Arhitektura i dizajn
Što znači moderno uređenje doma i kako to postići
Planirate urediti svoj životni prostor da izgleda “modernije” – donosimo kako
Uređenje doma počinje pitanjem što zapravo želimo od prostora. Ako planirate moderno uređenje doma, važno je znati da ono podrazumijeva puno više od bijelih zidova, čistih linija i minimalističkog namještaja.
Moderno je zapravo rezultat dugog razvoja arhitekture i dizajna, a njegova glavna ideja je stvaranje prostora koji su funkcionalni, prozračni i prilagođeni načinu života.
Koji odabrati i kako uspješno primijeniti stil uređenja u svom domu?
U nastavku donosimo pregled što moderno uređenje zapravo znači, kako prepoznati elemente modernizma i postmodernizma, te na što treba paziti pri odabiru arhitekta.
Što podrazumjeva moderno uređenje stana?
Ako pojam “moderno” i danas u nama budi osjećaj uzbuđenja i napretka, to u velikoj mjeri možemo zahvaliti Le Corbusieru. Le Corbusier i europski modernisti vjerovali su da zgrade trebaju biti univerzalne i lišene svake lokalne osobitosti.
Moderni stil pojavio se početkom 20. stoljeća kao reakcija na prenaglašene ukrase i klasične stilove. Arhitekti i dizajneri željeli su stvoriti prostore koji su jednostavniji, svjetliji i praktičniji za život.
Danas moderno uređenje znači:
- otvoren prostor – povezan dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica,
- puno prirodne svjetlosti – veliki prozori i staklene stijene,
- prirodni materijali – drvo, kamen, staklo, metal,
- neutralne boje – bijela, siva, bež, koje se nadopunjuju detaljima u jačim tonovima,
- manje je više – prostor nije pretrpan, svaki komad namještaja ima svrhu.
Od modernizma do modernog
Modernizam je stil koji je donio jednostavnost i racionalnost. Njegovo geslo bilo je “forma slijedi funkciju” – što znači da izgled prostora proizlazi iz njegove namjene.
Prepoznaje se po:
- ravnim linijama i jednostavnim oblicima,
- odsustvu dekoracije,
- funkcionalnom namještaju,
- svijetlim i prostranim prostorima
Primjer modernističkog stana je prozračan interijer s velikim prozorima, minimalno ukrašenim zidovima i namještajem koji ima jasnu, praktičnu funkciju.
A još modernije od modernizma – postmodernizam
Postmodernizam se razvio od 1960-ih, kao odgovor na strogu jednostavnost modernizma. Dizajneri su željeli unijeti igru, boje i simboliku natrag u interijere.
Uredite prostor u stilu 70-ih: Ovo su pravila koja je dobro slijediti
Karakteristike postmodernizma:
- kombinacija različitih stilova i epoha,
- korištenje boja i kontrasta,
- razigrani oblici i neočekivani detalji,
- povratak dekoraciji, ali na novi, suvremen način
Postmodernistički stan može imati neutralnu osnovu, ali s naglašenim komadom namještaja u jarkoj boji, zid ukrašen umjetničkim djelima ili kombinaciju starog i novog namještaja.
Novi postmodernizam u dizajnu interijera donosi modernu reinterpretaciju klasičnog postmodernizma iz 80-ih godina. Dok je originalni postmodernizam bio reakcija na strogi minimalizam, novi postmodernizam teži uravnoteženijoj kombinaciji kreativnosti i funkcionalnosti.
Kako odabrati pravog arhitekta za moderno uređenje stana?
Uređenje doma nije samo pitanje odabira boja i namještaja – to je proces u kojem arhitekt (i/ili dizajner) ima ključnu ulogu. On povezuje vaše želje s tehničkim mogućnostima prostora.
Evo nekoliko savjeta pri odabiru arhitekta:
- Portfolio – pogledajte ranije projekte i uvjerite se da su u skladu s vašim ukusom.
- Razgovor – dobar arhitekt postavlja pitanja, sluša i predlaže rješenja.
- Budžet – arhitekt vam može pomoći da najbolje iskoristite raspoloživa sredstva.
- Iskustvo – prednost dajte arhitektima koji imaju iskustva s adaptacijama stanova.
- Komunikacija – s arhitektom morate moći otvoreno razgovarati jer suradnja traje mjesecima.
Razlika između arhitekta i dizajnera interijera
Mnogi se pitaju – trebam li arhitekta ili dizajnera interijera? Evo ključnih nekoliko razlika:
Arhitekt
- bavi se strukturom prostora – zidovima, rasporedom prostorija, instalacijama i oblikovanjem zgrade ili stana,
- ima ovlasti za izradu projekata i potrebnih dozvola,
- ključan je kod adaptacija koje uključuju statiku ili gradnju,
- osigurava da prostor bude funkcionalno i tehnički izvediv
Dizajner interijera
- fokusira se na unutarnji izgled i ugođaj – boje, namještaj, rasvjetu, dekoraciju,
- nema ovlasti za projektiranje konstrukcije,
- specijaliziran je za estetiku i praktičnost prostora,
- unosi osobnost i stil u vaš dom.
Ukratko: arhitekt stvara kostur i funkcionalnost prostora, dok dizajner interijera daje završni estetski pečat. Najbolji rezultati postižu se njihovom suradnjom.
Inspiracija iz suvremenih projekata
Moderno uređenje doma danas ide ruku pod ruku s održivošću i tehnologijom.
Inspiraciju možete pronaći u:
- pasivnim kućama – koji štede energiju,
- zelenim krovovima i zidovima – koji vraćaju prirodu u grad,
- adaptacijama starih industrijskih prostora – u moderne stanove,
- pametnim domovima – gdje tehnologija olakšava svakodnevni život.
Takvi primjeri pokazuju kako moderno nije samo estetika, već i način na koji živimo i koristimo prostor.
Adaptacija derutnog stana u novi, funkcionalni obiteljski dom
Moderno uređenje doma znači spoj funkcionalnosti, estetike i suvremenog načina života. Modernizam donosi jednostavnost i prozračnost, postmodernizam igru i osobnost, a pravi arhitekt pomaže da vaše ideje povežete u cjelinu.
Rezultat je dom koji nije samo lijep, već i prilagođen vašim stvarnim potrebama.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
