Sportska i dječja igrališta diljem Hrvatske uskoro će doživjeti pravu transformaciju. Umjesto asfalta i betona, koji pregrijavaju površine i otežavaju boravak na suncu, buduća zelena igrališta postajat će oaze s više hlada, zelenila i prirodnih materijala. Pilot-projekt za novu generaciju igrališta upravo se provodi u zagrebačkom naselju Trnsko.

Pilot-projekt koji mijenja gradske prostore i stvara zelena igrališta

Nositelj projekta je REGEA – Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, u suradnji s Gradom Zagrebom, u sklopu europskog programa Greenscape. Ideja je razviti model igrališta koji će koristiti rješenja temeljena na prirodi i zelenu infrastrukturu kao održivu alternativu klasičnim građevinskim materijalima.

Voditelj odjela klime u REGEA-i, Miljenko Sedlar, objašnjava da je cilj promijeniti cijeli pristup uređenju urbanih površina. Umjesto tvrdih, nepropusnih podloga od asfalta i betona koje se na suncu pregrijavaju i zadržavaju toplinu, koristit će se porozni i propusni materijali koji omogućuju upijanje kišnice i hlađenje površina. Time se smanjuje pojava tzv. urbanih toplinskih otoka – sve češćeg problema u velikim gradovima.

Više zelenila znači više hlada, ugodniju mikroklimu i bolju zaštitu okoliša. Zasađeno drveće i travnate površine doprinose boljem zadržavanju vlage u tlu, a boravak na takvim mjestima postaje sigurniji i ugodniji, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Ovakav pristup ne samo da poboljšava kvalitetu zraka, već stvara i prirodne prostore za druženje i igru.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

Zeleni materijali i prirodna odvodnja

Na igralištu u Trnskom koristit će se porozne i ekološki prihvatljive podloge koje propuštaju vodu u podzemlje i sprječavaju stvaranje lokvi i klizanja. Umjesto klasičnih cijevi, implementirat će se bioretencije – prirodni sustavi za upijanje i filtriranje oborinskih voda, koji oponašaju procese iz prirode. Sedlar ističe da je riječ o poznatim, ali zanemarenim rješenjima koja sada ponovno pronalaze svoju primjenu u urbanom prostoru.

Studija izvodljivosti pokazala je da je ovakav pristup dugoročno isplativiji. Iako su početna ulaganja veća od tradicionalnih građevinskih zahvata, održavanje je jednostavnije i jeftinije, a koristi su višestruke – od bolje mikroklime i smanjenja temperature zraka do većeg komfora za korisnike i stanovnike okolnih naselja. Upravo takva zelena igrališta dugoročno doprinose boljoj kvaliteti života u gradu.

Nova generacija igrališta: ugodnija, zelenija i društvenija

Projekt u Trnskom nije samo tehnički – on ima i važnu društvenu dimenziju. Cilj je stvoriti prostore koji povezuju zajednicu i potiču stanovnike da više vremena provode na otvorenom. Planirano je i dodavanje dodatnih sadržaja koji će igralište pretvoriti u mjesto okupljanja, druženja i rekreacije.

Zahvaljujući novom konceptu, ljeti će površine biti znatno hladnije nego sada, a djeca i odrasli moći će boraviti na igralištu bez bojazni od pregrijanog tla ili manjka hlada. Trnsko tako postaje primjer nove generacije zelenih igrališta koja spajaju prirodu, tehnologiju i zajednicu.

Trnsko kao model budućih gradskih projekata

Lokacija u Trnskom odabrana je zbog pogodnog položaja i strukture koja omogućuje testiranje različitih tipova podloga i sustava odvodnje. Projekt je zamišljen kao pilot rješenje koje će poslužiti kao temelj za buduće rekonstrukcije igrališta, parkova i školskih dvorišta diljem Hrvatske.

Sedlar naglašava da je cilj ovog projekta dugoročna promjena pristupa uređenju javnih površina. Umjesto kratkoročnih rješenja koja zanemaruju prirodne procese, cilj je razviti održive i prilagodljive prostore koji poboljšavaju kvalitetu života u gradovima.

Za nekoliko mjeseci, Trnsko će dobiti igralište koje povezuje prirodu, tehnologiju i zajednicu – i postati prvi korak prema zelenijim, ugodnijim gradovima budućnosti.

Obnova kulturne baštine nije samo očuvanje zidova – to je čuvanje identiteta, povijesti i načina života. No kako obnoviti zgradu staru stotinu godina, a da zadrži svoju dušu i postane spremna za budućnost? O tome u novoj epizodi podcasta Zona pobjede razgovara profesor Dražen Arbutina, stručnjak za zaštitu kulturne baštine.

Stare zgrade u Hrvatskoj zahtijevaju pažljivo planiranje i pravilnu obnovu, a uspjeh ovisi o suradnji više dionika: vlasnika, arhitekata, konzervatora i restauratora. U razgovoru s Draženom Arbutinom, profesorom na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu i članom Hrvatskog ICOMOS-a, dobivamo uvid u suvremene metode očuvanja kulturne baštine te izazove s kojima se susreću oni koji čuvaju povijesna dobra

Zona pobjede: Kako održavanje zgrada može spasiti domove?

Što znači zaštita kulturne baštine?

Kulturna dobra nisu samo lijepi spomenici – ona čuvaju identitet zajednice i povijesni karakter gradova. Arbutina pojašnjava da se zaštita provodi na više razina:

• Pojedinačna zaštita: svaki zahvat zahtijeva konzervatorsko odobrenje.
• Preventivna zaštita: uključuje tehničke mjere koje sprječavaju propadanje objekta.
• Prostorno-planirana zaštita: neke gradske jezgre, poput stare jezgre Splita ili Gornjeg grada u Zagrebu, zaštićene su u cijelosti — pa se i najmanji zahvat mora planirati pažljivo.

Pravilno određivanje stupnja zaštite ključno je jer pogrešan pristup može dugoročno narušiti vrijednost zgrade. Konzervatori postavljaju principe, a restauratori ih provode koristeći kombinaciju tradicionalnih materijala i suvremenih metoda, što produžuje život građevine.

Zašto je važno pravilno obnoviti staru kuću?

Jedan od najvećih izazova jest odnos vlasnika prema kulturnim objektima. Mnogi cijene njihovu povijesnu vrijednost, ali traže brza i jeftina rješenja zbog financijskih ili vremenskih ograničenja. Takve odluke mogu narušiti autentičnost zgrade.

Arbutina ističe da pravilna obnova ne samo da čuva baštinu, već i povećava tržišnu vrijednost nekretnine. Posebno u povijesnim jezgrama, ulaganje u kvalitetnu obnovu vraća višestruku vrijednost — i ekonomski i kulturno. Suradnja s iskusnim konzervatorima i arhitektima omogućava balans između modernih potreba i očuvanja kulturne baštine.

Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju

Kako suvremene tehnologije pomažu u obnovi?

Zakon o zaštiti kulturne baštine daje konzervatorima fleksibilnost, no svaki objekt zahtijeva individualan pristup. Arbutina naglašava da nema univerzalnog rješenja – što vrijedi za jednu građevinu, ne mora za drugu.

Suvremene tehnologije, poput digitalnog mapiranja, 3D skeniranja i laboratorijskog testiranja materijala, omogućuju preciznu obnovu i smanjuju rizik od pogrešaka. Primjeri iz prakse, uključujući projekte Viva Park i restauraciju Partenona, pokazuju kako testiranje materijala u stvarnim uvjetima sprječava oštećenja i produžuje život zgrada.

Suradnja ključna za uspjeh

Učinkovita zaštita kulturne baštine zahtijeva timski rad. Vlasnici, arhitekti, konzervatori i dobavljači materijala moraju kvalitetno komunicirati kako bi svaki projekt zadovoljio estetske, tehničke i financijske kriterije.

Takva suradnja je posebno važna u povijesnim gradskim jezgrama, gdje svaka intervencija može utjecati na okoliš i zajednicu. Primjeri iz prakse pokazuju da dobar timski rad omogućava rješenja koja balansiraju sve interese, čuvajući kulturnu vrijednost objekta.

Edukacija i svijest javnosti

Očuvanje kulturne baštine nije samo stručni zadatak — to je i društvena odgovornost. Arbutina naglašava da edukacija vlasnika i javnosti pomaže u prevenciji nepravilnih zahvata te potiče dugoročnu suradnju s konzervatorima.

Ulaganje u kvalitetnu obnovu nije trošak, već dugoročna vrijednost za zajednicu i buduće generacije. Svaka pravilno obnovljena građevina postaje trajni simbol kulturne baštine i kvalitetnog života u gradu.

Gdje slušati cijelu epizodu i kako sudjelovati?

Cijelu epizodu slušajte na YouTube kanalu Dom na kvadrat i Baumit Hrvatska kanalima.
Uskoro će biti dostupna i na Spotifyju i ostalim podcast platformama.

Pratite nas na kanalima:

Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.

Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube

Greenika : Web

Pretplatite se, komentirajte i javite koje biste teme voljeli u sljedećim epizodama — jer gradnja budućnosti počinje razgovorima.

Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom

Zaštita kulturne baštine u Hrvatskoj zahtijeva pažljiv balans između poštovanja povijesnih vrijednosti i primjene suvremenih tehnologija. Dražen Arbutina jasno pokazuje da kvalitetna obnova i suradnja među vlasnicima, arhitektima, konzervatorima i restauratorima nisu samo stručni zadaci, već i društvena odgovornost. Edukacija javnosti i pravodobna ulaganja u održavanje kulturnih dobara ključni su za njihovu dugovječnost i očuvanje identiteta zajednice za buduće generacije. Svaki objekt koji se pravilno čuva i obnavlja postaje trajni simbol kulturne vrijednosti i kvalitetnog života.