Arhitektura i dizajn

Kako je nastao Novi Zagreb

Da je Zagreb nastao na dva susjedna brežuljka Gradecu i Kaptolu, vjerojatno već svi znamo. No, znate li kako je nastao Novi Zagreb i kakve veze književnik Miroslav Krleža ima sa tim? Priču koja stoji iza stvaranja Novog Zagreba otkrila nam je arhitektica Dubravka Vranić.

Zagrebu je nedostajalo 50 tisuća stambenih jedinica

Doktorska disertacija Dubravke Vranić rezultat je petnaestogodišnjeg rada kojim otkriva kako se Zagreb širio na jug nakon Drugog svjetskog rata.

Teza je da je Novi Zagreb nastao kao neformalni plan na širenje Zagreba južno od Save, a proveden je donošenjem odluka uz pomoć neformalnosti, odnosno nepostojanja formalnog urbanističkog plana. Taj je plan bio dio šire vizije ekonomskog razvoja Zagreba za učvršćenje političkog identiteta Hrvatske unutar Jugoslavije.

Nakon rata, Zagrebu je nedostajalo 50 000 stambenih jedinica, a zbog nedostatka prostora i financijskih sredstava, bio je to jedan od najvećih izazova tog vremena. Nakon 1945. godine ukinut je međuratni urbanistički plan nakon čega su se pojavile dvije vizije razvoja grada.

Širenje grada na istok i jug

“Zagreb je bio u svojevrsnoj sivoj zoni u kojoj su se razvijale dvije vizije za razvoj grada, jedna vizija je bila vizija širenja grada na istok, koja je razvijana u državnim institucijama, koju je predvodio Vladimir Antolić, a druga vizija je bila vizija širenja grada na jug koju su gurali arhitekti bliski Krleži”, započinje Dubravka.

Plan širenja na istok nije omogućavao maksimalni rast grada, pa su Krleža, koji je vjerovao da arhitektura ima moć promijeniti društvo, te njemu bliski arhitekti, vidjeli priliku za ubrzanje ekonomskog razvoja grada širenjem na jug te su osmislili neformalni plan, kojeg je kasnije, dolaskom na vlast, implementirao Večeslav Holjevac.

Velike zasluge pripadaju Krleži

Krleža se u međuratnom periodu nakon diktature odlučio boriti protiv puno jačih protivnika glavne partijske linije i Kraljevine koristeći neformalnost. On se udružio sa zagrebačkim arhitektima koji su se okupili oko grupe Zemlja koju je predvodio zagrebački arhitekt Drago Ibler.

Grupa arhitekata okupljena oko Krleže organizirala je širenje grada na jug, a ključan element je bio Brodarski institut.

“Kod izgradnje Brodarskog instituta se dogodio sukob između te dvije grupe arhitekata, zapravo između dvije vizije grada – ovih koji su imali viziju Zagreba kao regionalnog centra u Jugoslaviji te su oni htjeli da se Zagreb širi na Trnje, ali budući da se na Trnje nije moglo širiti zbog bespravne izgradnje i problema s privatnim vlasništvom, onda je Antolić u suradnji sa Mohorovičićem organizirao širenje grada na istok”, objašnjava arhitektica.

Postojale su prepreke

Zagreb se trebao širiti na jug, ali područje južno od Save nije pripadalo teritorijalno Zagrebu. Prvi iskorak je napravljen pripajanjem općine Remetinec, Remetinečkog gaja, a načelnik te općine tada je bio Kvakan koji je bio prijatelj sa gradonačelnikom Holjevcem i tu je zapravo započela izgradnja Novog Zagreba. Tada su se ostvarili uvjeti za početak stambene izgradnje.

Holjevac je pomogao ishoditi građevinske dozvole za Brodarski institut, a razvoj Novog Zagreba nastavljen je izgradnjom velikih infrastrukturnih projekata, poput Mosta Slobode te izgradnjom mikrorajona.

“Postojali su planovi za svaki mikrorajon ponaosob, ali urbanistički zavod grada Zagreba koji je izrađivao te planove za mikro rajone ih nije izrađivao na osnovu urbanističkog plana jer taj plan nije postojao.”

Mikrorajoni su derivacija modernističke jedinice stambenog stanovanja.

Kvartovi Novog Zagreba

Prvo naselje je Remetinečki gaj, Savski gaj, zatim mikrorajon Novi Zagreb, što je danas Trnsko, zatim Zapruđe, Sopot, Utrina i onda Travno, Dugave, Sloboština.

U Remetincu su prvo napravljena četiri objekta u središtu naselja nakon čega su građene takozvane limenke. Tu se testirala širina između tih limenki, razmak i način izgradnje.

“Remetinečki gaj je bio poligon za eksperimentiranje sa prefabriciranim načinima gradnje. Tu je Jugomont isprobavao sisteme JU60 i JU61, a JU62 je tek u Zapruđu zaživio. Zapruđe je par exelance primjer tog stambenog susjedstva, modernističkog”, objašnjava Dubravka.

Naselje organizirano oko škole u centru, okruženo sa šesnaesterokatnim neboderima te osmerokatnim i četverokatnim zagradama bilo je dio projekta modernističkog grada u kojem je sudjelovao i Krleža.

“Direktor urbanističkog zavoda grada Zagreba je bio Zdenko Kolacio koji je bio prijatelj gradonačelnika Večeslava Holjevca koji je bio glavni nositelj ili agent Novog Zagreba, odnosno širenja Zagreba na jug, a Krleža je bio jako dobar prijatelj s Holjevcem te je kroz razgovore zajedno s Holjevcem donosio važne odluke o razvoju grada.”

Novi Zagreb je primjer kako se arhitektura oduprla političkoj vlasti.

Related Topics:Dubravka Vranić istaknuto s17e34

Up Next

Najprestižnije svjetsko natjecanje u građevini, imalo je i hrvatske predstavnike

Ne propustite

BAU 2023: Odgovori na izazove u arhitekturi i gradnji

Arhitektura i dizajn

Što znači moderno uređenje doma i kako to postići

Planirate urediti svoj životni prostor da izgleda “modernije” – donosimo kako

Uređenje doma počinje pitanjem što zapravo želimo od prostora. Ako planirate moderno uređenje doma, važno je znati da ono podrazumijeva puno više od bijelih zidova, čistih linija i minimalističkog namještaja.

Moderno je zapravo rezultat dugog razvoja arhitekture i dizajna, a njegova glavna ideja je stvaranje prostora koji su funkcionalni, prozračni i prilagođeni načinu života.

Koji odabrati i kako uspješno primijeniti stil uređenja u svom domu?

U nastavku donosimo pregled što moderno uređenje zapravo znači, kako prepoznati elemente modernizma i postmodernizma, te na što treba paziti pri odabiru arhitekta.

Što podrazumjeva moderno uređenje stana?

Ako pojam “moderno” i danas u nama budi osjećaj uzbuđenja i napretka, to u velikoj mjeri možemo zahvaliti Le Corbusieru. Le Corbusier i europski modernisti vjerovali su da zgrade trebaju biti univerzalne i lišene svake lokalne osobitosti.

Moderni stil pojavio se početkom 20. stoljeća kao reakcija na prenaglašene ukrase i klasične stilove. Arhitekti i dizajneri željeli su stvoriti prostore koji su jednostavniji, svjetliji i praktičniji za život.

Danas moderno uređenje znači:

otvoren prostor – povezan dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica,
puno prirodne svjetlosti – veliki prozori i staklene stijene,
prirodni materijali – drvo, kamen, staklo, metal,
neutralne boje – bijela, siva, bež, koje se nadopunjuju detaljima u jačim tonovima,
manje je više – prostor nije pretrpan, svaki komad namještaja ima svrhu.

Od modernizma do modernog

Modernizam je stil koji je donio jednostavnost i racionalnost. Njegovo geslo bilo je “forma slijedi funkciju” – što znači da izgled prostora proizlazi iz njegove namjene.

Prepoznaje se po:

ravnim linijama i jednostavnim oblicima,
odsustvu dekoracije,
funkcionalnom namještaju,
svijetlim i prostranim prostorima

Primjer modernističkog stana je prozračan interijer s velikim prozorima, minimalno ukrašenim zidovima i namještajem koji ima jasnu, praktičnu funkciju.

A još modernije od modernizma – postmodernizam

Postmodernizam se razvio od 1960-ih, kao odgovor na strogu jednostavnost modernizma. Dizajneri su željeli unijeti igru, boje i simboliku natrag u interijere.

Uredite prostor u stilu 70-ih: Ovo su pravila koja je dobro slijediti

Karakteristike postmodernizma:

kombinacija različitih stilova i epoha,
korištenje boja i kontrasta,
razigrani oblici i neočekivani detalji,
povratak dekoraciji, ali na novi, suvremen način

Postmodernistički stan može imati neutralnu osnovu, ali s naglašenim komadom namještaja u jarkoj boji, zid ukrašen umjetničkim djelima ili kombinaciju starog i novog namještaja.

Novi postmodernizam u dizajnu interijera donosi modernu reinterpretaciju klasičnog postmodernizma iz 80-ih godina. Dok je originalni postmodernizam bio reakcija na strogi minimalizam, novi postmodernizam teži uravnoteženijoj kombinaciji kreativnosti i funkcionalnosti.

Kako odabrati pravog arhitekta za moderno uređenje stana?

Uređenje doma nije samo pitanje odabira boja i namještaja – to je proces u kojem arhitekt (i/ili dizajner) ima ključnu ulogu. On povezuje vaše želje s tehničkim mogućnostima prostora.

Evo nekoliko savjeta pri odabiru arhitekta:

Portfolio – pogledajte ranije projekte i uvjerite se da su u skladu s vašim ukusom.
Razgovor – dobar arhitekt postavlja pitanja, sluša i predlaže rješenja.
Budžet – arhitekt vam može pomoći da najbolje iskoristite raspoloživa sredstva.
Iskustvo – prednost dajte arhitektima koji imaju iskustva s adaptacijama stanova.
Komunikacija – s arhitektom morate moći otvoreno razgovarati jer suradnja traje mjesecima.

Razlika između arhitekta i dizajnera interijera

Mnogi se pitaju – trebam li arhitekta ili dizajnera interijera? Evo ključnih nekoliko razlika:

Arhitekt

bavi se strukturom prostora – zidovima, rasporedom prostorija, instalacijama i oblikovanjem zgrade ili stana,
ima ovlasti za izradu projekata i potrebnih dozvola,
ključan je kod adaptacija koje uključuju statiku ili gradnju,
osigurava da prostor bude funkcionalno i tehnički izvediv

Dizajner interijera

fokusira se na unutarnji izgled i ugođaj – boje, namještaj, rasvjetu, dekoraciju,
nema ovlasti za projektiranje konstrukcije,
specijaliziran je za estetiku i praktičnost prostora,
unosi osobnost i stil u vaš dom.

Ukratko: arhitekt stvara kostur i funkcionalnost prostora, dok dizajner interijera daje završni estetski pečat. Najbolji rezultati postižu se njihovom suradnjom.

Inspiracija iz suvremenih projekata

Moderno uređenje doma danas ide ruku pod ruku s održivošću i tehnologijom.

Inspiraciju možete pronaći u:

pasivnim kućama – koji štede energiju,
zelenim krovovima i zidovima – koji vraćaju prirodu u grad,
adaptacijama starih industrijskih prostora – u moderne stanove,
pametnim domovima – gdje tehnologija olakšava svakodnevni život.

Takvi primjeri pokazuju kako moderno nije samo estetika, već i način na koji živimo i koristimo prostor.

Adaptacija derutnog stana u novi, funkcionalni obiteljski dom

Moderno uređenje doma znači spoj funkcionalnosti, estetike i suvremenog načina života. Modernizam donosi jednostavnost i prozračnost, postmodernizam igru i osobnost, a pravi arhitekt pomaže da vaše ideje povežete u cjelinu.

Rezultat je dom koji nije samo lijep, već i prilagođen vašim stvarnim potrebama.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Artisan u srcu Milana: Dizajnerski namještaj koji je osvojio Michelinov Horto

“We love wood because we have known it our entire life. From the forests we played in as children to the craft that has become our lifelong dedication.”
– Founder Fadil Ćostović

Na vrhu zgrade Palazzo Medelan u samom središtu Milana, restoran Horto postavlja nove standarde održive gastronomije zahvaljujući Michelinovoj zvjezdici i dodatnoj zelenoj zvjezdici za ekološki pristup. Dizajniran kao suptilan hommage prirodi i mjestu, interijer Horta nosi potpis arhitektonskog studija ACPV Architects (Antonio Citterio Patricia Viel), a jedan od ključnih elemenata tog prostora čine upravo komadi domaćeg branda namještaja, ARTISAN.

Dizajnerski koncept restorana upotpunjuju vrhunski ARTISAN komadi: Neva stolice, Neva Light barske stolice i Latus stolovi, posebno prilagođeni za potrebe restoranskog prostora, kako bi se prilagodili funkcionalnim i estetskim zahtjevima restorana.

Ovi elementi nisu tek namještaj, oni su dio filozofije prostora. Izrađeni ručno, od punog drva i s minimalnim utjecajem na okoliš, ARTISAN komadi savršeno se uklapaju u Hortov koncept: pirodno, uravnoteženo i nenametljivo, ali s jasnim karakterom prostora.

Kao što Horto njeguje lokalne proizvođače hrane i održive prakse, tako i Artisan njeguje dugogodišnju tradiciju ručne obrade drveta, birajući isključivo prirodne materijale i ulja. Suradnja s dizajnerima iz Regular Company dovela je do savršenog balansa forme i funkcije, što se jasno vidi u svakom detalju ovog projekta.

U ovom prostoru ne postoji raskorak između gastronomije, arhitekture i namještaja. Sve je povezano, kroz priču, teksturu, mirise i materijale, a Artisan komadi su tu da to sve zaokruže – nenametljivo, ali s jasnom prisutnošću koja savršeno upotpunjuje prostor.