Arhitektura i dizajn
Kako je nastao Novi Zagreb
Da je Zagreb nastao na dva susjedna brežuljka Gradecu i Kaptolu, vjerojatno već svi znamo. No, znate li kako je nastao Novi Zagreb i kakve veze književnik Miroslav Krleža ima sa tim? Priču koja stoji iza stvaranja Novog Zagreba otkrila nam je arhitektica Dubravka Vranić.
Zagrebu je nedostajalo 50 tisuća stambenih jedinica
Doktorska disertacija Dubravke Vranić rezultat je petnaestogodišnjeg rada kojim otkriva kako se Zagreb širio na jug nakon Drugog svjetskog rata.
Teza je da je Novi Zagreb nastao kao neformalni plan na širenje Zagreba južno od Save, a proveden je donošenjem odluka uz pomoć neformalnosti, odnosno nepostojanja formalnog urbanističkog plana. Taj je plan bio dio šire vizije ekonomskog razvoja Zagreba za učvršćenje političkog identiteta Hrvatske unutar Jugoslavije.
Nakon rata, Zagrebu je nedostajalo 50 000 stambenih jedinica, a zbog nedostatka prostora i financijskih sredstava, bio je to jedan od najvećih izazova tog vremena. Nakon 1945. godine ukinut je međuratni urbanistički plan nakon čega su se pojavile dvije vizije razvoja grada.
Širenje grada na istok i jug
“Zagreb je bio u svojevrsnoj sivoj zoni u kojoj su se razvijale dvije vizije za razvoj grada, jedna vizija je bila vizija širenja grada na istok, koja je razvijana u državnim institucijama, koju je predvodio Vladimir Antolić, a druga vizija je bila vizija širenja grada na jug koju su gurali arhitekti bliski Krleži”, započinje Dubravka.
Plan širenja na istok nije omogućavao maksimalni rast grada, pa su Krleža, koji je vjerovao da arhitektura ima moć promijeniti društvo, te njemu bliski arhitekti, vidjeli priliku za ubrzanje ekonomskog razvoja grada širenjem na jug te su osmislili neformalni plan, kojeg je kasnije, dolaskom na vlast, implementirao Večeslav Holjevac.
Velike zasluge pripadaju Krleži
Krleža se u međuratnom periodu nakon diktature odlučio boriti protiv puno jačih protivnika glavne partijske linije i Kraljevine koristeći neformalnost. On se udružio sa zagrebačkim arhitektima koji su se okupili oko grupe Zemlja koju je predvodio zagrebački arhitekt Drago Ibler.
Grupa arhitekata okupljena oko Krleže organizirala je širenje grada na jug, a ključan element je bio Brodarski institut.
“Kod izgradnje Brodarskog instituta se dogodio sukob između te dvije grupe arhitekata, zapravo između dvije vizije grada – ovih koji su imali viziju Zagreba kao regionalnog centra u Jugoslaviji te su oni htjeli da se Zagreb širi na Trnje, ali budući da se na Trnje nije moglo širiti zbog bespravne izgradnje i problema s privatnim vlasništvom, onda je Antolić u suradnji sa Mohorovičićem organizirao širenje grada na istok”, objašnjava arhitektica.
Postojale su prepreke
Zagreb se trebao širiti na jug, ali područje južno od Save nije pripadalo teritorijalno Zagrebu. Prvi iskorak je napravljen pripajanjem općine Remetinec, Remetinečkog gaja, a načelnik te općine tada je bio Kvakan koji je bio prijatelj sa gradonačelnikom Holjevcem i tu je zapravo započela izgradnja Novog Zagreba. Tada su se ostvarili uvjeti za početak stambene izgradnje.
Holjevac je pomogao ishoditi građevinske dozvole za Brodarski institut, a razvoj Novog Zagreba nastavljen je izgradnjom velikih infrastrukturnih projekata, poput Mosta Slobode te izgradnjom mikrorajona.
“Postojali su planovi za svaki mikrorajon ponaosob, ali urbanistički zavod grada Zagreba koji je izrađivao te planove za mikro rajone ih nije izrađivao na osnovu urbanističkog plana jer taj plan nije postojao.”
Mikrorajoni su derivacija modernističke jedinice stambenog stanovanja.
Kvartovi Novog Zagreba
Prvo naselje je Remetinečki gaj, Savski gaj, zatim mikrorajon Novi Zagreb, što je danas Trnsko, zatim Zapruđe, Sopot, Utrina i onda Travno, Dugave, Sloboština.
U Remetincu su prvo napravljena četiri objekta u središtu naselja nakon čega su građene takozvane limenke. Tu se testirala širina između tih limenki, razmak i način izgradnje.
“Remetinečki gaj je bio poligon za eksperimentiranje sa prefabriciranim načinima gradnje. Tu je Jugomont isprobavao sisteme JU60 i JU61, a JU62 je tek u Zapruđu zaživio. Zapruđe je par exelance primjer tog stambenog susjedstva, modernističkog”, objašnjava Dubravka.
Naselje organizirano oko škole u centru, okruženo sa šesnaesterokatnim neboderima te osmerokatnim i četverokatnim zagradama bilo je dio projekta modernističkog grada u kojem je sudjelovao i Krleža.
“Direktor urbanističkog zavoda grada Zagreba je bio Zdenko Kolacio koji je bio prijatelj gradonačelnika Večeslava Holjevca koji je bio glavni nositelj ili agent Novog Zagreba, odnosno širenja Zagreba na jug, a Krleža je bio jako dobar prijatelj s Holjevcem te je kroz razgovore zajedno s Holjevcem donosio važne odluke o razvoju grada.”
Novi Zagreb je primjer kako se arhitektura oduprla političkoj vlasti.
Urbanizam
Kat po kat nestaje simbol Zagreba: Evo dokle je stiglo rušenje Vjesnika
Donosimo pregled rušenja Vjesnika, zašto se zgrada uklanja kat po kat i kada bi radovi trebali završiti
Vjesnik je desetljećima bio dio zagrebačke vizure, prepoznatljiv neboder uz Slavonsku aveniju simbolizirao je važno razdoblje domaće medijske i arhitektonske povijesti. Za mnoge Zagrepčane bio je više od poslovne zgrade: bio je orijentir u gradu i simbol vremena u kojem je tiskani medij imao golemu moć.
Danas se njegova silueta polako briše, doslovno kat po kat.
Nakon velikog požara krajem 2025. godine, koji je zahvatio više etaža i ozbiljno oštetio konstrukciju, donesena je odluka da sanacija više nije moguća. Umjesto obnove, krenulo je potpuno uklanjanje zgrade koja je desetljećima bila jedno od najprepoznatljivijih obilježja poslovnog Zagreba.
Iako se u početku očekivalo da će radovi završiti brže, proces rušenja Vjesnika pokazao se znatno složenijim nego što se pretpostavljalo.
Dejan Kljun intervju u njegovom ateljeu u Vjesniku
Požar je zapečatio sudbinu zgrade
Veliki požar izbio je krajem studenoga 2025. godine i zahvatio više katova te krovnu konstrukciju nebodera. Nakon višednevnih procjena statičara zaključeno je da je konstrukcija ozbiljno kompromitirana te da bi obnova bila preskupa i sigurnosno rizična.
Time je donesena odluka o rušenju objekta koji je godinama bio sjedište jedne od najvažnijih medijskih kuća u Hrvatskoj.
Zašto je Vjesnik bio važan za Zagreb?
Vjesnik nije bio samo uredski kompleks. Desetljećima je predstavljao simbol hrvatskog novinarstva, izdavaštva i modernističkog razvoja grada.
Njegova lokacija učinila ga je dijelom svakodnevice tisuća građana, a njegova prepoznatljiva silueta postala je važan dio urbanog identiteta Zagreba.
Rušenjem Vjesnika grad ne gubi samo staru zgradu — gubi dio vlastite povijesti.
Kada su počeli radovi?
Početkom 2026. odabrana je tvrtka zadužena za uklanjanje objekta, a krajem veljače na lokaciju su stigli prvi strojevi.
Prva faza uključivala je uklanjanje pomoćnih objekata, osiguravanje okolnog prostora i pripremu za glavno rušenje nebodera. Od početka je bilo jasno da se ovakav objekt ne može uklanjati klasičnim metodama.
Procjenjuje se da će nakon završetka ostati tisuće tona građevinskog otpada koje će trebati zbrinuti.
Zašto se Vjesnik ruši od vrha prema dnu?
Mnogi su se pitali zašto zgrada nije jednostavno srušena miniranjem, no stručnjaci su odabrali potpuno drugačiji pristup.
Vjesnik ruši se metodom kontroliranog strojnog uklanjanja od vrha prema dnu — i to prvenstveno zbog sigurnosti.
Neboder se nalazi uz vrlo prometnu Slavonsku aveniju, u blizini drugih poslovnih objekata, prometne infrastrukture i instalacija, zbog čega miniranje nije bilo opcija.
Takav način rušenja mogao bi ugroziti okolne objekte i izazvati dodatnu štetu.
Osim toga, požar je već oslabio dijelove konstrukcije pa je bilo nužno postupno skidati katove kako bi se rasteretili niži dijelovi zgrade i spriječilo nekontrolirano urušavanje.
Proces je sporiji, ali znatno sigurniji za ovako kompleksan objekt smješten usred aktivne gradske zone.
Azbest je dodatno usporio rušenje
Kada se činilo da radovi napreduju prema planu, pojavio se novi problem — tijekom radova na višim etažama pronađen je azbest.
Zbog posebnih sigurnosnih protokola dio radova morao je biti privremeno zaustavljen, a izvođači su nastavili raditi samo na nižim dijelovima kompleksa i okolnim strukturama.
To je značajno produljilo rokove i pokazalo koliko rušenje ovakvih zgrada može biti zahtjevno.
Kada završava rušenje Vjesnika?
Prema posljednjim dostupnim informacijama, potpuno uklanjanje zgrade trebalo bi završiti do početka srpnja 2026. godine, ako ne dođe do novih komplikacija.
To znači da bi Zagreb ovog ljeta mogao ostati bez jedne od svojih najprepoznatljivijih silueta.
Što dolazi nakon Vjesnika?
To pitanje zasad nema službeni odgovor.
Lokacija uz Slavonsku aveniju godinama se spominje kao potencijalna zona velikog razvoja, a raniji planovi uključivali su novi poslovno-stambeni kompleks pa čak i mogućnost izgradnje novog tornja.
Za sada nema potvrđenih projekata, no jasno je da će prostor na kojem se nalazio Vjesnik building postati jedna od zanimljivijih razvojnih lokacija u gradu.
Dok strojevi uklanjaju posljednje katove, ostaje otvoreno pitanje hoće li ono što nastane na toj adresi imati jednaku težinu u kolektivnoj memoriji Zagreba kao što ju je imao Vjesnik.
Arhitektura i dizajn
Od Milana do Londona: Najvažnija svjetska događanja za arhitekte i dizajnere u 2026.
Festivali, sajmovi i konferencije koji svake godine prvi otkrivaju što dolazi u arhitekturi, dizajnu interijera i urbanizmu. Ovo je globalni kalendar koji vrijedi zabilježiti
Nakon pregleda najvažnijih domaćih događanja, vrijeme je za globalnu scenu. Tijekom godine održavaju se festivali, sajmovi i konferencije koji definiraju trendove u arhitekturi, dizajnu interijera, urbanizmu i kreativnim industrijama.
Od predstavljanja novih kolekcija namještaja do rasprava o budućnosti gradova, ova događanja za arhitekte i dizajnere u 2026. okupljaju vodeća imena industrije i često postavljaju smjerove koje kasnije pratimo i na domaćem tržištu.
Milan Design Week i Salone del Mobile — sezona je otvorena
Od 21. do 26. travnja Milano je, kao i svake godine, bio središte globalne dizajnerske scene. Milan Design Week i Salone del Mobile donijeli su nove kolekcije namještaja, rasvjete i materijala, a instalacije razasute diljem grada i ovog su puta postale pravi generator trendova. Naša je ekipa bila ondje i detaljan izvještaj s dojmovima, fotografijama i trendovima koje smo uočili uskoro stiže na portal.
Salone del Mobile Milano 2026: Budućnost dizajna i grad kao pozornica
High Point Market okuplja industriju namještaja
Od 25. do 29. travnja u Sjevernoj Karolini održava se High Point Market, jedan od najvećih svjetskih sajmova namještaja. Dolaze proizvođači, dizajneri interijera, trgovci i developeri u potrazi za novim kolekcijama, materijalima i poslovnim partnerstvima.
BIG SEE Festival — prozor regije prema svijetu
Od 21. do 22. svibnja u Portorožu održava se BIG SEE Festival, vodeća platforma za arhitekturu i dizajn u jugoistočnoj Europi. Festival nije klasični sajam ni konferencija nego koncentrično okruženje u kojemu se ideje, materijali i ljudi susreću s ciljem. Program je strukturiran kroz tri međusobno povezana sloja: konferenciju, nagrade i trade show.
Konferencija je prostor za razmišljanje i debatu o mjeri, relevantnosti i smislu u arhitekturi i dizajnu. Nagrade prepoznaju izuzetne projekte i pružaju im međunarodnu vidljivost, a trade show donosi pažljivo odabrane materijale, proizvode i tehnologije koje arhitekti zaista trebaju u svakodnevnoj praksi.
Festival svake godine privlači više od 3.000 posjetitelja iz više od 21 zemlje i okuplja arhitekte, dizajnere, brendove i donositelje odluka koji ne dolaze samo proći pokraj izložaka, nego razgovarati, povezati se i oblikovati projekte koji dolaze.
World Urban Forum stavlja fokus na budućnost gradova
Od 17. do 22. svibnja u Bakuu, Azerbajdžan, održava se World Urban Forum. Urbanisti, arhitekti, političari i stručnjaci za razvoj gradova ostavlja temu forme i interijera po strani i okreće se većim pitanjima: stanovanju, klimatskim izazovima, javnom prostoru i mobilnosti. Upravo ovdje često nastaju rasprave koje potom oblikuju urbanistička rješenja na globalnoj razini.
Bread & Heart Festival spaja kreativne industrije
Od 3. do 5. lipnja u Tirani se održava Bread & Heart Festival. Uz struku se ovdje okupljaju i umjetnici i kreativci iz različitih područja, a radionice, predavanja i izložbe istražuju dodirne točke dizajna, arhitekture i novih poslovnih modela.
NeoCon donosi budućnost komercijalnih interijera
Od 8. do 10. lipnja u Chicagu, NeoCon donosi inovacije za urede budućnosti, hospitality industriju i zdravstvene prostore, tipologije koje sve više određuju kako dizajniramo prostore u kojima radimo i boravimo.
3daysofdesign slavi skandinavski pristup
Od 10. do 12. lipnja Kopenhagen postaje poprište 3daysofdesign festivala. Skandinavski minimalizam, pažnja prema materijalima i inovacije u produkt dizajnu privlače posjetitelje u showroomove i izložbene prostore diljem grada.
AIA Conference okuplja arhitektonsku struku
Od 10. do 13. lipnja u San Diegu, AIA Conference on Architecture & Design jedan je od najvećih profesionalnih skupova za arhitekte u SAD-u. Predavanja, radionice i rasprave o novim tehnologijama redovito donose uvide relevantne i za europski kontekst.
London Festival of Architecture pretvara grad u izložbeni prostor
Cijeli lipanj, od 1. do 30. lipnja, London postaje poprište London Festival of Architecture. Jedno je od rijetkih događanja za arhitekte i dizajnere koje nadilazi profesionalni krug. Instalacije, izložbe i vođene ture otvorene su javnosti diljem grada i čine arhitekturu dostupnom temom za sve.
UIA World Congress of Architects kao veliko finale
Od 28. lipnja do 2. srpnja u Barceloni se održava UIA World Congress of Architects, jedno od najvažnijih globalnih događanja za arhitekte i dizajnere u 2026. Vodeća imena struke, akademska zajednica i institucije ovdje raspravljaju o klimatskoj krizi, budućnosti gradova i ulozi arhitekture u njima.
Događanja koja definiraju trendove
Ova događanja često su prva mjesta na kojima se naziru trendovi koje potom pratimo u arhitekturi, interijerima i urbanizmu diljem svijeta. Za sve koji žele biti korak ispred, globalni kalendar ove godine nudi posebno bogat program.
