Povežimo se

Arhitektura i dizajn

nZEB zamijeniti će ZEB

Intervju s Prof. dr. sc. Zoranom Veršićem

Profesore Veršić, što je nZEB i kako je postao područje vašeg interesa?

nZEB kao pojam je uveden direktivama Europske unije koje su govorile o niliziranim, zero energy building, odnosno zgradama koje troše vrlo malo energije u svom operativnom vijeku, znači za grijanje, hlađenje, a same obveze prema nZEB-u krenule su direktivama odnosno obavezama našeg zakona da se primjenjuju. Tako da mi već 2019. projektiramo zgrade koje su sukladne direktivama i propisima koji nalažu nisku potrošnju energija zgrada i koje obavezno moraju koristiti dio energije potrebne u operativnom vijeku iz obnovljivih izvora energije. 

Koje su to glavne smjernice koje su došle od Europske komisije da bi jedna zgrada bila nZEB?

Europska unija donosi direktive energetske učinkovitosti u zgradarstvu, a svaka zemlja članica donosi nacionalne propise koji su kriteriji da bi se postigle tražene vrijednosti za ispunjenje zahtjeva zgrada gotovo nulte energije. 

Kad kažemo nZEB u zgradarstvu, odnosi li se to na stambene zgrade ili i na obiteljske kuće?

nZEB se odnosi na sve zgrade koje ljudi koriste za svoje aktivnosti, to se odnosi i na javne zgrade i na privatne zgrade i na višestambene zgrade i na škole i na vrtiće, na hotele, na bolnice, sve zgrade imaju zahtjeve ispunjavanja određenih kriterija koji su propisani tehničkim propisom o racionalnoj uporabi i toplinskoj zaštiti. 

O čemu ovise ti zahtjevi, ovise li oni o lokaciji gdje se gradi?

Potrošnja energije svake zgrade ovisi gdje se nalazi. Nije isto radimo li zgradu kontinentalnoj ili primorskoj klimi u Hrvatskoj, pa čak i na kontinentu, razni gradovi se razlikuju po svojoj klimi. Isto tako vrlo je važno lokacija zgrade, mikrolokacija, orijentacija zgrade, a onda jasno ovisi o kvaliteti same zgrade i primijenjenim sustavima ugrađenim u zgradu koji trebaju biti sve učinkovitiji odnosno sve manje trošiti energije, a da bi zadovoljili kvalitetu boravka u prostorima i kvalitetu, toplinsku kvalitetu, ugodnost, ali isto tako i kvalitetu zraka, ventilacije i onoga što zahtijevamo od zgrade da bi postigli ugodne i zdrave uvjete boravka u našim zgradama i stanovima. 

Kada je osnovan nZEB klaster, koji su njegovi glavni ciljevi i aktivnosti?

Partneri iz gospodarskog sektora i Arhitektonski fakultet su od 2017. rade na promoviranju kriterija zgrada gotovo nulte energije i održivog građenja, a službeno je klaster osnovan 2018. godine. Iz znanstvenog sektora, iz edukacije tu Arhitektonski fakultet koji je okupio dionike iz gospodarskog sektora koji pokrivaju različita područja u izgradnji same zgrade. Naš počasni član je i Ministarstvo prostornog uređenja i državne imovine, s kojim jako dobro surađujemo, donosimo odnosno predlažemo određene i teme, promoviramo teme koje će tek biti, stupiti u zakonsku regulativu tako da i stručnu javnost pripremimo na neke stvari koje nas čekaju u budućnosti. 

Koji su to noviteti koji nas očekuju i koji su to novi pojmovi koji se uvode?

Nekada smo govorili gotovo nula energetska zgrada, ali nZEB se udomaćio kao naš pojam, s obzirom da je to kratica engleskih riječi near zero energy building ustvari, dovodimo uskoro i nove pojmove, a to je upravo zgrade ZEB koje će biti Zero Emission Building, odnosno zgrade gotovo nulte emisije CO2, tako da su nekakvi pojmovi koje evo promoviramo i koji se mogu čuti. 

Koje aktivnosti će klaster provoditi u 2024. godini?

Tradicionalno 15. veljače idemo sa našim skupom koji će imati osnovnu temu obnova zgrada, ali bit će tu jasno riječi i o izgradnji novih zgrada i obnovi zgrada po kriterijima energetske učinkovitosti i sigurnosti i kvalitete boravka u takvim zgradama. 

Hvala puno na razgovoru. 

Arhitektura i dizajn

Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići

Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

crkve kao životni prostori

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.

Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Renesansna crkva pretvorena u topli dom

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi

Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.

Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?

Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.

Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.

Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.

Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska

Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.

U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.

Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!

Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.

Crkve s novom svrhom

U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.

Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.

naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

obnova kulturne baštine

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela

Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.

Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

obnova kulturne baštine

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju

Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.

“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje

Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”

Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova

U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice