Arhitekti i arhitektonski projekti
Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Arhitekt Damjan Geber u svom radu spaja analitiku i intuiciju, psihologiju i dizajn
Kada je Damjan Geber upisao arhitekturu, nije znao da će ga taj put odvesti do jednog od najutjecajnijih i najnagrađivanijih studija za prostorni dizajn u regiji – Brigade.
Danas, više od desetljeća kasnije, Brigada stoji iza nekih od najprepoznatljivijih projekata u Hrvatskoj – od Branimir Mingle Mall-a i Centra Kaptol, do međunarodnih koncepata.
Njihov rad prepoznat je brojnim međunarodnim priznanjima, među kojima su German Design Award, BIG SEE Interior Design Award i Architecture MasterPrize.
Kombinacija strukture i slobode
„Kad sam upisivao arhitekturu, nisam znao čim ću se baviti u životu i zato sam je upisao – jer mi je u tom trenutku zvučala kao nešto što će mi dati najveću širinu“, prisjeća se Damjan Geber.
„Volim racionalnost, strukturu, red, a u isto vrijeme volim i potpunu slobodu koja ima umjetnost.“
Taj spoj razuma i intuicije postao je temelj svega što danas radi.
Prije nego što je postao glavni direktor Brigade, Geber je radio različite poslove – bio je stjuard, turistički vodič i novinar.
„Apsolutno bilo kakav posao koji bi mi se pružio, priliku sam uzimao i radio. Osim što volim raditi, ti su mi poslovi dali iskustvo u onome što danas radim.“
Kako sam kaže, upravo su ga ta iskustva naučila razumjeti ljude – njihove potrebe, navike i ponašanja. Upravo to danas smatra ključem svakog uspješnog dizajna.
Psihologija prostora i moć intuicije
Nakon nekoliko godina rada u tradicionalnim arhitektonskim uredima, shvatio je da mu nedostaje ono što ga najviše zanima – psihologija čovjeka u prostoru.
„Nedostajalo mi je razumijevanje ljudi i integracija njihovih potreba, navika i intuicije u prostor koji oblikujemo za njih.“
Prekretnica se dogodila na studijskom putovanju u Japan s organizacijom Arhitekti bez granica. Tamo je, zajedno s kolegama, analizirao zašto neke arhitekture aktiviraju zajednicu, a druge ne.
„Tamo su mi se otvorile oči“, kaže Geber.
U Japanu se educirao kod velikog trgovca, a tamo je i otkrio što znači strategijski pristup dizajnu trgovine – kako analizirati prostor, kretanje i ponašanje kupaca te na temelju toga oblikovati iskustvo.
Prostor koji uči iz ponašanja
„Ništa u trgovini nije slučajno“, objašnjava Geber. „Ona se bori za naš fokus. Ona se bori za našu pažnju. Ona mora biti intuitivna, jer apsolutno sve što radimo mi kao ljudi prvenstveno je bazirano na našoj intuiciji.“
U Brigadi su zato razvili metodu kojom analiziraju kretanje korisnika u prostoru.
„Kad uđemo u bilo koji tip trgovine, provedemo nekoliko dana i praćenjem kretanja korisnika koji su potpuno anonimni dobijemo uzorke“, objašnjava.
„Možemo, primjerice, vidjeti da je polica A posjećena 80 posto, dok je polica B samo 20. Ali s police B se možda proda 80 artikala, a s police A samo 20. Tada možemo doći i reći da, ako je cilj da se bolje prodaje voće i povrće, možda trebamo promijeniti poziciju, dizajn ili dodati dvije lampe više.“
Njegovu filozofiju najbolje opisuje primjer koji spominje:
„Postoji priča kada su nizozemski pejzažni arhitekti napravili park i stavili puteljke, a onda su vidjeli da ljudi ne idu po njima, nego ih sijeku dijagonalno. Umjesto da se bore protiv njih, napravili su dijagonalne puteljke. Prihvatili su navike ljudi.“
Upravo to – razumijevanje i prihvaćanje ljudske intuicije i ponašanja – postalo je srž Brigadinog pristupa.
Centar Kaptol – prostor koji živi
Jedan od brojnih Brigadinih projekata je renovacija Centra Kaptol u Zagrebu.
Od zastarjelog trgovačkog centra stvorili su suvremeni urbani prostor koji spaja trgovine, urede, gastronomiju i kulturu.
„Naš cilj nije bio samo estetska obnova, već stvaranje mjesta koje živi. Prostor koji poziva, ne samo da prodaje.“
Upravo se u Centru Kaptol danas nalazi i ured Brigade, što čini projekt simbolično zaokruženim.
„Da bismo napravili svoj ured, morali smo proći apsolutno isti proces koji prolazimo s bilo kojim projektom koji dobijemo“, kaže Geber.
„Napravili smo interne analize, radionice, sami sebe analizirali, što je malo izazovno jer trebaš biti sam sebi psiholog i razumjeti što zapravo mi kao tim želimo.“
Za taj je prostor Brigada osvojila Architecture MasterPrize Grand Prix, i to u konkurenciji s projektima svjetskih korporacija.
„Bitno je da prostor odražava identitet ljudi koji u njemu rade“, naglašava Geber.
Showroom koji spaja dizajn i emociju
Sastavni dio Brigadinog ureda u Centru Kaptol je eksperimentalni showroom – prostor u kojem se izmjenjuju umjetničke i dizajnerske instalacije koje potpisuju članovi Brigade i gostujući kreativci.
Showroom funkcionira kao laboratorij za istraživanje prostornog doživljaja – kako prostor može aktivirati tijelo, emociju i memoriju.
Na Zagreb Design Weeku 2025. Brigada je ondje predstavila izložbu “Dizajn Karusel”, analognu, interaktivnu instalaciju koja vodi posjetitelje kroz povijest dizajna.
Na karuselu se nalazi pet kultnih stolica: Thonet No. 14 (1859), Zig Zag (1934), Tulip (1956), Mezzadro (1957) i Panton (1967).
Svaka od njih nosi duh svog vremena, ali sve dijele istu svrhu – biti mjesto odmora, sjedenja i razmišljanja.
10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna
Od trgovina do svemira
Tijekom karijere, Damjan Geber i Brigada oblikovali su niz projekata – od trgovina i ureda, do javnih prostora i izložbi.
Radili su na preuređenju Branimir Mingle Mall-a, razvoju međunarodnog koncepta Muzeja iluzija, uređenju Tele2 i bio&bio trgovina, Addiko banke, Karla butika, odvjetničkih ureda i privatnih prostora.
Njihovi projekti uvijek polaze od istog pitanja – kako prostor može utjecati na ponašanje, emociju i iskustvo korisnika.
I dok je svoj profesionalni put oblikovao kroz arhitekturu, dizajn i istraživanje ljudske percepcije, jedan mu je san još uvijek neostvaren:
„Volio bih raditi u svemiru“, zaključio je Damjan Geber.
Radio je na raznim projektima – od trgovina i ureda, preko urbanih centara i muzeja, do eksperimentalnih instalacija – ali u svemiru još nije bio.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Projekti hrvatskih arhitekta u užem izboru za EU Mies van der Rohe Awards 2026.
Barcelona, 8. siječnja 2026. Europska komisija i Fundació Mies van der Rohe objavili su popis 40 u uži izbor uvrštenih radova za Europsku nagradu za suvremenu arhitekturu – Mies van der Rohe Awards 2026. Ovogodišnje izdanje, podržano programom Creative Europe, zaprimilo je 410 nominacija iz cijele Europe. Nakon temeljite analize i višednevnih rasprava u Barceloni, sedmeročlani žiri – na čelu s predsjednikom Smiljanom Radićem – izdvojio je projekte koji na uvjerljiv način odgovaraju na ključne izazove suvremene arhitekture: kvalitetu prostora za sve, društvenu odgovornost i klimatske ciljeve Europskog zelenog plana.
Tko je Liu Jiakun, dobitnik Pritzkerove nagrade za 2025. godinu
U tom snažnom i raznolikom kontekstu posebno se ističe činjenica da su dva projekta iz Hrvatske ušla u uži izbor, potvrđujući vidljivost i relevantnost hrvatske arhitektonske scene na europskoj razini.
Photo by Dragan Novaković
Gruž Market, Dubrovnik – nova identitetna točka grada
Jedan od nominiranih projekata je Gruž Market u Dubrovniku, čiji su autori Dinko Peračić i Miranda Veljačić. Projekt se ističe pažljivo oblikovanom, prilagodljivom nadstrešnicom koja svojom lagano lebdi iznad tržnice, stvarajući novu prostornu i kulturnu artikulaciju javnog prostora.
Nadstrešnica istodobno daje integritet tržničkom trgu, unosi novi život u postojeću urbanu i povijesnu strukturu te pruža javnu klimatsku zaštitu – iznimno važnu u mediteranskom kontekstu Dubrovnika. Time tržnica prestaje biti isključivo mjesto trgovine i postaje suvremeni javni prostor, prepoznatljiv simbol svakodnevice i identiteta grada.
Projekt je rezultat široke interdisciplinarne suradnje, od konstrukcije i rasvjete do dizajna prodajnih klupa i instalacija, što dodatno naglašava njegovu slojevitost i cjelovit pristup arhitektonskom zadatku.
Double Villa Bukovac – „živjeti odvojeno, zajedno“
Drugi hrvatski projekt na shortlisti je Double Villa Bukovac, obiteljska kuća u Zagrebu, autora Hrvoja Njirića i Iskre Filipović. Projekt je proizašao iz vrlo konkretne potrebe: stvaranja priuštivog stambenog rješenja za dvije generacije iste obitelji.
Ograničeni budžet rezultirao je visoko kondenziranom shemom dviju malih kuća, tijesno uklopljenih na parceli, ali s jasno očuvanim „vilinskim“ kvalitetama i autonomijom svake generacije. Koncept se može opisati kao living apart together – život odvojeno, ali zajedno.
Unatoč maloj mjeri, projekt funkcionira kao prototip suvremenog obiteljskog stanovanja, istražujući modele polu-dvojnog stanovanja, fleksibilnosti i dugoročne prilagodljivosti. Upravo ta sposobnost da se arhitekturom odgovori na ekonomska i društvena ograničenja jedan je od ključnih kriterija koje je žiri prepoznao.
Hrvatska u europskom kontekstu
Ukupno, shortlistu 2026. čini 40 projekata iz 18 zemalja, raspoređenih u 36 gradova i regija – od velikih metropola do malih mjesta. Zastupljenost Hrvatske s dva projekta potvrđuje kontinuitet kvalitete i raznolikosti pristupa, od snažnih javnih intervencija do intimnih, istraživačkih stambenih tipologija.
Zajednička nit ovogodišnjeg izbora, koju je žiri opisao pojmom „svježine“, jasno je čitljiva i u hrvatskim projektima: u novom pogledu na javni prostor Gruža te u promišljenom, realnom i empatičnom pristupu stanovanju u Bukovcu.
Uoči sljedeće faze nagrade, u kojoj će se shortlist suziti na finaliste i pobjednike, ovi projekti već sada predstavljaju značajan doprinos europskoj arhitektonskoj raspravi i snažnu referencu suvremene hrvatske arhitekture.
