Arhitektura i dizajn
Rajka Bunjevac i Boris Petrović: Arhitektura je oduvijek bila dio života
Rajka Bunjevac i Boris Petrović s nama su podijelili svoje zanimljive životne priče o arhitekturi i nagradama koje su bile početak njihovog partnerskog odnosa.
Arhitektura je oduvijek dio njihovog života, kroz djedove i očeve. Iako su studirali u različitim državama, radili na suprotnim stranama projekata, sudbina ih je spojila u fantastičan tandem.
Kako je ova suradanja počela
Meni je Boris zapravo bio investitor na mojim projektima. Ja sam radila za jednu veliku hotelsku kuću, a Boris je bio predstavnik investitora i tako je to taj odnos investitor projektant se pretvorio u eto dugogodišnji partnerski odnos. Nakon toga smo počeli usput raditi neke natječaje pa smo počeli dobivat neke nagrade, pa smo eto nakon par godina otvorili svoj zajednički ured i evo sad već 15 godina radimo zajedno. Dobili smo ukupno 12 nagrada na natječajima od nekih 16 natječaja tako da smo dosta ovaj uspješni u tome bili, ispričala je Rajka Bunjevac, dipl. ing. arh.
Pa ja bi naglasio onaj koji nam je zapravo i najbitniji to je sveučilišni centar u Osijeku, nadovezao se Boris Petrović, dipl. ing. arh.
Mali arhitektonski zahvati i veliki urbanistički potezi
Ja bi možda dodala neki projekt koji se meni posebno sviđa i volimo ga, a to je uređenje središnje pješačke i kolno pješačke zone povijesne cjeline Vukovara. Dakle, mi smo godinama radili i obradili cijeli Vukovar nakon mirne reintegracije i nakon obnova povijesnih zgrada, cijeli potez od dvorca Eltz do Trga hrvatskih branitelja, cijela ona središnja zona, dakle, jezgre Vukovara, sva partnerna rješenja smo mi riješili i gotovo je sve izvedeno, rekla je Bunjevac.
Istim entuzijazmom pristupaju velikim turističkim objektima, obiteljskim kućama i stambenim zgradama
Zadnje vrijeme smo napravili stambenu zgradu na Zelenom dolu, koja je sad pri kraju i mislim da smo tu baš nekakav izričaj pokazali koji zapravo mi danas i želimo, vrlo moderno, sa ventiliranim fasadama, što je danas ajmo reći, možda nekakav i zadnji trend, ispričao je Petrović.
Stalna komunikacija ključ je njihovog uspješnog partnerskog odnosa
Pa ja bi rekao da ne prođe ni jedan tjedan, a da nismo skoro svaki dan zajedno. Dakle, stvarno, ako je Rajka na putu ili ako sam ja onda se i telefonski čujemo tako da stvarno usko surađujemo, tako da stvarno, usko surađujemo i bez toga nema arhitektura jednostavno svi ti detalji, sve što se tu dešava, mi to zajedno iskomuniciramo, rekao je Petrović za Dom na kvadrat.
Uvijek jedan je taj koji je intenzivnije na nekom gradilištu i onda on sa tog gradilišta donosi probleme, a zajednički pokušavamo ovdje riješiti te probleme i eventualno modelirati neke elemente projekta da bi ga prilagodili situaciji na gradilištu, nadovezala se Bunjevac.
Posao arhitekta uvelike se promijenio
Ja sam bio jedan zadnji od onih koji je crtao na šinju, danas to više nitko ne prakticira, dakle, taj dio se strahovito promijenio po meni, a sve drugo se promijenilo na taj način, ja mislim da su materijali strahovito napredovali. Dakle, danas mogućnost i opseg materijala enorman. Toga prije sigurno nije bilo. Dakle, imali smo tri, četiri vrste pločica, nekoliko lampi, danas vi imate stvarno ogromne mogućnosti, ispričao je Petrović.
Ja se sjećam tog perioda kao što je Boris spomenuo kad smo prelazili sa rada na šinji na rad na kompjuteru, kada smo se, kad su nas plašili da će nam kompjuteri uzeti posao, evo sad mi i uz kompjutere imamo posla da ne znamo kud ćemo s njime. Znači, umjetna inteligencija je samo jedan novi alat, rekla je Bunjevac.
Objedinjavanje arhitektonskih institucija
Posao koji smo radili zapravo ovdje ne samo ja kao predsjednica, nego i moj upravni odbor i moj radni odbori koji su napravili ogroman doprinos je usmjeren upravo da olakšamo rad nama arhitektima, znači nama arhitektima je sam rad u struci, ne govorimo o onom kreativnom dijelu nego o onom dijelu koji je vezan uz zakonodavstvo, uz ishođenje dozvola, uz ishođenje dozvola za prostorne planove je jedan jako opterećujući zadatak na kojem smo onda pokušali olakšat taj rad, rekla je Bunjevac.
Projekti govore sami za sebe. Govore o neiscrpnoj inspiraciji, o konstantnom usavršavanju i neumornom praćenju svjetskih trendova.
Uzimaju li godišnji odmor jedan od drugog i od arhitekture?
Da, da, to se rijetko… dobro pitanje… desi se rijetko ali uglavnom i na godišnjem uvijek je nekakva pitanja i uvijek se nešto čujemo, ali pokušavamo, što smo ipak sad stariji, pokušavamo ipak to malo na neki način se odmaknut od toga i uzet si malo godišnjeg da se odmorimo, ispričali su kroz smijeh arhitekti Bunjevac i Petrović.
Arhitektura i dizajn
Što vaš ured govori o vašoj firmi? Storytelling kao alat u dizajnu poslovnog prostora
Arhitekti Robert i Martina Križnjak te investitorica Ana Babić o tome kako prostor postaje medij komunikacije — i zašto loše posložen tlocrt poništava svaku dizajnersku priču
U svijetu uređenja interijera više nije dovoljno samo lijepo urediti prostor. Sve se češće govori o storytellingu — pristupu u kojem prostor ne služi samo funkciji, već prenosi identitet, emociju i poruku. Storytelling u dizajnu interijera pretvara ured u snažan alat komunikacije. Zvuči apstraktno? U praksi to znači razliku između ureda koji je ‘samo ured’ i ureda koji od trenutka ulaska komunicira tko ste, čime se bavite i kako radite.
Svaki interijer, bilo stambeni ili poslovni, počinje od istog pitanja — kome je namijenjen i kako će se koristiti. No dok je u obiteljskom domu fokus na navikama i željama ukućana, u poslovnim prostorima zadatak je znatno složeniji. Mag. ing. arh. Robert Križnjak objašnjava razliku.
„Kod projektiranja ureda je drugačije jer u uredima treba prikazati taj brend. Da li je to mladenačka firma, da li su to odvjetnici, da li je to mlada IT firma ili modna industrija — različiti su kriteriji za svaki od tih prostora.”
Robert Križnjak, mag. ing. arh.
Priča počinje od brand booka, ne od boje zidova
Mag. ing. arh. Martina Križnjak opisuje kako storytelling u dizajnu ureda funkcionira u praksi. Proces ne počinje odabirom materijala ili boja, već upoznavanjem tvrtke — njezine knjige standarda (brand booka), logotipa, boja, načina komunikacije.
„Pričanje priče u dizajnu ureda nije samo puko bojanje zidova. To je promišljeni proces u kojem mi kao projektanti moramo zadovoljiti funkcionalnost, pa proučiti brand book — boje, logotip, način na koji tvrtka komunicira. I što je taj koncept, ta priča jača — to je projekt bolji.”
Martina Križnjak, mag. ing. arh
U praksi to znači da odvjetnički ured gradi priču o ozbiljnosti i povjerenju kroz tamnije materijale i klasične elemente, dok ured modne industrije koristi razigranost, vesele boje i elemente prenesene iz vlastitih trgovina. Križnjak navodi primjer firme u kojoj su intervju vodili — modne tvrtke čiji ured zapravo vizualno nastavlja priču njihovih trgovina.
„Ti prostori su toliko fotogenični i ugodni da oni mogu u digitalni svijet prenijeti svoju poruku firme — kako funkcioniraju kao firma unutar firme i kako se odnose prema svojim klijentima.”
Martina Križnjak, mag. ing. arh
Ako je tlocrt loš, ni priča ne funkcionira
No Martina Križnjak posebno naglašava jednu stvar koja se u razgovorima o dizajnu lako previdi — da nikakav storytelling ne može popraviti loše posloženu funkcionalnost.
„Ako vi loše napravite taj dio, svakodnevna komunikacija unutar zaposlenika neće biti dobra i oni neće biti zadovoljni, što znači da ni storytelling ustvari nije dobro postavljen ako nismo dobro posložili taj prvi dio.”
Martina Križnjak, mag. ing. arh.
Zato se proces uvijek odvija u fazama — prvo se definira tlocrt i raspored zona, a tek nakon toga dolazi dizajn koji gradi priču. U konkretnom uredu u kojem je vođen razgovor to znači da recepcija služi kao prvi reprezentativan dojam, zatim slijede dvorane za sastanke koje su multifunkcionalne, a u tamnijem dijelu prostora iskorišteno je zelenilo kako bi zaposlenicima pružilo osjećaj ugodnosti.
Dizajn koji se osjeća u produktivnosti
Da kvaliteta prostora nije samo pitanje dojma, potvrđuje i investitorica Ana Babić, koja u dobro osmišljenom uredu prepoznaje konkretne posljedice za svakodnevni rad.
„Ako imamo dobru ergonomiju, dobru akustiku, to može pomoći da se lakše koncentriramo, manji je faktor pogreške. Ako je sam ured lijep, ako su ta estetika i harmonija na mjestu — to pokazuje da vodimo brigu o svojim zaposlenicima i kakva je kultura naše kompanije.”
Ana Babić, investitorica
Babić naglašava da dizajn nije primarni faktor produktivnosti, ali da je njegov neizravan utjecaj jak — dobri radni uvjeti i ugodna atmosfera donose dodatnu vrijednost koja se osjeća u zadovoljstvu zaposlenika.
Na kraju, storytelling u dizajnu interijera nije prolazni trend ni marketinški trik. To je način na koji prostor govori o brendu, ljudima i vrijednostima koje tvrtka želi živjeti. A kada je ta priča dobro ispričana, prostor se ne samo vidi — nego i osjeća.
Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Arhitektura i dizajn
Posjetili smo izložbu natječajnih radova za Osnovnu školu Dubrava – centar
Svi zainteresirani izložbu mogu razgledati do petka, 24. travnja 2026., u radnom vremenu Centra kulture Dubrava, od ponedjeljka do petka između 10 i 20 sati
U Centru kulture Dubrava otvorena je izložba natječajnih radova za izradu idejnog rješenja Osnovne škole Dubrava – centar. Otvorenje je održano u srijedu, 15. travnja 2026. godine, u 18 sati, a izložba publici donosi pregled nagrađenih prijedloga nastalih u sklopu javnog, općeg i anonimnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja koji su raspisali Grad Zagreb i Društvo arhitekata Zagreba. Na natječaj je u propisanom roku pristiglo ukupno 37 radova.
Izložba okuplja autore nagrađenih rješenja koji su ponudili različite vizije buduće škole i njezina uklapanja u prostor Dubrave. Prvu nagradu osvojio je rad pod šifrom 19, čiji su autori Mateo Liović, Kata Marunica, Mirta Mesić, Nenad Ravnić i Filip Vidović, uz suradnike Mariiju Nikolaienko i Marina Piršića.
Drugu nagradu osvojili su Ivan Jovićević, Dušan Đurović i Petar Laus, uz suradnike Saru Tomić, Milicu Doderović i Dušana Ivanovića.
Treća nagrada pripala je autorskom timu Tin Nekoksa, Hana Perić i Vanja Rister. Četvrtu nagradu osvojio je Burton Hamfelt sa suradnicima Marysijom Oplatek, Majom Zubak, Sucrom Wangom i Noyanom Azbunom, dok je peta nagrada dodijeljena timu koji čine Stefan Đorđević, Dalia Dukanac i Milan Karaklić.
Riječ je o natječaju važnom za razvoj Dubrave jer se njime tražilo najbolje arhitektonsko-urbanističko idejno rješenje za novu suvremenu osnovnu školu s pripadajućom dvoranom, namijenjenu za 448 učenika u 16 razrednih odjela te 40 polaznika u dvije odgojno-obrazovne skupine predškolskog programa.
Svi zainteresirani izložbu mogu razgledati do petka, 24. travnja 2026., u radnom vremenu Centra kulture Dubrava, od ponedjeljka do petka između 10 i 20 sati.
