Arhitektura i dizajn
Što su brižljiva arhitektura i urbanizam?

O prirodnom okolišu brinemo u mnogo različitih aspekata. Ne samo razvrstavanjem otpada i korištenjem javnog prijevoza umjesto automobila. Veliki utjecaj na ekologiju također imaju promjene koje se odvijaju u građevinskoj industriji. Primjer takvih promjena je i trend brižljive arhitekture.
Brižljiva arhitektura – što je to?
Prema istraživanjima, građevinska industrija odgovorna je za 23% onečišćenja zraka, 40% onečišćenja pitke vode i proizvodnju čak 50% otpada! Svijest o ovim zabrinjavajućim podacima nagnala je mnoge tvrtke u ovom sektoru da radikalno promijene pristup vlastitoj misiji i vrijednostima. Na taj je način trend održive gradnje počeo dobivati na popularnosti. Utemeljen na svjesnom korištenju prirodnih sirovina i tehnologijama za uštedu energije, brzo se usadio u umove arhitekata diljem svijeta.
Kao posljedica toga, počeli su projektirati niskoemisione građevinske konstrukcije koje koriste tehnološka dostignuća u cilju redovitog smanjenja ugljičnog otiska tijekom eksploatacije. Na učinke nismo morali dugo čekati. Samo u Hrvatskoj održiva gradnja omogućila je Puli da 2020. godine osvoji nagradu Sustainable City Award Svjetske organizacije za održivi razvoj za gradove koji se razvijaju na održiv način.
Svijest o potrebi implementacije održivih rješenja šire i aktivnosti hrvatskog ogranka Green Building Council koji kroz brojne projekte nastoji podići svijest o ekološkoj gradnji.
Međutim, treba imati na umu da postoji temeljna razlika između opisane održive gradnje i brižljive arhitekture. Oba ova trenda se zbog ove razlike ne mogu staviti u istu ravan..
Razlika je u načinu razmišljanja o građevinskom objektu. Dok se ekološka gradnja usredotočuje na građevinu kao funkcionalan objekt, dizajniran da ispuni specifične ciljeve, a istovremeno bude ekološki prihvatljiv, brižljivi urbanizam se proteže na mnoge druge aspekte vezane uz nastanak spomenutog objekta.
Na primjer, kada arhitekt, koji projektira u skladu s načelima održive gradnje, odluči upotrijebiti drvo u projektu, on to čini jer je to obnovljivi resurs koji odgovara pretpostavkama ekološkog dizajna. Međutim, sukladno smjernicama brižljive arhitekture, važno je ne samo iskoristiti ovo drvo, već i osigurati da njegova nabavka ne uzrokuje nikakvu štetu okolišu. Štoviše, svi ljudi koji su uključeni u proces stvaranja, a potom i korištenja zgrade također su u centru pažnje. Od onih koji se bave nabavkom i obradom materijala, preko onih koji se bave izgradnjom objekta, pa sve do onih koji se bave održavanjem građevine.

Kako graditi brižljivo?
Elementi brižljive arhitekture prodiru u mnoge elemente stvarnosti. U cilju implementacije iste u urbane projekte, dovoljno je pogledati oko sebe i primijetiti izvrsne primjere za njezine primjene.
Jedan od najboljih primjera je reciklaža građevinskih materijala među kojima se svakako ističe aluminij. Ova sirovina savršeno se uklapa u trend brižljivog urbanizma, npr. zbog ušteda koje donosi njegova obrada i ponovna uporaba. Ovim procesom možemo uštedjeti čak 95% energije u usporedbi s proizvodnjom primarnog aluminija. Prednosti recikliranja aluminija se također očituju u 95% manjem onečišćenju zraka i čak 97% manjem onečišćenju vode.
Mogućnosti povezane s ovim procesom koristi tvrtka Aluprof koja proizvodi aluminijske sustave za proizvodnju prozora i vrata namijenjenih kako poslovnoj tako i stambenoj gradnji. U ponudi tvrtke nalaze se rješenja koja se uklapaju u ekološke trendove arhitekture. Kao primjere, između ostalog, možemo navesti:
- zidove u sustavu MB-SR50N, koji su savršeni za izradu ostakljenih fasada zgrada, zahvaljujući visokom koeficijentu toplinske izolacije i vodootpornosti,
- prozore i vrata sa sustavima MB-86N i MB-79N namijenjene energetski štednoj gradnji,
- MB-104 Passive s certifikatom Passive House Institute Darmstadt za pasivnu gradnju.

Zgrade koje brinu o okolišu
Aluminijski prozori, vrata i fasade s Aluprof sustavima korišteni su u mnogim projektima diljem svijeta, gdje se može primijetiti veliki utjecaj brižljive arhitekture. Jedan od najboljih primjera korištenja ovih rješenja je Sara Kulturhus – najviša drvena zgrada na svijetu, gdje je uz visokokvalitetno drvo (nabavljeno u skladu sa svim ekološkim standardima) iskorištena i spomenuta aluminijska fasada MB-SR50N HI+.
Još jedan zanimljiv primjer korištenja elemenata brižljive arhitekture je revitalizacija i pružanje novih funkcija starim zgradama implementacijom ekoloških rješenja. To su razmišljanje slijedili arhitekti koji su revitalizirali poljski projekt pod nazivom Browary Warszawskie, pretvarajući bivšu pivovaru u poslovno-stambeni kompleks ili češku dvoranu Nadraží Havířov, koja se od kolodvorske zgrade pretvorila u sportski i kulturni centar.

Let’s build a better future
Nasuprot klasičnim trendovima dizajna, brižljiva arhitektura fokusira se ne samo na samu zgradu kao finalni proizvod, već i na sve druge aktivnosti koje vode do izgradnje zgrade. Iz tog razloga implementacija njezinih načela već u fazi projektiranja ima znatno veći utjecaj na ekološki aspekt procesa izgradnje, od trenutka nabavke sirovina, preko primjene odgovarajućih tehnologija pa do jednostavnog, niskoemisionog logističkog procesa. Svi ovi elementi kombinirani i usklađeni na pravi način pridonose poboljšanju stanja prirodnog okoliša u puno većoj mjeri nego sama niskoemisiona zgrada s najboljim mogućim građevinskim certifikatima.
Aluprof se sa svojom ponudom sustava prozora i vrata od recikliranog aluminija savršeno uklapa u ovaj trend, omogućujući izgradnju dugotrajnih, „zelenih“ objekata uz najmanji mogući utjecaj na floru i faunu našeg planeta. Riječ je o objektima koji će, zahvaljujući korištenju odgovarajućih materijala, služiti ne samo nama, već i budućim generacijama.

Aluprof SA
+38 970 213 563
Viktor Stojanoski
vstojanoski@aluprof.eu
aluprof.com/hr
Arhitekti i arhitektonski projekti
Mislav Salitrežić: Od Lego kockica do stadiona u Osijeku
Od dječjih snova do projektiranja stadiona

Nogometni klub Osijek u novoj je sezoni dobio najmoderniji stadion u Hrvatskoj – Opus Arenu.
Projekt vrijedan višegodišnjeg truda i planiranja projekt je mladog arhitekta Mislava Salitrežić, koji se prisjeća kako je od dječjih igara s Lego kockicama došao do dizajniranja jednog od najimpresivnijih sportskih objekata u regiji.

Od Lego kockica do stadiona u Osijeku
Mislav Salitrežić odmalena je pokazivao sklonost prema građenju i oblikovanju prostora. Odrastao je uz oca građevinskog inženjera, a ljubav prema arhitekturi razvijala se postupno.
“Uvijek sam govorio da ću biti ono što je tata. Nisam znao razliku između arhitekta i građevinca, ali kada sam shvatio da arhitekt odlučuje o izgledu građevina koje oblikuju gradove, sve mi je postalo jasno.”
Iako su mu u djetinjstvu snovi lutali od pilota do inženjera, odluka o arhitekturi pala je rano. Danas ne može zamisliti da radi bilo što drugo.

Od prvog nacrta do stadiona, koji su bili prvi projekti koje si radio?
Put prema velikim projektima započeo je – malim koracima.
“Prvi zadatak bio mi je nacrtati WC u robnoj kući IKEA. Pomislio sam, netko će to pregledati, ali rekli su mi – moraš to sam riješiti.”
Izazov za izazovom, iskustvo se brzo gomilalo. Rad na industrijskim i trgovačkim objektima proširio je vidike, ali arhitektura je uvijek ostala cilj.
“S vremenom smo se u firmi pokušali više usmjeriti na arhitekturu. To je dug proces, ali s vremenom se otvaraju prave prilike.”
Najveća prilika došla je u obliku projektiranja osječkog stadiona – zadatak koji je preoblikovao njegovu karijeru.

Kako je nastala Opus Arena?
Projekt stadiona trajao je čak pet godina. Prvotna ideja bila je gradnja manjeg stadiona s jednom tribinom, no kako su rasle ambicije, rastao je i projekt.
“U početku je bilo puno sastanaka i uvjeravanja. Investitori su željeli nešto skromnije, ali ubrzo se javila ideja da Osijek zaslužuje pravi nogometni stadion. I onda – krenuli smo.”
Opus Arena prvi je nogometni stadion u Hrvatskoj izgrađen u posljednjih 50 godina. Smješten uz rijeku Dravu, u srcu Slavonije, danas je ponos grada i regije.

Inspiracija iza dizajna
Za dizajn ovakvog objekta, trebalo je puno istraživanja. Salitrežić i njegov tim proučili su stotine sličnih stadiona u Europi i svijetu.
“Čitali smo i komentare navijača – što im smeta, što vole, kakva iskustva žele na stadionu. Svaka sitnica može utjecati na percepciju arhitekture.”
Opus Arena ima engleski tip stadiona, što znači da su tribine blizu travnjaka, bez atletskih staza. To omogućuje bolju atmosferu i intenzivniji doživljaj utakmica.
“Htjeli smo da stadion ne izgleda masivno i teško, već lagano i moderno. Zato dominira bijela boja, a prozirna fasada reflektira zalazak sunca, stvarajući posebne efekte.”

Što te inspiriralo, zašto uopće Arena izgleda tako kako izgleda?
“Ne mogu sad reći da sam povukao jedan potez rukom kao što je Sydney opera ili Eiffelov toranj, uvijek kažu da se vrhunska arhitektura može nacrtat potez jednom rukom. Ovdje smo puno truda, puno je stvari, puno varijabli da bi se dobio konačni proizvod jer specifičnost kod stadiona i zašto mi je to drag projekt, jer on je dijelom infrastruktura
Inspiracija je više došla iz puno sitnih varijabli koje utječu na kako će nešto izgledat, gdje se nalazi, kakve su boje u tom prostoru, to zelenilo, nismo htjeli nešto tamno, nego da bude nešto svijetlo ili lagano. Zato je njegova primarna boja je bijela, bijeli stupovi, bijeli krov, bijela fasadna, polu providna ovojnica koja se u sumrak reflektira zalazak sunca pa se tu pojavljuju
neke nove boje.

Osjećaj kada vidiš vlastiti stadion
Nakon godina planiranja i rada, došao je trenutak kada je stadion postao stvarnost.
“Dok ne vidimo prvi bager, mi arhitekti ne vjerujemo da će se nešto zaista izgraditi.”
Kada je Opus Arena konačno završena, osjećaj je bio neponovljiv.

Što je sljedeće?
Nakon Opus Arene, Salitrežić nije imao puno odmora. Prvo je uslijedio projekt obiteljske kuće, a zatim logistički distributivni centar.
No, sada radi na još jednom stadionu – rekonstrukciji Kranjčevićeve u Zagrebu.
“Lakše je sada kada imamo iskustvo. No, osjećam još veću odgovornost – ipak je to Zagreb, drugačije okruženje.”
Osječka tvrtka Sirrah projekt, u kojoj Salitrežić danas djeluje, preuzela je izradu glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije NK Zagreb stadiona u Kranjčevićevoj.
Kada je riječ o budućim projektima, ne voli pričati o snovima – radije ih naziva planovima.
“Netko može reći da su to snovi, ali ako ih postaviš kao cilj, možda im se i približiš.”, zaključio je Mislav Salitrežić.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Rekonstrukcija motela Sljeme – Vitićevo djelo postaje Rivia Arts and Culture Hotel
Kultno Vitićevo djelo motel Sljeme postaje Rivia Arts and Culture Hotel!

Motel Sljeme, arhitektonsko remek-djelo Ivana Vitića iz 1965. godine, konačno dobiva novu priliku. Nakon godina propadanja, započela je njegova rekonstrukcija i transformacija u hotel Rivia Arts and Culture Hotel, što je najavljeno na press konferenciji u Rijeci.
Rekonstrukcija motela Sljeme, projekt iza kojeg stoji Hrvatska gospodarska komora, nije samo obnova nekadašnjeg omiljenog okupljališta – cilj je stvoriti svojevrsni showroom hrvatskih proizvoda, spoj arhitekture, dizajna i turizma.
“Želimo pokazati sve ono najbolje što imamo – od građevine, tehničkih rješenja do gastronomije i pića. Pritom želimo potaknuti nove investicije u turizmu,” izjavio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
Rekonstrukcija Vitićevog motela Sljeme uz suvremene elemente
Prije deset godina izrađen je konzervatorski elaborat, koji je definirao smjernice za obnovu. Ključni cilj je očuvanje autentičnosti Vitićeve arhitekture, ali uz interpolaciju novih elemenata potrebnih za hotelski standard od četiri zvjezdice.
“Vitićev originalni projekt nikada nije dovršen. Na temelju njegovih skica i istraživanja sada rekonstruiramo dio objekta koji je ostao samo u ideji,” objašnjava arhitekt Maroje Mrduljaš.
Osim eksterijera, poseban izazov predstavlja i interijer, koji više ne postoji u izvornom obliku. Cilj je rekreirati duh 60-ih godina, koristeći restaurirani namještaj, umjetničke radove i originalne reference iz tog razdoblja.
“Važno je uspostaviti dijalog između starog i novog – da novo ne nadjača staro, već da ga nadopuni,” dodaje Mrduljaš.

Arhitektura, kultura i turizam u istom projektu
Idejno rješenje hotela potpisuje arhitektonski ured Mataija x Sipina x Turato, a projekt je poseban jer spaja različite discipline – arhitekturu, dizajn, kulturu i turizam.
“Ovo nije samo arhitektonski projekt – ovdje se rekonstruiraju emocije i energija 60-ih. Skupljamo originalni namještaj, istražujemo Vitićeve ideje i balansiramo odnos starog i novog,” kaže dr. sc. Idis Turato.
Poseban naglasak stavljen je na infrastrukturnu obnovu i očuvanje ključnih elemenata, poput kultnog čeličnog stubišta koje će se pažljivo restaurirati.
“Suočeni smo s izazovom rekonstrukcije vizije arhitekta kojeg više nema. Proučavamo njegove druge projekte, tragove i ambicije kako bismo ih oživjeli u ovom prostoru,” dodaje Mrduljaš.

Što donosi novi hotel?
Rivia Arts and Culture Hotel imat će 57 smještajnih jedinica, uključujući šest izdvojenih apartmana. Uz modernu infrastrukturu, poseban naglasak stavljen je na umjetnost, kulturu i održivi turizam.
“Iako možda neće značajno povećati broj turističkih kapaciteta, ovaj hotel će promijeniti strukturu ponude Kvarnera i Hrvatske. Cilj je stvoriti održivi turizam spojen s umjetnošću i kulturom,” izjavio je Radoš.
Kada se očekuje otvaranje?
Radovi su već započeli i planirano je da traju 18 mjeseci, što znači da se otvaranje očekuje u jesen 2026. godine.
Ovim projektom ne obnavlja se samo jedan hotel – vraća se život kultnom Vitićevom djelu i redefinira pristup turizmu kroz arhitekturu, dizajn i baštinu.