Arhitektura i dizajn
Najprestižnije svjetsko natjecanje u građevini, imalo je i hrvatske predstavnike
Kompanija Saint-Gobain, globalni lider u modernoj i održivoj gradnji, organizirala je jedno od najprestižnijih takmičenja u svijetu građevinarstva, čuveni International Gypsum Trophy koji je prošlog mjeseca doživio svoje 13. izdanje. Sve je krenulo još u Parizu, 1998. godine, sa idejom da ovo jedinstveno takmičenje promovira izvođače suhe gradnje i arhitekte koji kreiraju zahtjevne projekte i vrhunski dizajnirane interijere. Ove godine grad domaćin bila je Atena.
Sudjelovao je cijeli svijet
Zemlje diljem svijeta, njih 27, predstavilo je svoje projekte kojih je ove godine bilo čak 73, a konkurirali su u šest kategorija, odnosno za 15 nagrada.

Tko može konkurirati na ovom natjecanju?
Sudionik ovog takmičenja može biti svaki izvođač gipsanih ploča ili žbukanja te profesionalci specijalizirani za tradicionalni zanat žbukanja ili montaže sustava od gipsanih ploča.
Sudionici predstavljaju državu u kojoj se zgrada, odnosno projekt nalazi.

Projekti moraju sadržavati Saint-Gobain Gypsum rješenja, a svako dodatno korištenje drugih Saint-Gobain rješenja može povećati bodove. Projekti prvo moraju biti odabrani na nacionalnim takmičenjima te ne smiju biti prijavljeni u prethodnom natjecanju International Trophy. Također, svi projekti morali su biti dovršeni prije početka 2023. godine.
Hrvatski projekt “Park kneževa”
Hrvatska se također može pohvaliti sudjelovanjem i to projektom Park of Princes, odnosno Park kneževa. Iza projekta stoji Biškić gradnja, tj. braća Matej i Ivo Biškić koji su od samih početaka djelovanja u Hrvatskoj imali cilj izrade radova vrhunske kvalitete, te povećanje životnog standard građana u Hrvatskoj. S tom vizijom su krenuli i u ovaj projekt, te ga prema tome i uspješno realizirali.

Park kneževa vodi se vizijom stvaranja iznimnih projekata najviše razine kvalitete i arhitektonske vrijednosti, temeljenih na ekološkoj osviještenosti i složenim tehničkim rješenjima.
“U ovaj projekt je uložena nevjerojatna količina truda kako bi dobili iznimne i vrhunske rezultate. S obzirom na zahtjevnost samog projekta te tadašnje izazovno vrijeme na tržištu materijala i radne snage, ovaj projekt nas čini iznimno ponosnima jer je dokaz najviše razine kvalitete i životnog standarda”, rekla su braća.


Unutar karakterističnog zagrebačkog bloka nalaze se zgrade različitih tlocrta i visina, okružene parkom, čiji se volumeni prožimaju sa zelenilom bloka. Kombinirano je nekoliko tipologija: stanovanje, poslovni prostor i urbani park. Kvaliteta blokovske strukture u središtu grada, koja je inspirirala projekt, omogućuje kvalitetno urbano življenje, jedinstven životni stil i kulturne mogućnosti unutar visoke urbane gustoće.
,,Bilo je izazovno pratiti ideje i vizije arhitekata i investitora, ali s našim multibrending rješenjima i materijalima uspješno smo aplicirali i stvorili okruženje prateći njihove tehničke zahtjeve i estetiku. Jako sam ponosan na ovaj iznimno kvalitetan projekt”, rekao je Bojan Borko, Saint-Gobain Project Manager.


Izvrsna suradnja između Biškić Gradnje i Saint-Gobain tima kreirala je rješenja izvanrednih razina zaštite od požara, zvučne izolacije, otpornosti na vlagu i plijesan, vrhunske estetike i dizajna, uključujući visoku izdržljivost i otpornost na udarce.
Projekt je spoj odličnih vještina, materijala i kreativnosti te je s razlogom predstavljen i na ovom događaju kako bi promovirao suhu gradnju kao materijal budućnosti.
Raznovrsni projekti
Izvođači koji su sudjelovali udružili su svoje znanje, iskustvo i kreativnost sa Saint Gobain sustavima žbuke i suhih obloga kako bi izveli nevjerojatne projekte visokih performansi.
Neki su gradili na postojećim povijesnim strukturama, dok su drugi stvarali nešto potpuno novo. Pojedini projekti dovršeni su uz pomoć više od tisuću zaposlenih, dok je kod drugih projekata sudjelovao daleko manji broj ljudi.

Tko je osvojio glavnu nagradu?
Ovogodišnji dobitnik Grand Prix priznanja je arhitekt dr. Santiago Calatrava. Dizajniran od strane svjetski poznatog arhitekta, arhitektonski dizajn paviljona UAE crpi inspiraciju iz vizije sokola – nacionalne ptice Ujedinjenih Arapskih Emirata. Paviljon UAE odražava identitet i pionirski duh UAE dok istovremeno njeguje ravnotežu i vezu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti zemlje.

Riječ je o prvom projektu takve vrste na cijelom Bliskom istoku s visokom razinom složene sferne zakrivljenosti. Bio je veliki izazov u samo šest tjedana napraviti kompleksnu sfernu kupolu na projektu površine 15 000m². K tome, količinu otpada uspješno su sveli na minimum.

Zapanjujući muzej
Osim osvajača Grand Prixa, vrijedi istaknuti i prvu nagradu u Non-Residental kategoriji, a riječ je o projektu Royal Museum of Fine Arts u Antwerpenu, u Belgiji.

Drastična, sveobuhvatna obnova i restauracija Kraljevskog muzeja likovnih umjetnosti u Antwerpenu predstavljala je veliki izazov. Uz radove na postojećem muzeju, četiri povijesne terase zgrade pretvorene su u novi muzejski prostor, čime je izložbeni prostor povećan za 40%. Zahvaljujući svim ovim radovima, zgrada iz 19. stoljeća sada je spremna za budućnost. Dva različita svijeta okupljena su u jednoj zgradi.

Za ovu zahtjevnu obnovu postavljeni su specifični tehnički zahtjevi (nosivost, vatrootpornost, završna obrada itd.). Tvrtka Muller Complete Afbouw België uspjela ju je dovesti do savršenstva uz korištenje Rigips gipsanih ploča.
Sa svojim svijetlo bijelim izložbenim dvoranama, skrivenim sobama, dugim stubištima, dalekosežnim vidikovcima i različitim stupnjevima dnevnog svjetla, novi muzej iscrtava rutu punu iznenađujućih vertikalnih iskustava.
Tematski morski park bit će prava hit destinacija
U kategoriji Ceilings vrijedi spomenuti projekt koji je osvojio prvu nagradu – SeaWorld Abu Dhabi.

SeaWorld Abu Dhabi dovest će prvi tematski park morskog života na otok Yas. Otvarajući svoja vrata 2023. godine, park će sadržavati više različitih područja koja će nuditi impresivna iskustva, kao i dinamična staništa u kojima će zajedno boraviti različite vrste, onako kako borave i u svom prirodnom staništu.
Tematski park bit će dom za više od 150 vrsta morskih životinja, uključujući morske pse, jata riba, mante, morske kornjače, gmazove, vodozemce i beskralješnjake, uz stotine ptica uključujući pingvine, plamence i druge.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Izlog, restoran ili hotel: Pravila dizajnerice za blagdansko uređenje poslovnog prostora
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva nam dizajnerica evenata…
Blagdani unose poseban ritam i u naše domove, ali i u radne i javne ambijente, a advent u uredu, recepciji, salonu, hotelu ili restoranu ne bi djelovao autentično bez barem jednog pažljivo odabranog blagdanskog detalja.
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva dizajnerica evenata i maloprodajnih prostora Manuela Javor, koja savjetuje kako pristupiti božićnom uređenju poslovnog prostora na način koji poštuje identitet brenda, dinamiku rada i doživljaj korisnika.
Manuela Javor vodi nas korak po korak do izrade vlastitog adventskog vjenčića
Dobro osmišljena dekoracija pritom ne samo da uljepšava prostor, nego i stvara ugodniji ambijent u kojem se blagdanska atmosfera prirodno osjeća.
Funkcionalnost i sigurnost kao ključna pravila
Manuela naglašava da je polazišna točka svakog blagdanskog uređenja poslovnog prostora razumijevanje načina na koji se on svakodnevno koristi. Prostor mora ostati prohodan, siguran i jednostavan za rad i kretanje.
„U javnom prostoru moramo voditi računa o sigurnosti i funkcionalnosti. Ne možemo se voditi samo osobnim stilom, nego sve moramo prilagoditi prostoru i ne pretjerivati. Uređenje uvijek mora biti u skladu s onim što se u tom prostoru zaista događa.“
Damjan Geber otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Takav pristup osigurava da se blagdanski duh osjeti, ali da prostor ostane praktičan i organiziran.

Trendovi koji obilježavaju božićno i blagdansko uređenje poslovnog prostora
Ovogodišnji trendovi posebno su prilagođeni poslovnim ambijentima jer naglasak stavljaju na jednostavnost, prirodne materijale i dugotrajnost dekoracija. Suptilne boje, prirodne teksture i elementi inspirirani zimom stvaraju atmosferu koja izgleda svečano, ali ne dominira prostorom.
Sve je popularniji monokromatski pristup – odabir jedne dominantne palete koja se lako uklapa u različite stilove interijera, od modernih ureda do toplih restorana i profinjenih hotelskih recepcija. Umjesto naglašene raskoši, naglasak je na detaljima koji stvaraju doživljaj i daju prostoru karakter.
Najveći trend, navodi Manuela, nije u određenoj dekoraciji, već u emociji koju prostor prenosi. Blagdansko uređenje poslovnog prostora treba pružiti suptilan “wow” trenutak – detalj koji posjetitelj primijeti odmah, ali koji ne narušava profesionalni dojam.

Kako uklopiti blagdanske dekoracije u identitet poslovnog prostora
Dekoracija poslovnog prostora treba biti u skladu s njegovim interijerom i identitetom brenda. Moderni prostori bolje podnose minimalističke dekoracije, dok prostori s toplijim ili razigranijim interijerom mogu nositi retro ili klasične naglaske.
Manuela pokazuje primjer jednog restorana uređenog u estetici pedesetih godina. Dekoracija je pažljivo usklađena s umjetničkim djelima u prostoru, čime je postignuta ravnoteža između vintage inspiracije i suvremene interpretacije.

Blagdanski ugođaj kroz jednostavne, ali promišljene elemente
Blagdanski ugođaj u poslovnim prostorima najlakše se postiže kroz nekoliko promišljenih dekorativnih elemenata. Suptilne lampice toplog tona, borove grančice, stakleni ornamenti i tekstilni detalji mogu uvesti blagdanski duh bez vizualnog prenatrpavanja. Materijali poput drva, papira, stakla i tekstila naglašavaju prirodnost i nenametljivu eleganciju, što je idealno za profesionalne prostore.

Kada se dekoracija uskladi s arhitekturom i vizualnim identitetom brenda, božićno uređenje poslovnog prostora postaje dio cjelokupnog korisničkog iskustva. U takvom prostoru blagdanska druženja, sastanci i svakodnevne interakcije dobivaju posebno ugodan ton, a prostor odiše toplinom i svečanošću.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Frank Gehry: Arhitekt koji je zgrade pretvarao u skulpture
U petak, 5. prosinca, preminuo je Frank O. Gehry — vizionar čije su fluidne forme i hrabre strukture obilježile suvremenu arhitekturu i inspirirale generacije.
Frank O. Gehry ostaje upamćen kao jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih arhitekata suvremenog doba, vizionar koji je svojim hrabrim, originalnim i eksperimentalnim pristupom trajno ostavio trag u promišljanju moderne arhitekture. Gehry je bio poznat po arhitekturi koja više nalikuje kiparstvu nego tradicionalnoj gradnji. Zgrade koje je projektirao često imaju zakrivljene, valovite, asimetrične formacije. Metal, staklo, čelik i druge neklasične kombinacije postaju dio organskog, ponekad gotovo futurističkog ili nadrealnog doživljaja.
Ovaj pristup — ponekad dramatičan, ponekad provokativan — natjerao je promatrače da preispitaju što arhitektura može biti: ne samo funkcionalna, nego i emotivna, simbolična vizualna izjava.
Iako ga mnogi smatraju američkim arhitektom Frank Gehry rođen 28. veljače 1929. u Torontu. Godine 1947. seli u Kaliforniju i 1951. završava studiji arhitekrure na University of Southern California. Nakon kraćeg iskustva rada u uredima Welton Becket&Associates i onom Victora Gruena, 1962. osniva svoju tvrtku Frank O. Gehry Associates u Los Angelesu.
Već u ranim radovima manifestirala se njegova želja da odbaci hladnu, strogu uobičajenu modernističku estetiku i da stvara na način koji je eksperimentalniji i osobniji — neobični oblici, neočekivani materijali, fluidne linije.
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Eksperimenti s namještajem i “spretnim materijalima”
U kasnim 1960-ima i početkom 1970-ih lansirao je kolekciju namještaja pod nazivom Easy Edges — seriju stolica i stolova od višeslojno presavinutog kartona. Materijala koji je u to vrijeme mnogima djelovao trivijalno, Gehry je pretočio u neočekivano čvrste, praktične i vizualno jedinstvene objekte.
Prvi arhitektonski zaokret — kuća u Santa Monici
Prekretnica u Gehryjevoj karijeri dogodila se 1978. kada je rekonstruirao vlastitu kuću u Santa Monici. Staru drvenu kuću — običan američki bungalow — “umotao” je u slojeve industrijskih materijala: metalne ploče, lančanu ogradu, staklo i neobrađeno drvo. Time je stvorio dramatičnu, dekonstruiranu formu koja je izazvala negodovanje susjeda, ali i ogromno zanimanje arhitektonske javnost. Ta kuća nije bila samo dom — bila je izjava: arhitektura ne mora biti uglađena i “skupa”, može biti sirova, iskrena, eksperimentalna. Gehry više nije bio samo arhitekt — postao je inovator, ekscentrik, nekonvencionalni umjetnik koji preispituje granice prostora.

Najznačajniji radovi – kada arhitekura postane skulptura
Kako se njegova karijera razvijala, Gehry je dobijao sve veće zadatke — i slobode. U osamdesetim i devedesetim godinama počeli su ključni međunarodni projekti koji su ga učinili legendom.

Guggenheim Museum Bilbao
Guggenheim Museum Bilbao, otvoren 1997., predstavlja možda njegovo najprepoznatljivije djelo i nezaobilazan simbol suvremene arhitekture. Njegova fasada obložena titanijem — savijena, valovita, razigranih oblika — daje zgradi dinamičan, gotovo živ karakter. Kao da je građevina u stalnom pokretu. Unutrašnjost muzeja, s fluidnom raspodjelom prostora i atrijima, omogućava slobodan protok posjetitelja i igru svjetla i sjene — često su istaknutu kao dio jedinstvene čarolije prostora. No značaj Guggenheima u Bilbau nadilazi estetiku: projekt je pokrenuo veliku kulturnu i gospodarsku preobrazbu grada — fenomen poznat kao Bilbao effect. U prvim godinama nakon otvaranja, milijuni posjetitelja izmijenili su percepciju grada. Time je dokazano da arhitektura — atraktivna, hrabra, neuobičajena — može redefinirati urbani identitet.

Walt Disney Concert Hall
Walt Disney Concert Hall, dovršen 2003., svakako je jedan od najvažnijih kulturnih objekata Los Angeles-a. Zgrada je ujdeno i jedan od najboljih primjera kako arhitektura i akustika mogu spojiti estetiku i funkcionalnost. Eksterijer zgrade čine valovite, zakrivljene površine od brušenog nehrđajućeg čelika. Paneli koji svjetlucaju na suncu i reflektiraju svjetlost grada dijeluju poput jedra broda zarobljena u urbanim vjetrovima. Taj “pokret” u metalu, simbolizirajući glazbu, ritam i dinamiku Los Angelesa, postao je vizualni potpis Gehryjevog pristupa.

Dancing House u Pragu
Među Gehryjevim najpoznatijim europskim projektima ističe se i Dancing House u Pragu (1996.), zgrada koju je realizirao u suradnji s arhitektom Vlado Milunićem. Smještena uz rijeku Vltavu, na mjestu koje je dugo čekalo obnovu nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, Dancing House postala je simbol moderne transformacije povijesnog grada. Sastavljena od dva kontrastna volumena — jednog valovitog, staklenog oblika koji djeluje nestabilno i plesno, te drugog čvršćeg, cilindričnog, “ukoso” raščlanjenog kamenom — građevina je ubrzo dobila nadimak “Fred and Ginger”, prema slavnom plesnom dvojcu. Gehry je kasnije isticao da nije želio da se taj naziv koristi službeno, ali ideja pokreta, ritma i plesne dinamike ostala je ključna za razumijevanje zgrade. Dancing House označava i važan trenutak u njegovom opusu — pokazuje kako Gehry uspijeva uvesti fluidnost, razigranost i eksperimentalnu energiju u urbane cjeline koje su povijesno stroge, ali istovremeno poštovati kontekst, ljestvicu i duh mjesta. Danas se smatra jednim od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture u Pragu.
Frank O. Gehry ostaje upamćen kao jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih arhitekata suvremenog doba, vizionar koji je svojim hrabrim, originalnim i eksperimentalnim pristupom trajno promijenio tijek moderne arhitekture. Njegova sposobnost da kombinira skulpturalnu slobodu s funkcionalnošću rezultirala je građevinama koje nisu samo prostori, nego doživljaji—arhitektonska djela koja iznova definiraju odnos između materijala, forme i emocije. Gehryjev rad predstavlja nepresušan izvor inspiracije i dokaz da arhitektura može biti jednako provokativna, poetična i inovativna kao i svaka druga umjetnička disciplina.
Norman Robert Foster – arhitekt koji je promijenio lice moderne arhitekture




