minimalist
Baumit akademija
Viva istraživački park: gdje se mjeri kako građevinski materijali utječu na kvalitetu života
U Viva istraživačkom parku u Austriji u realnim se uvjetima ispituje kako različiti građevinski materijali utječu na mikroklimu, vlagu i udobnost stanovanja.
Kada govorimo o kvalitetnom stanovanju, najčešće razmišljamo o dizajnu, rasporedu prostora ili energetskoj učinkovitosti. No stvarna udobnost življenja ovisi i o faktorima koje ne vidimo odmah – mikroklimi prostora, regulaciji vlage, temperaturi zidova i kvaliteti zraka. Upravo tim aspektima bavi se Viva istraživački park, jedinstveni europski projekt koji znanstveno ispituje kako građevinski materijali utječu na svakodnevni život.
Planirate postavljati pločice na pločice? Evo što o tome kažu stručnjaci
Što je Viva istraživački park?
Viva istraživački park smješten je u Wopfingu u Austriji i smatra se najvećim europskim istraživačkim parkom za komparativna mjerenja građevinskih materijala u realnim uvjetima. U parku su izgrađene kuće jednakih dimenzija, ali različitih konstrukcija i materijala, kako bi se njihov utjecaj na unutarnju klimu mogao objektivno uspoređivati.
Za razliku od laboratorijskih testova, Viva Park omogućuje dugoročna mjerenja u stvarnim vremenskim i klimatskim uvjetima. Upravo ta razlika čini rezultate relevantnima za svakodnevno stanovanje, a ne samo za teoriju.
Kako se provode istraživanja?
Istraživanja u Viva Parku provode se kontinuirano, tijekom više godina. U kućama su instalirani automatizirani mjerni sustavi koji prate velik broj parametara i generiraju milijune podataka. Ti se podaci zatim analiziraju u suradnji s neovisnim znanstvenim institucijama i sveučilištima.
Takav pristup omogućuje usporedbu različitih konstrukcijskih rješenja, izolacija i unutarnjih završnih obrada u identičnim uvjetima, što je rijetkost u građevinskoj praksi.
Sanacija nakon poplava – koraci, izazovi i rješenja
Što se sve mjeri u Viva Parku?
U središtu istraživanja nalazi se unutarnja mikroklima prostora. Mjeri se temperatura zraka i površina, relativna vlažnost, toplinska stabilnost prostora te način na koji se zgrade ponašaju tijekom ljetnih i zimskih razdoblja. Posebna se pažnja posvećuje i kvaliteti zraka, uključujući utjecaj materijala na osjećaj ugode, svježinu prostora i stabilnost unutarnjih uvjeta.
Ovakva mjerenja pomažu razumjeti kako zidovi, žbuke, izolacije i završne obrade djeluju zajedno – ne samo kao građevinski elementi, već kao sustav koji izravno utječe na kvalitetu života.
Zaštita koja traje: tajna uspješne hidroizolacije
Što istraživanja pokazuju ljeti i zimi?
Jedno od ključnih pitanja na koje Viva Park daje odgovore jest kako se različite konstrukcije ponašaju tijekom ekstremnih temperatura. Ljeti se ispituje sposobnost zgrada da zadrže ugodnu temperaturu bez pretjeranog zagrijavanja, dok se zimi promatra koliko dugo prostori zadržavaju toplinu nakon prestanka grijanja.
Rezultati pokazuju da masivni građevinski materijali i sustavi s dobrom toplinskom akumulacijom osiguravaju stabilnije unutarnje uvjete, uz manja temperaturna kolebanja. Takva stabilnost izravno utječe na osjećaj ugode i smanjuje potrebu za dodatnim hlađenjem ili grijanjem.
Vlažnost kao ključni faktor ugodnog prostora
Optimalna relativna vlažnost zraka u interijeru kreće se između 40 i 60 posto. Viva Park potvrđuje da odabir materijala ima velik utjecaj na sposobnost prostora da zadrži tu ravnotežu. Difuzijski otvoreni sustavi, koji mogu primati i otpuštati vlagu, doprinose stabilnijoj mikroklimi i smanjuju rizik od kondenzacije i pojave plijesni.
U praksi to znači zdraviji prostor, ugodniji boravak i manju potrebu za dodatnim tehničkim rješenjima za regulaciju klime.
Zašto su ova istraživanja važna za svakodnevni život?
Viva istraživački park ne služi samo znanstvenicima i proizvođačima. Njegovi rezultati imaju vrlo konkretnu vrijednost za arhitekte, projektante, izvođače, ali i za investitore i krajnje korisnike. Umjesto odluka temeljenih na pretpostavkama ili trendovima, moguće je osloniti se na mjerljive podatke o ponašanju materijala u stvarnim uvjetima.
To omogućuje kvalitetnije projektiranje, dugotrajnije zgrade i prostore koji su ugodniji za život – ne samo energetski učinkovite, nego i zdrave.
Znanstvena podloga za zdravije stanovanje
Jedna od najvećih vrijednosti Viva Parka jest upravo njegova znanstvena vjerodostojnost. Sustavna mjerenja, dugoročno praćenje i suradnja s neovisnim institucijama stvaraju pouzdanu bazu znanja o tome kako građevinski materijali utječu na mikroklimu i udobnost. Takav pristup pomiče fokus s pojedinačnih proizvoda na cjelovite sustave gradnje i uređenja, u kojima svaki sloj zida ima svoju ulogu.
Kako zadržati fasadu blistavo čistom godinama?
Viva istraživački park pokazuje da kvalitetno stanovanje počinje daleko prije završne obloge ili dekoracije. Materijali koje ugrađujemo u zidove, podove i stropove imaju dugoročan utjecaj na mikroklimu, zdravlje i osjećaj ugode u prostoru. Mjerenjem i usporedbom u realnim uvjetima, Viva Park pruža odgovore na pitanja koja su dugo bila prepuštena iskustvu ili pretpostavkama. Rezultat su jasni, mjerljivi podaci koji pomažu stvarati prostore u kojima se doista bolje živi.
Arhitektura i dizajn
Kako se Milano i Cortina pripremaju za Zimske olimpijske igre 2026: novi projekti i moderne građevine
Zimske olimpijske igre Milano Cortina 2026 potaknule su niz arhitektonskih i urbanističkih zahvata koji nadilaze sportsku funkciju i oblikuju dugoročni razvoj gradova i krajolika.
Dolazak Zimskih olimpijskih igara Milano Cortina 2026 predstavlja jednu od najznačajnijih urbanih i infrastrukturnih transformacija u Italiji u posljednjih nekoliko desetljeća. Igre će se održati od 6. do 22. veljače 2026., a jedinstvene su po tome što se održavaju u više gradova i regija — uključujući Milano, Cortinu d’Ampezzo, Bormio, Livigno, Tesero, Predazzo i druge lokacije širom sjeverne Italije. Više od 90% sportskih objekata bit će postojeće ili privremene strukture, no neki ključni objekti su sasvim novi, dizajnirani posebno za ove Igre.
Rok Žnidaršić otkrio tajnu projektiranja javnih prostora
Olimpijsko selo Milano – dugoročna vizija održivosti
Jedan od najvažnijih arhitektonskih zahvata povezanih sa Zimskim olimpijskim igrama Milano Cortina 2026 je novo Olympic & Paralympic Village u milanskoj četvrti Porta Romana, projektu koji nadilazi okvire privremene sportske infrastrukture i pozicionira se kao dugoročni alat urbane transformacije. Autorski potpis nosi renomirani studio Skidmore, Owings & Merrill (SOM), dok se lokacija – nekadašnja željeznička radionica – reinterpretira kroz suvremeni urbanistički i arhitektonski jezik.
Kompleks se sastoji od šest novih stambenih volumena, organiziranih oko mreže javnih i polujavnih prostora, te dviju obnovljenih povijesnih građevina koje zadržavaju industrijski identitet lokacije. Takva prostorna kompozicija uspostavlja ravnotežu između nove izgradnje i postojećeg konteksta, stvarajući mjerilo primjereno okolnoj urbanoj strukturi. Tijekom Olimpijskih i Paraolimpijskih igara selo će osigurati smještaj za oko 1.700 sportaša i članova delegacija, no njegova stvarna vrijednost leži u planski osmišljenoj postolimpijskoj transformaciji.
Nakon završetka Igara, kompleks će biti prenamijenjen u najveći studentski stambeni sklop u Italiji, uz dodatne sadržaje poput trgovina, ugostiteljskih prostora i otvorenih javnih površina, čime se Porta Romana integrira u širi gradski život. Projekt se pritom oslanja na visoke standarde energetske učinkovitosti i održive gradnje – izveden je prema kriterijima Nearly Zero Energy Building (NZEB), uz primjenu masivnog drva kao konstrukcijskog materijala, solarnih panela, zelenih krovova te sustava za prikupljanje i ponovnu uporabu oborinskih voda.
Olympic & Paralympic Village u Porta Romani predstavlja primjer suvremenog pristupa olimpijskoj arhitekturi, u kojem se privremena funkcija koristi kao poluga za trajnu urbanu regeneraciju. Umjesto izoliranog sportskog objekta, projekt stvara novi gradski fragment s jasno definiranom društvenom, prostornom i ekološkom vrijednošću, potvrđujući ulogu arhitekture kao ključnog aktera u oblikovanju održivog grada.
Nova generacija igrališta u Hrvatskoj: Ugodnija, zelenija i održivija
Arena Santa Giulia — novo središte sporta i društvenih događanja
Arena Santa Giulia jedna je od najvažnijih novih sportskih građevina realiziranih u sklopu priprema za Zimske olimpijske igre Milano Cortina 2026 te predstavlja novo središte sportskih i društvenih događanja u Milanu. Projekt potpisuju David Chipperfield Architects u suradnji s inženjerskim uredom Arup, a arena je smještena u brzo razvijajućoj urbanoj zoni Santa Giulia, koja se ovim zahvatom dodatno integrira u širi gradski kontekst.
Objekt ima kapacitet od približno 15.000 do 16.000 gledatelja i tijekom Igara ugostit će natjecanja u olimpijskom hokeju na ledu i para hokeju. Arhitektonski koncept reinterpretira tipologiju klasičnog amfiteatra, s jasno artikuliranim volumenom i snažnim prostornim identitetom, stvarajući suvremenu građevinu koja istodobno odgovara zahtjevima velikih sportskih događanja i urbanog mjerila okolnog područja. Arena je zamišljena kao višefunkcionalna struktura, čija će se fleksibilnost posebno očitovati u postolimpijskoj fazi.
Nakon završetka Igara, Arena Santa Giulia bit će namijenjena širokom spektru sportskih, kulturnih i glazbenih događanja, čime se pozicionira kao trajna infrastrukturna i društvena investicija za grad. Ipak, proces realizacije pratio je pojačan nadzor javnosti i struke, što je bilo vidljivo kroz intenzivnu medijsku pozornost uslijed radova koji su se odvijaju gotovo do samog početka Igara. Santagiulia Arena je otvorila svoja vrata za testna događanja početkom siječnja, no još se obavljaju pojedini završni građevinski i infrastrukturni radovi u predstojećim tjednima, uključujući dovršavanje gostinskih prostora i opremanja pratećih sadržaja.
Privremene i rekonfigurirane sportske dvorane
Uz nove trajne objekte, značajan dio sportske infrastrukture za Zimske olimpijske igre Milano Cortina 2026 temelji se na privremenim i rekonfiguriranim dvoranama, koje igraju ključnu ulogu u organizaciji natjecanja. Kompleks Fiera Milano Rho prilagođava se tako da privremeno funkcionira kao višefunkcionalni sportski centar za hokej na ledu i brzinsko klizanje, oslanjajući se na postojeću sajamsku infrastrukturu. Za razliku od klasičnih sportskih arena, ove strukture projektirane su isključivo za potrebe Igara te će nakon njihova završetka biti uklonjene ili vraćene u izvorno stanje. Takav pristup smanjuje dugoročne troškove održavanja i rizik stvaranja neiskorištenih sportskih objekata, istovremeno omogućujući veću fleksibilnost u prostornom i programskom planiranju. Kombinacija trajnih i privremenih rješenja tako se nameće kao jedan od ključnih strateških elemenata održivog modela organizacije Igara.
Novi i rekonstruirani objekti izvan Milana
Zimske olimpijske igre Milano Cortina 2026 prostorno su disperzirane izvan urbanog okvira Milana, a značajan dio infrastrukturnih zahvata realizira se u planinskim regijama sjeverne Italije, gdje se naglasak stavlja na prilagodbu postojećih lokacija i umjerenu novu izgradnju. U Dolomitima, Olympic Village u Predazzu organiziran je kao skup od pet novih paviljona namijenjenih smještaju sportaša koji se natječu u nordijskim i skijaškim disciplinama, uz posebnu pažnju posvećenu uklapanju u osjetljiv alpski krajolik.
Mislav Salitrežić: Od Lego kockica do stadiona u Osijeku
Istodobno, u Cortini d’Ampezzo provodi se rekonstrukcija povijesnog kliznog centra kroz projekt Cortina Sliding Centre, koji će ugostiti natjecanja u bobu, skeletonu i sanjkanju. Obnova postojećeg olimpijskog objekta provodi se u skladu s suvremenim sigurnosnim, tehničkim i ekološkim standardima, čime se osigurava kontinuitet sportske infrastrukture bez potrebe za izgradnjom potpuno nove staze. Ovi zahvati potvrđuju strategiju Igara koja balansira između funkcionalnih zahtjeva vrhunskog sporta i odgovornog odnosa prema prirodnom i izgrađenom okruženju.
Milano Cortina 2026 predstavlja spoj inovativnog urbanog razvoja, arhitektonskog dizajna i održivih rješenja. Kroz projekte poput Olimpijskog sela, Arene Santa Giulia i privremenih sportskih objekata, Italija ne samo da stvara infrastrukturu za jedinstveni olimpijski spektakl, već i trajne resurse za lokalne zajednice i održivi urbani razvoj. Ti projekti ostavit će značajan trag na gradove poput Milana i regije oko Dolomita – dugoročno privlačeći studente, turiste i sportaše daleko nakon završetka Igara.
