Arhitektura i dizajn
Najbolji pogled na zvijezde iz Popovog tornja
U najstarijem dijelu Muzeja grada Zagreba, poznatijem pod nazivom „Popov toranj” već preko 120 godina u sklopu Zvjezdarnice nalaze se opremljeni astronomski instrumenti za promatranje i proučavanje neba. Ta srednjovjekovna kula kvadratnog tlocrta, teških zidova od kamena debljine dva metra, krije mnoštvo povijesnih događaja i tajni.
Nastanak Popovog tornja
Sama Zvjezdarnica nastala je 1903. godine inicijativom zapravo Hrvatskog prirodoslovnog društva, koje je tada djelovalo na čelu s dr. Otonom Kučerom, koji je kasnije postao i ravnatelj same Zvjezdarnice. A zapravo se radi o tome da se ona nalazi na jako starim temeljima. Znači moramo se onda vratiti skroz u početke i ovoga nastanak Gradeca kada i nastaje sam Popov toranj ili Popov turin ili kako su ga već tada zvali. I zapravo je Zvjezdarnica treći kat srednjovjekovnog tornja, ispričala je povjesničarka Marija Sabolić iz Muzeja grada Zagreba.

Povijest Zvjezdarnice Zagreb
Povijest današnje Zvjezdarnice Zagreb seže u davni srednji vijek, kada je kralj Bela IV. nagradio Gradec izdavanjem poznate Zlatne bule. Ovim dokumentom, Gradec je stekao status slobodnog kraljevskog grada, a uz tu privilegiju dolazila je i obaveza da stanovnici izgrade zidine i kule radi vlastite zaštite. Jedan od njih bio je i Popov toranj.

Zapravo nije bio u vlasništvu građana već kanonika sa Kaptola, koji su dobili dozvolu 1247. godine od samoga kralja Bele IV. da se mogu naseliti na sjeverni dio gričkog brda upravo iz razloga da bi se ovdje mogli izgraditi svoju utvrdu, dodala je Sabolić.
Kaptol i Gradec nisu bili dobri susjedi, a sporovi oko zemljišta bili su dio svakodnevice.

Ta neka mračna povijest samog tornja je ostala i danas. Nekako je obavijen nekakvim tim mističnim velom što se točno ovdje dešavalo, ali to je zapravo povezano upravo zbog tih problema da brdo Grič nije bilo kroz srednji vijek u vlasništvu samog građana Gradeca, već i kanonika na Kaptolu i onda su tu često izbijali sukobi, rekla je Sabolić.
Zvjezdarnica Zagreb danas
Nakon što se kompleks zgrada kojemu pripada Zvjezdarnica preuredio, ona je postala središtem ljubitelja astronomije i prirodoslovlja što je ostala i do danas.

Zvjezdarnica ima dosta tih djelatnosti s kojima se bavi. Možemo ih klasificirati u obrazovni dio koji ima, popularizacijski dio, imamo nakladničku djelatnost, znanstveni rad. A imamo i zajedničke programe koje radimo sa drugim institucijama, rekao je Ivan Romštajn, znanstveni suradnik Zvjezdarnice Zagreb.
Teleskopi i druga astrografska oprema
Prilikom stogodišnjeg opremanja Zvjezdarnice, kroz njezine prostorije prošla su mnoga tehnička dostignuća, kao što su teleskopi, prijenosni teleskopi, dalekozori i razna astrofotografska oprema. Neki od njih i dalje su u funkciji, a dobar dio postao je dijelom muzejskih primjeraka.


To je instrument kojeg je nabavio dr. Oton Kučera prilikom samog osnivanja Zvjezdarnice, a osim glavnog teleskopa koji je sada u Tehničkom muzeju izložen, koji je tada bio taj prvi teleskop 1903., tu su još neki instrumenti je nabavio koji sada služe samo kao izložbeni primjerci, objasnio je Romštajn.

Ugođaj u zvjezdarnici
Hodnici Zvjezdarnice prigodno su ukrašeni astro-fotografijama među kojima je najsjajnija i Zemlji najbliža Orienova maglica, lako vidljiva uz pomoć i najjednostavnijeg optičkog pomagala. Očaravajući prizori svemira vode u bogato opremljenu knjižnicu čija zbirka obuhvaća stručnu i znanstvenu literaturu, uključujući astronomske godišnjake, znanstvene radove, zvjezdane kataloge, atlase i karte neba. U toj prostoriji pažljivo je postavljen portret osnivača, ujedno i najvećeg hrvatskog popularizatora tehnike i prirodoslovlja Otona Kučera.

Ono što nam je najvrjednije imamo portret osnivača Zvjezdarnice dr. Otona Kučere i ovako fotografije koje su amateri snimali ili smo ih nabavili na neki drugi način, dodao je Romštajn.
Burna povijest građevine na lošem glasu, koja je nekad bila žarište sukoba i predznak loših susjedskih odnosa, preobratila se u mjesto pogodnim za popularizaciju znanosti i proučavanje svemira.
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!
Biljke, namještaj i savjeti koji će unijeti život u vaš vanjski prostor

S dolaskom toplijih dana, mnogi se ponovno okreću svojim balkonima i terasama – tim malim oazama mira u urbanom okruženju.
Bez obzira imate li tek nekoliko kvadrata ili prostranu terasu, uređenje balkona i terasa može potpuno promijeniti doživljaj boravka kod kuće. Ovo je idealan trenutak za obnovu vanjskog prostora, a mi vam donosimo najbolje ideje i savjete kako biste u njemu uživali cijele sezone.
Uređenje balkona i terasa: spoj estetike i funkcionalnosti
Kada govorimo o uređenju balkona i terasa, prvi korak je funkcionalan raspored. Čak i na malim površinama, dobro isplanirani elementi mogu učiniti čuda. Krajobrazni arhitekt Matej Kušević savjetuje da se započne s osnovama: “Razmislite što vam je prioritet – opuštanje, druženje ili uzgoj bilja – i prema tome organizirajte prostor.”
Vrtni namještaj prilagođen vanjskim uvjetima ključan je za dugotrajnost i udobnost. Popularni su komadi od umjetnog ratana, aluminija i drva s FSC certifikatom, a sve češće se bira i multifunkcionalni namještaj – poput klupa s prostorom za pohranu ili sklopivih stolova.
Tepisi za vanjske prostore, dekorativni jastuci i lampice stvaraju osjećaj doma i u vanjskim prostorima. Kombinirajte različite teksture i materijale kako biste postigli moderan, ali i topao izgled.
Biljke koje oplemenjuju svaki kutak
Jedan od najvažnijih elemenata u uređenju balkona i terasa svakako su biljke. Osim što donose prirodnu ljepotu, one imaju i praktičnu ulogu – pružaju hlad, štite od pogleda i stvaraju osjećaj privatnosti.
Ove su biljke odličan izbor za ukrašavanje balkona ili vrta
Balkonski prostori mogu biti odlično mjesto za opuštanje i oslobađanje od stresa, osobito ako ih ukrasite biljkama. Uz pažljivo kombiniranje različitih tegli, biljnih vrsti i pravilnog održavanja, lako možete stvoriti svoj mini vrt pun boja, začina i mirisa.
Za balkone i terase koji nisu izloženi direktnom suncu, odličan izbor su begonije, fuksije, impatiens i razne vrste paprati. Ako imate sunčanu poziciju, birajte pelargonije, lavandu, ukrasne trave ili pak sukulente koji traže malo održavanja.

U trendu su i visoke gredice koje omogućuju uzgoj začinskog bilja i povrća na malim površinama. Osim što su praktične, pružaju i estetski dojam uređenosti i strukture.
Za one koji žele nešto drugačije, tu su stupaste i patuljaste voćke – limun, jabuka ili trešnja – koje se mogu saditi u veće tegle. One su dekorativne, ali i korisne, pogotovo ako želite vlastite plodove nadohvat ruke.

Trendovi u uređenju balkona i terasa
Ove sezone naglasak je na održivosti, prirodnim materijalima i personaliziranom prostoru. U modi su vertikalni vrtovi, DIY elementi, ali i smart rješenja. Npr rsvjete na solarni pogon ili namještaja koji se sklapa ovisno o potrebi.
Ne zaboravite i na detalje koji čine razliku: teglice raznih boja i oblika, ogledala koja vizualno proširuju prostor, ili reciklirani drveni sanduci kao poličari za biljke.
Bez obzira na veličinu vašeg vanjskog prostora, pravo je vrijeme za njegovo uređenje. Uz malo mašte, pravilan odabir biljaka i kvalitetan namještaj, uređenje balkona i terasa može postati vaša nova omiljena aktivnost – a rezultat će biti prostor koji potiče opuštanje i donosi veselje u svakodnevicu.