizacije ne mogu zamijeniti stručno znanje i iskustvo. One ne uzimaju u obzir stvarna ograničenja prostora, tehničke instalacije, zakonske okvire i dugoročnu funkcionalnost.
Upravo zato, bez obzira na to koliko je ideja dobro razrađena u digitalnom alatu, najsigurniji put do kvalitetne renovacije uvijek vodi kroz suradnju sa stručnjacima. Arhitekti, dizajneri interijera i ostali profesionalci znaju kako ideju pretvoriti u izvediv, siguran i dugoročno održiv projekt.
U nastavku donosimo jasan vodič koji pomaže razumjeti ulogu svakog stručnjaka i redoslijed njihova uključivanja u proces renovacije.
1. Arhitekt – prvi korak kod ozbiljne renovacije
Ako renovacija uključuje rušenje zidova, promjenu tlocrta, novu kupaonicu ili zahvate u nosivu konstrukciju, arhitekt je prva osoba koju treba angažirati. On analizira postojeće stanje, prostorne mogućnosti i zakonske okvire. Na temelju toga izrađuje projekt koji je funkcionalan, siguran i izvediv.
U ovoj fazi definiraju se raspored prostorija, osnovna logika kretanja kroz stan i tehnička rješenja. Kvalitetan arhitektonski projekt sprječava pogreške koje se kasnije teško i skupo ispravljaju.

2. Dizajner interijera – povezivanje funkcije i estetike
Nakon što je osnovna struktura stana definirana, u proces se uključuje dizajner interijera. Njegova uloga je oblikovati prostor prema stvarnim navikama korisnika. Fokus je na funkcionalnosti, ergonomiji i atmosferi prostora.
5 savjeta dizajnerice interijera kako urediti dom kao profesionalac
Dizajner interijera planira raspored namještaja, rasvjetu, odabir materijala i boja. Njegovo uključivanje prije početka radova omogućuje precizno planiranje instalacija i izbjegavanje improvizacija na gradilištu.
3. Specijalisti za kuhinje i namještaj po mjeri
Kada je koncept interijera jasan, slijedi suradnja sa specijalistima za kuhinje, ormare i namještaj po mjeri. Oni izrađuju detaljna rješenja prilagođena prostoru i svakodnevnom korištenju.
Ova faza je važna jer se tada definiraju točne mjere, sustavi pohrane i tehnički detalji. Dobro isplanirana kuhinja i ugradbeni elementi značajno utječu na kvalitetu života u stanu.

4. Savjetnik za boje – završno usklađivanje prostora
Odabir boja često se podcjenjuje, iako snažno utječe na doživljaj prostora. Savjetnik za boje pomaže u izboru nijansi koje odgovaraju svjetlu, materijalima i funkciji prostorije.
Ova faza je posebno korisna kod cjelovitih renovacija, ali i u situacijama kada se teško donose konačne odluke.

5. Izvođač radova – početak realizacije
Tek kada su svi projekti i detalji definirani, u posao ulazi izvođač radova. On organizira gradilište, koordinira majstore i vodi računa o rokovima i kvaliteti izvedbe.
Ako se izvođač uključi prerano, često dolazi do promjena tijekom radova. To povećava troškove i produžuje trajanje renovacije. Jasna dokumentacija u ovoj fazi je ključna.

6. Krajobrazni arhitekt – ako stan ima vanjski prostor
Ako stan ima terasu, vrt ili atrij, planiranje vanjskog prostora ne bi trebalo ostaviti za kraj. Krajobrazni arhitekt osmišljava vanjski dio kao logičan nastavak interijera.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Planiraju se podne obloge, zelenilo, rasvjeta i način korištenja prostora kroz godinu. Dobro osmišljen vanjski prostor povećava vrijednost stana i kvalitetu boravka.
7. Profesionalni organizator – završni korak
Nakon završetka radova i useljenja, profesionalni organizator pomaže u organizaciji prostora. Njegov zadatak je prilagoditi ormare, pohranu i raspored stvari stvarnim navikama ukućana.
Ova faza osigurava da stan ne bude samo lijep, već i dugoročno funkcionalan.
Renovacija kao proces, a ne improvizacija
Kada se postavi pitanje koga angažirati za renovaciju stana, odgovor ovisi o opsegu radova i fazi u kojoj se projekt nalazi. Pravilnim redoslijedom angažiranja stručnjaka renovacija postaje predvidljiv proces, a ne niz improvizacija. Dobro planiranje uvijek štedi vrijeme, novac i živce, a krajnji rezultat je prostor koji u potpunosti odgovara načinu života njegovih korisnika.
Planirate renovirati stan? Evo koliko bi vas to moglo koštati




