Arhitektura i dizajn
Rajka Bunjevac i Boris Petrović: Arhitektura je oduvijek bila dio života
Rajka Bunjevac i Boris Petrović s nama su podijelili svoje zanimljive životne priče o arhitekturi i nagradama koje su bile početak njihovog partnerskog odnosa.
Arhitektura je oduvijek dio njihovog života, kroz djedove i očeve. Iako su studirali u različitim državama, radili na suprotnim stranama projekata, sudbina ih je spojila u fantastičan tandem.
Kako je ova suradanja počela
Meni je Boris zapravo bio investitor na mojim projektima. Ja sam radila za jednu veliku hotelsku kuću, a Boris je bio predstavnik investitora i tako je to taj odnos investitor projektant se pretvorio u eto dugogodišnji partnerski odnos. Nakon toga smo počeli usput raditi neke natječaje pa smo počeli dobivat neke nagrade, pa smo eto nakon par godina otvorili svoj zajednički ured i evo sad već 15 godina radimo zajedno. Dobili smo ukupno 12 nagrada na natječajima od nekih 16 natječaja tako da smo dosta ovaj uspješni u tome bili, ispričala je Rajka Bunjevac, dipl. ing. arh.
Pa ja bi naglasio onaj koji nam je zapravo i najbitniji to je sveučilišni centar u Osijeku, nadovezao se Boris Petrović, dipl. ing. arh.
Mali arhitektonski zahvati i veliki urbanistički potezi
Ja bi možda dodala neki projekt koji se meni posebno sviđa i volimo ga, a to je uređenje središnje pješačke i kolno pješačke zone povijesne cjeline Vukovara. Dakle, mi smo godinama radili i obradili cijeli Vukovar nakon mirne reintegracije i nakon obnova povijesnih zgrada, cijeli potez od dvorca Eltz do Trga hrvatskih branitelja, cijela ona središnja zona, dakle, jezgre Vukovara, sva partnerna rješenja smo mi riješili i gotovo je sve izvedeno, rekla je Bunjevac.
Istim entuzijazmom pristupaju velikim turističkim objektima, obiteljskim kućama i stambenim zgradama
Zadnje vrijeme smo napravili stambenu zgradu na Zelenom dolu, koja je sad pri kraju i mislim da smo tu baš nekakav izričaj pokazali koji zapravo mi danas i želimo, vrlo moderno, sa ventiliranim fasadama, što je danas ajmo reći, možda nekakav i zadnji trend, ispričao je Petrović.
Stalna komunikacija ključ je njihovog uspješnog partnerskog odnosa
Pa ja bi rekao da ne prođe ni jedan tjedan, a da nismo skoro svaki dan zajedno. Dakle, stvarno, ako je Rajka na putu ili ako sam ja onda se i telefonski čujemo tako da stvarno usko surađujemo, tako da stvarno, usko surađujemo i bez toga nema arhitektura jednostavno svi ti detalji, sve što se tu dešava, mi to zajedno iskomuniciramo, rekao je Petrović za Dom na kvadrat.
Uvijek jedan je taj koji je intenzivnije na nekom gradilištu i onda on sa tog gradilišta donosi probleme, a zajednički pokušavamo ovdje riješiti te probleme i eventualno modelirati neke elemente projekta da bi ga prilagodili situaciji na gradilištu, nadovezala se Bunjevac.
Posao arhitekta uvelike se promijenio
Ja sam bio jedan zadnji od onih koji je crtao na šinju, danas to više nitko ne prakticira, dakle, taj dio se strahovito promijenio po meni, a sve drugo se promijenilo na taj način, ja mislim da su materijali strahovito napredovali. Dakle, danas mogućnost i opseg materijala enorman. Toga prije sigurno nije bilo. Dakle, imali smo tri, četiri vrste pločica, nekoliko lampi, danas vi imate stvarno ogromne mogućnosti, ispričao je Petrović.
Ja se sjećam tog perioda kao što je Boris spomenuo kad smo prelazili sa rada na šinji na rad na kompjuteru, kada smo se, kad su nas plašili da će nam kompjuteri uzeti posao, evo sad mi i uz kompjutere imamo posla da ne znamo kud ćemo s njime. Znači, umjetna inteligencija je samo jedan novi alat, rekla je Bunjevac.
Objedinjavanje arhitektonskih institucija
Posao koji smo radili zapravo ovdje ne samo ja kao predsjednica, nego i moj upravni odbor i moj radni odbori koji su napravili ogroman doprinos je usmjeren upravo da olakšamo rad nama arhitektima, znači nama arhitektima je sam rad u struci, ne govorimo o onom kreativnom dijelu nego o onom dijelu koji je vezan uz zakonodavstvo, uz ishođenje dozvola, uz ishođenje dozvola za prostorne planove je jedan jako opterećujući zadatak na kojem smo onda pokušali olakšat taj rad, rekla je Bunjevac.
Projekti govore sami za sebe. Govore o neiscrpnoj inspiraciji, o konstantnom usavršavanju i neumornom praćenju svjetskih trendova.
Uzimaju li godišnji odmor jedan od drugog i od arhitekture?
Da, da, to se rijetko… dobro pitanje… desi se rijetko ali uglavnom i na godišnjem uvijek je nekakva pitanja i uvijek se nešto čujemo, ali pokušavamo, što smo ipak sad stariji, pokušavamo ipak to malo na neki način se odmaknut od toga i uzet si malo godišnjeg da se odmorimo, ispričali su kroz smijeh arhitekti Bunjevac i Petrović.
Urbanizam
Zagrepčani, birajte! Što želite promijeniti u svom kvartu?
Do 22. studenoga građani 13 gradskih četvrti glasuju o projektima za svoj kvart. Donosimo tko može glasati, gdje pronaći prijedloge i kakve su promjene donijeli prošli ciklusi
Dotrajalo igralište, premalo hlada ili nogostup kojim je teško proći s dječjim kolicima. Svatko u svom kvartu primjećuje nešto što bi trebalo urediti. O tome često razgovaramo sa susjedima i pišemo komentare. Sada je prilika da svoje prioritete pokažemo i glasom.
Do 22. studenoga stanovnici 13 zagrebačkih gradskih četvrti mogu glasovati za kvartovske projekte u sklopu programa „Daj prijedlog za bolji kvart!”. Pogledajte što su predložili vaši susjedi i odaberite promjene koje smatrate najpotrebnijima.
Za izabrane projekte u planovima komunalnih aktivnosti gradskih četvrti za 2027. predviđeno je, prema podacima Grada, 1,76 milijuna eura.
Nova generacija igrališta u Hrvatskoj: Ugodnija, zelenija i održivija
Od 550 ideja, 123 u završnoj fazi
Ovo je treći ciklus participativnog budžetiranja u Zagrebu. Građani su ove godine poslali 550 prijedloga, a prema objavi Grada njih 123 zadovoljilo je kriterije za glasovanje.
Vijeća gradskih četvrti i gradske službe provjerili su može li se svaki prijedlog financirati iz predviđenog novca, nalazi li se lokacija na gradskom zemljištu, je li u skladu s prostornim planovima i ima li potrebne suglasnosti. Prijedlozi koji nisu zadovoljili kriterije nisu uvršteni u glasovanje.
Najviše prijedloga odnosi se na obnovu dječjih igrališta i sportskih terena, uređenje zelenih površina, pješačku infrastrukturu i sigurnost prometa. Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec izdvojila je da građani najčešće traže obnovu igrališta i popravak staza u parkovima.
Tko može glasovati?
Pravo glasa imaju osobe s prebivalištem na području gradske četvrti za koju glasuju. Drugim riječima, glasujete za projekte u kvartu u kojem ste prijavljeni, a ne u onom u kojem radite ili u kojem vam dijete ide u školu.
U glasanju sudjeluje 13 gradskih četvrti: Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Črnomerec, Podsljeme, Trnje, Maksimir, Peščenica – Žitnjak, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug, Stenjevec, Podsused – Vrapče, Novi Zagreb – istok i Novi Zagreb – zapad.
Donja Dubrava, Gornja Dubrava, Brezovica i Sesvete ove godine nisu uključene. Gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavio je da o razlozima treba pitati vijeća tih četvrti te da smatra da su trebale biti uključene.
Kako glasovati?
Glasuje se putem interneta, na platformi eParticipativno Zagreb.
- Otvorite stranicu eparticipativno.zagreb.hr.
- Pronađite svoju gradsku četvrt i pregledajte projekte koji su ušli u glasovanje. Uz svaki je opis i lokacija na karti.
- Kliknite na gumb za glasovanje na naslovnoj stranici platforme, koji je aktivan do 22. studenoga.
- Odaberite projekte za koje želite glasovati i pošaljite glas.
Projekte vrijedi pogledati na karti prije nego što glasujete. Prijedlog koji na papiru zvuči sitno, poput nekoliko stabala ili nove ograde igrališta, može biti upravo ono što nedostaje ulici kojom svaki dan prolazite.
Što je izglasano prošle godine
Prošlogodišnji rezultati dobro pokazuju o kakvim se promjenama odlučuje. U drugom ciklusu glasovalo je 2.770 građana, a izabrano je 13 projekata u devet četvrti, ukupno vrijednih 775.000 eura. Među njima su:
- Gornji grad – Medveščak: obnova dječjeg igrališta u Rokovu perivoju, 50.000 eura
- Maksimir: trim staza kod Osnovne škole Jordanovac, 100.000 eura
- Peščenica – Žitnjak: obnova igrališta kod Osnovne škole Dragutina Kušlana, 120.000 eura
- Trešnjevka – sjever: šetnica uz potok Kustošak, 100.000 eura
- Trnje: obnova igrališta u Rapskoj ulici, 60.000 eura
- Donji grad: cvjetni koridor u Gajevoj ulici, 20.000 eura, te ozelenjavanje raskrižja Petrinjske i Šenoine, 10.000 eura
Iz Donjeg grada vidi se i da manji iznosi mogu promijeniti mnogo. Četiri tamošnja projekta, od ograde igrališta u Šubićevoj do sadnje drveća u Ulici Ljudevita Posavskog, zajedno stoje 50.000 eura.
Kako prepoznati dobar prijedlog?
Kad birate između nekoliko projekata, korisno je pitati se:
- Koliko će ga ljudi koristiti? Igralište uz školu ili pješački prolaz do stanice služe stotinama ljudi svaki dan.
- Rješava li konkretan problem? Nedostatak hlada, opasan prijelaz ili zapušten teren lakše je opravdati od uređenja koje je samo ukrasno.
- Hoće li trajati? Zelenilo i urbana oprema trebaju održavanje. Stablo posađeno danas pravi hlad daje tek za nekoliko godina, ali vrijednost mu raste svake sezone.
- Je li prostor dostupan svima? Dobro uređen javni prostor koriste i djeca, i starije osobe, i roditelji s kolicima.
Što slijedi nakon glasovanja?
Izabrani projekti bit će predstavljeni u prosincu, a njihova se izvedba planira u 2027. godini. Do lipnja ove godine, prema podacima Grada, ostvareno je 14 projekata iz ranijih ciklusa, a još 15 bilo je u pripremi ili izvedbi.
Glasovanje traje do 22. studenoga. Otvorite eParticipativno Zagreb, pronađite svoju četvrt i odaberite projekte koje želite vidjeti u svom kvartu. Za to vam treba nekoliko minuta, a o promjeni ćete se uvjeriti svaki put kad prođete tom ulicom.
Arhitektura i dizajn
Kavana Corso priprema se za novi život: Pogledajte kako je izgledala prije više od stotinu godina
Grad je pokrenuo pripremu projekta za uređenje kavane Corso, a mi donosimo arhivske fotografije koje pokazuju kako je izgledala prije više od stotinu godina.
Grad Zagreb pokrenuo je nabavu projektne dokumentacije za uređenje povijesne kavane na uglu Ilice i Gundulićeve. Arhivske fotografije otkrivaju njezin nekadašnji interijer, a ostaje pitanje koji će se njegovi elementi vratiti.
Kavana Corso napravila je prvi konkretan korak prema povratku. Grad Zagreb objavio je 21. listopada da pokreće nabavu projektne dokumentacije za njezino uređenje. Prema najavi, projekt obuhvaća oko 930 četvornih metara u podrumu, prizemlju i na međukatu, a za projektiranje i radove okvirno se planira oko dva milijuna eura. Predviđeni su restauracija i izrada replika ukrasnih elemenata prema arhivskoj dokumentaciji, a nakon uređenja Grad će raspisati natječaj za ugostitelja.
Rok otvaranja nije objavljen. Prije prve kave treba izabrati projektanta, izraditi projekt i izvesti radove. No najava je dobar povod da se vratimo fotografijama koje pokazuju što je Zagreb u ovoj kavani nekoć imao.
Grad naručuje projekt, rok otvorenja još nije objavljen
Palača u kojoj se kavana nalazi obnovljena je nakon potresa, ali sam prostor Corsoa još čeka uređenje. Prema Liderovu izvještaju iz kolovoza, prostor kavane tada je bio u fazi visoke roh-bau gradnje. Konstrukcija je, dakle, spremna, a sve ono zbog čega se u Corso dolazilo tek treba nastati.
Najava povratka nije nova. Još 2017. Gradska skupština prihvatila je zamjenu nekretnina kojom je Corso iz državnog prešao u gradsko vlasništvo, uz najavu da će kavana ponovno dobiti izvornu namjenu. Od tada su prošli potres, obnova palače i gotovo cijelo desetljeće.
Kupola sa satom i natpis Kavana
Palača Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice, na adresi Ilica 25, odnosno Gundulićeva 2, nastala je u atelijeru Hönigsberg & Deutsch, tada vodećem projektantskom i građevinskom poduzeću u Zagrebu. Na njoj su radili Vjekoslav Bastl, Ivan (Ivo) Štefan i Otto Goldscheider, a izvori je datiraju u 1906. i 1907. godinu.
Pročelje palače, s kupolom i satom na uglu, kartušama, figurama oko prozora i visokim stupovima, oslanja se na reprezentativni neobarokni rječnik kakav su tada voljele banke i štedionice, a secesija se jasnije vidi u ornamentima interijera kavane.
Corso pritom nije nastao zajedno s palačom. Kavana tog imena postojala je i prije, u Tomićevoj ulici, a na ugao Ilice i Gundulićeve preselila se 1907.
Biljar, galerija i sat iznad šanka
Najbolje se kavana vidi na fotografiji duge dvorane. Prostor se proteže duboko u zgradu, a strop je podijeljen u kasetirana polja s ukrasnim lukom preko cijele širine. Uz visoke prozore nižu se tapecirane klupe s uzorkom, s druge strane je šank zaobljenog pročelja, a na ormaru iza njega veliki sat.
Upravo je ovaj pogled 1908. objavljen u stručnom časopisu Vijesti Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta u Zagrebu, kao prilog uz četvrti broj, pod naslovom „Dvorana kavane Corso”. Interijer kavane bio je dovoljno važan da ga struka predstavi uz samu palaču.
Druga fotografija snimljena je bliže ulazu. U sredini kadra, na zaobljenoj tapeciranoj klupi oko stupa, sjedi gospodin s brkovima i gleda ravno u objektiv. Iza njega konobar u tamnom odijelu stoji uz stol, a drugi se okrenuo prema gostu kraj velikih ostakljenih vrata uokvirenih girlandama. Stupovi su ukrašeni stiliziranim kartušama i geometrijskim motivima, a nad dvoranom visi luster s nizom izduženih rasvjetnih elemenata.
Kako se kavana Corso mijenjala kroz desetljeća
Godine 1915. snimatelj Josip Halla unio je kameru u Corso i snimio film „Kavana Corso”, jedan od najstarijih filmskih zapisa Zagreba.
Prvo veliko preuređenje dogodilo se 1933. i 1934., prema projektu arhitekata Stjepana Gomboša i Mladena Kauzlarića, dvojice važnih imena zagrebačke međuratne moderne.
Drugo je stiglo između 1975. i 1978., kad je Corso uredio Vjenceslav Richter. Njegov interijer s tamnim drvenim elementima i skulpturalno oblikovanim stropom bio je potpuno drukčiji od prethodnih, a prema povijesnom pregledu Jutarnjeg lista izazvao je i polemike.
Koji se Corso vraća?
Najava Grada ne precizira na koju će se povijesnu fazu osloniti buduće uređenje. Spominju se restauracija, replike ukrasnih elemenata i vraćanje dijela opreme prema arhivskoj dokumentaciji, ali još nije jasno koji će se elementi pojedinih razdoblja obnoviti ili predstaviti.
To je važno jer Corso nije imao samo jedan povijesni izgled. Njegovo uređenje nosi tragove različitih autora i vremena, pa će projekt pokazati kako se ta slojevita povijest namjerava povezati sa suvremenim radom kavane.
Što slijedi prije prve kave
Najprije treba izabrati projektanta i izraditi projekt u skladu s konzervatorskim smjernicama. Zatim slijede radovi, a tek nakon njih natječaj za ugostitelja. Rokovi tih faza zasad nisu objavljeni.
Fotografije: Grad Zagreb
