Arhitektura i dizajn

nZEB zamijeniti će ZEB

Intervju s Prof. dr. sc. Zoranom Veršićem

Profesore Veršić, što je nZEB i kako je postao područje vašeg interesa?

nZEB kao pojam je uveden direktivama Europske unije koje su govorile o niliziranim, zero energy building, odnosno zgradama koje troše vrlo malo energije u svom operativnom vijeku, znači za grijanje, hlađenje, a same obveze prema nZEB-u krenule su direktivama odnosno obavezama našeg zakona da se primjenjuju. Tako da mi već 2019. projektiramo zgrade koje su sukladne direktivama i propisima koji nalažu nisku potrošnju energija zgrada i koje obavezno moraju koristiti dio energije potrebne u operativnom vijeku iz obnovljivih izvora energije.

Koje su to glavne smjernice koje su došle od Europske komisije da bi jedna zgrada bila nZEB?

Europska unija donosi direktive energetske učinkovitosti u zgradarstvu, a svaka zemlja članica donosi nacionalne propise koji su kriteriji da bi se postigle tražene vrijednosti za ispunjenje zahtjeva zgrada gotovo nulte energije.

Kad kažemo nZEB u zgradarstvu, odnosi li se to na stambene zgrade ili i na obiteljske kuće?

nZEB se odnosi na sve zgrade koje ljudi koriste za svoje aktivnosti, to se odnosi i na javne zgrade i na privatne zgrade i na višestambene zgrade i na škole i na vrtiće, na hotele, na bolnice, sve zgrade imaju zahtjeve ispunjavanja određenih kriterija koji su propisani tehničkim propisom o racionalnoj uporabi i toplinskoj zaštiti.

O čemu ovise ti zahtjevi, ovise li oni o lokaciji gdje se gradi?

Potrošnja energije svake zgrade ovisi gdje se nalazi. Nije isto radimo li zgradu kontinentalnoj ili primorskoj klimi u Hrvatskoj, pa čak i na kontinentu, razni gradovi se razlikuju po svojoj klimi. Isto tako vrlo je važno lokacija zgrade, mikrolokacija, orijentacija zgrade, a onda jasno ovisi o kvaliteti same zgrade i primijenjenim sustavima ugrađenim u zgradu koji trebaju biti sve učinkovitiji odnosno sve manje trošiti energije, a da bi zadovoljili kvalitetu boravka u prostorima i kvalitetu, toplinsku kvalitetu, ugodnost, ali isto tako i kvalitetu zraka, ventilacije i onoga što zahtijevamo od zgrade da bi postigli ugodne i zdrave uvjete boravka u našim zgradama i stanovima.

Kada je osnovan nZEB klaster, koji su njegovi glavni ciljevi i aktivnosti?

Partneri iz gospodarskog sektora i Arhitektonski fakultet su od 2017. rade na promoviranju kriterija zgrada gotovo nulte energije i održivog građenja, a službeno je klaster osnovan 2018. godine. Iz znanstvenog sektora, iz edukacije tu Arhitektonski fakultet koji je okupio dionike iz gospodarskog sektora koji pokrivaju različita područja u izgradnji same zgrade. Naš počasni član je i Ministarstvo prostornog uređenja i državne imovine, s kojim jako dobro surađujemo, donosimo odnosno predlažemo određene i teme, promoviramo teme koje će tek biti, stupiti u zakonsku regulativu tako da i stručnu javnost pripremimo na neke stvari koje nas čekaju u budućnosti.

Koji su to noviteti koji nas očekuju i koji su to novi pojmovi koji se uvode?

Nekada smo govorili gotovo nula energetska zgrada, ali nZEB se udomaćio kao naš pojam, s obzirom da je to kratica engleskih riječi near zero energy building ustvari, dovodimo uskoro i nove pojmove, a to je upravo zgrade ZEB koje će biti Zero Emission Building, odnosno zgrade gotovo nulte emisije CO2, tako da su nekakvi pojmovi koje evo promoviramo i koji se mogu čuti.

Koje aktivnosti će klaster provoditi u 2024. godini?

Tradicionalno 15. veljače idemo sa našim skupom koji će imati osnovnu temu obnova zgrada, ali bit će tu jasno riječi i o izgradnji novih zgrada i obnovi zgrada po kriterijima energetske učinkovitosti i sigurnosti i kvalitete boravka u takvim zgradama.

Hvala puno na razgovoru.

Related Topics:intervju istaknuto nzeb s18e17 zelena gradnja Zoran Veršić

Up Next

Najbolji pogled na zvijezde iz Popovog tornja

Ne propustite

Cijena kvadrata kuće po cijeni kvadrata stana?

Arhitektura i dizajn

Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča

Iza zidova hrvatskih kurija skrivaju se stoljećima stare tajne, a obnovom se čuva njihova povijesna i arhitektonska vrijednost.

U srcu Hrvatske, između pitomih brežuljaka i slavonskih ravnica, stoje kurije – elegantne vlastelinske kuće i manji plemićki dvorci koji odražavaju duh jednog prošlog vremena. Nekoć središta plemićkih obitelji i župnih posjeda, neke od njih danas su ponovno oživjele, doživljavajući novu renesansu kroz pomno osmišljene obnove koje spajaju baštinu i suvremeni luksuz.

Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke

Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća

Šarm prošlih stoljeća

Diskretne, ali ponosne, kurije su nekada bile domovi nižeg plemstva, svećenika i lokalnih uglednika. Za razliku od raskošnih dvoraca, njihova je ljepota bila skromnija – suptilna i profinjena, više usmjerena na udobnost i tradiciju nego na demonstraciju moći. Njihove arhitektonske karakteristike – visoki stropovi, raskošni stubišni tornjevi, dekorativni fasadni detalji – svjedoče o statusu obitelji koje su tu živjele. Danas, nakon desetljeća propadanja, mnoge kurije doživljavaju transformaciju: pažljivo obnovljene, ali uz očuvanje povijesnih elemenata, pretvaraju se u hotele, galerije, vinarije i kulturne centre.

View this post on Instagram

A post shared by 🏰 Hotel Kurija Janković (@kurija_jankovic)

Kurija Janković, Kapela Dvor

Smještena u slikovitom naselju Kapela Dvor, u Virovitičko-podravskoj županiji, Kurija Janković sagrađena je početkom 19. stoljeća, a današnji izgled poprima oko 1880. godine, u vrijeme vlasnika Geze pl. Jankovića. Nekadašnje vlastelinsko imanje obuhvaćalo je kuriju, niz gospodarskih zgrada i raskošne perivoje koji su se prostirali na oko 4,5 hektara. Od nekadašnjeg pejzažnog vrta danas je sačuvano tek nekoliko stoljetnih stabala – tihi svjedoci nekadašnjeg sjaja. Početkom 20. stoljeća posjed kupuje Arpad I. Károly, koji na zgradi provodi preinake i dogradnje. Tijekom godina kurija mijenja vlasnike i namjene – neko je vrijeme služila kao škola, a potom je prepuštena zaboravu i propadanju. Njezin novi život započinje 2012. godine, kada ju otkupljuje Virovitičko-podravska županija i pokreće opsežnu obnovu. Već 2014. Kurija Janković ponovno zablista u punom sjaju – pretvorena u elegantan hotel s četiri zvjezdice, u kojem se povijesna arhitektura isprepliće s modernim komforom i toplinom slavonskog gostoprimstva.

View this post on Instagram

A post shared by Miroslav Kern (@fenjerkern)

Kurija Normann, Bizovac

Kurija Normann Ehrenfels u Bizovcu izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe vlastelinskih činovnika i smatra se najvrjednijim kulturno‑povijesnim spomenikom općine. Iako je tijekom vremena više puta pregrađivana, sačuvala je osobine stila i razdoblja u kojem je nastala. Godinama je služila kao osnovna škola, sve dok nova školska zgrada nije izgrađena na mjestu njezina perivoja i vrta dvorca.

Kroz trogodišnju obnovu izrađenu u sklopu projekta „Čuvarica baštine u srcu Bizovca“ obnovljeno je oko 500 m² interijera, čime je kuriji vraćen sjaj i omogućena nova društvena funkcija.

View this post on Instagram

A post shared by Kurija Omilje (@kurija_omilje)

Kurija Omilje, Sv. Ivan Zelina

Kurija Omilje u Donjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline izgrađena je 1822. godine kao ladanjska kuća za plemićko dobro, smještena na brežuljku s pogledom na vinograde i šume. Tijekom povijesti kurija je imala važnu ulogu u kulturnom životu – u njoj su se sastajale ličnosti Ilirskog pokreta, a u 19. i 20. stoljeću djelovala je i kao pučka škola. Nakon opsežne desetogodišnje obnove, kurija je pretvorena u heritage hotel, sa sačuvanim arhitektonskim detaljima i modernim sobama, dok vinarija obitelji Pisačić dodatno obogaćuje iskustvo posjeta. Kurija Omilje danas predstavlja spoj povijesne baštine, prirodnog okruženja i suvremenih funkcija.

Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila

Hrvatske kurije predstavljaju važan dio kulturne i arhitektonske baštine zemlje. One svjedoče o društvenim, povijesnim i gospodarskim okolnostima vremena u kojem su nastajale, a kroz stoljeća su često mijenjale funkciju i namjenu. Njihova obnova omogućuje očuvanje arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, dok istovremeno pruža prostor za suvremene društvene, kulturne i lokalne aktivnosti. Kurije tako ostaju svjedoci prošlih epoha, dajući uvid u život i običaje plemićkih obitelji, kao i u razvoj lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Festival DA2 – gdje se susreću arhitektura, dizajn, umjetnost i film

Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu

U Zagrebu je održan Festival DA2, događaj koji već sedmu godinu zaredom okuplja zaljubljenike u arhitekturu, dizajn, umjetnost i film. Ovogodišnje izdanje održano je u Kaptol Boutique Cinemu, gdje su posjetitelji kroz pet festivalskih dana mogli pogledati niz pažljivo odabranih dokumentaraca. Svaki film povezuje svijet estetike, ideja i društvenih promjena.

Festival DA2 iz godine u godinu postaje jedno od najvažnijih mjesta kulturnog dijaloga u regiji. Njegova vrijednost leži u tome što ne okuplja samo autore i stručnjake, već i širu publiku. Time potiče raspravu o ulozi umjetnosti i dizajna u svakodnevnom životu.
Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu. Takvi događaji podsjećaju da kreativnost nije luksuz, nego temeljni dio ljudskog iskustva.

Festival DA2 istražuje granice između umjetnosti i života

Umjetnička direktorica i selektorica festivala Tina Hajon istaknula je da je ovogodišnji program obuhvatio 11 filmova, od kojih se osam natjecalo za glavnu nagradu Iskra – priznanje za najinspirativniji film godine.
„Ove godine prvi put smo imali i regionalni program koji je otvorio prostor domaćim autorima. Uvrstili smo i prvi hrvatski film u natjecateljski dio – Vude, ti si pobijedio, posvećen našem velikom Oskarovcu Dušanu Vukotiću“, rekla je Hajon.

Zajednička nit svih filmova bila je istraživanje kreativnih procesa – od obiteljskih odnosa do karijera arhitekata, umjetnika i dizajnera. Publika je mogla pogledati i dokumentarce koji propituju granice umjetnosti te teme vezane uz klimatsku umjetnost, koja zauzima sve važnije mjesto u globalnim raspravama.

Filmovi koji spajaju estetiku, emociju i odgovornost

Festival je otvoren dokumentarcem David Lynch: Enigma u Hollywoodu. Tijekom festivala prikazani su i filmovi Kandinski: Boje zvukova, Klimatska umjetnost – Od prosvjeda do utopije, Nuvola: Otvoren projekt za grad i Ada – Moja majka arhitektica.
Posljednji je film posebno dirljiv. Redateljica, po struci arhitektica, kroz priču o majci arhitektici progovara o majčinstvu i stvaralaštvu koje se isprepliću u životu žene umjetnice.

Stručni žiri u sastavu Alemka Lisinski, Denise Zmekhol i Alen Žunić nagradu Iskra dodijelio je filmu Tiranska urota redatelja Manfredija Lucibella. Riječ je o radu koji kritički promišlja suvremene prakse vrednovanja umjetničkih djela. Posebno priznanje dobio je film Schindler: Arhitekt prostora.

Kreativnost u dijalogu

Kroz priče o arhitektima, dizajnerima i umjetnicima, Festival DA2 još je jednom dokazao da se kreativnost rađa u dijalogu.
Kada se različite umjetnosti susretnu i počnu govoriti zajedničkim jezikom, nastaju nova promišljanja i svjež pogled na svijet.

Ovaj zagrebački festival ne donosi samo nove filmove, nego i nova prijateljstva, ideje i perspektive.
U vremenu kada umjetnost sve češće prelazi granice disciplina, Festival DA2 ostaje mjesto susreta, inspiracije i stvaranja novih veza između kulture i života.

Nastavite čitati