Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Najbolji pogled na zvijezde iz Popovog tornja

U najstarijem dijelu Muzeja grada Zagreba, poznatijem pod nazivom „Popov toranj” već preko 120 godina u sklopu Zvjezdarnice nalaze se opremljeni astronomski instrumenti za promatranje i proučavanje neba. Ta srednjovjekovna kula kvadratnog tlocrta, teških zidova od kamena debljine dva metra, krije mnoštvo povijesnih događaja i tajni.

Nastanak Popovog tornja

Sama Zvjezdarnica nastala je 1903. godine inicijativom zapravo Hrvatskog prirodoslovnog društva, koje je tada djelovalo na čelu s dr. Otonom Kučerom, koji je kasnije postao i ravnatelj same Zvjezdarnice. A zapravo se radi o tome da se ona nalazi na jako starim temeljima. Znači moramo se onda vratiti skroz u početke i ovoga nastanak Gradeca kada i nastaje sam Popov toranj ili Popov turin ili kako su ga već tada zvali. I zapravo je Zvjezdarnica treći kat srednjovjekovnog tornja, ispričala je povjesničarka Marija Sabolić iz Muzeja grada Zagreba. 

Povijest Zvjezdarnice Zagreb

Povijest današnje Zvjezdarnice Zagreb seže u davni srednji vijek, kada je kralj Bela IV. nagradio Gradec izdavanjem poznate Zlatne bule. Ovim dokumentom, Gradec je stekao status slobodnog kraljevskog grada, a uz tu privilegiju dolazila je i obaveza da stanovnici izgrade zidine i kule radi vlastite zaštite. Jedan od njih bio je i Popov toranj.

Zapravo nije bio u vlasništvu građana već kanonika sa  Kaptola, koji su dobili dozvolu 1247. godine od samoga kralja Bele IV. da se mogu naseliti na sjeverni dio gričkog brda upravo iz razloga da bi se ovdje mogli izgraditi svoju utvrdu, dodala je Sabolić. 

Kaptol i Gradec nisu bili dobri susjedi, a sporovi oko zemljišta bili su dio svakodnevice. 

Ta neka mračna povijest samog tornja je ostala i danas. Nekako je obavijen nekakvim tim mističnim velom što se točno ovdje dešavalo, ali to je zapravo povezano upravo zbog tih problema da brdo Grič nije bilo kroz srednji vijek u vlasništvu samog  građana Gradeca, već i kanonika na Kaptolu i onda su tu često izbijali sukobi, rekla je Sabolić. 

Zvjezdarnica Zagreb danas

Nakon što se kompleks zgrada kojemu pripada Zvjezdarnica preuredio, ona je postala središtem ljubitelja astronomije i prirodoslovlja što je ostala i do danas.

Zvjezdarnica ima dosta tih djelatnosti s kojima se bavi. Možemo ih klasificirati u obrazovni dio koji ima, popularizacijski dio, imamo nakladničku djelatnost, znanstveni rad. A imamo i zajedničke programe koje radimo sa drugim institucijama, rekao je Ivan Romštajn, znanstveni suradnik Zvjezdarnice Zagreb. 

Teleskopi i druga astrografska oprema

Prilikom stogodišnjeg opremanja Zvjezdarnice, kroz njezine prostorije prošla su mnoga tehnička dostignuća, kao što su teleskopi, prijenosni teleskopi, dalekozori i razna astrofotografska oprema. Neki od njih i dalje su u funkciji, a dobar dio postao je dijelom muzejskih primjeraka.

To je instrument kojeg je nabavio dr. Oton Kučera prilikom samog osnivanja Zvjezdarnice, a osim glavnog teleskopa koji je sada u Tehničkom muzeju izložen, koji je tada bio taj prvi teleskop 1903., tu su još neki instrumenti je nabavio koji sada služe samo kao izložbeni primjerci, objasnio je Romštajn. 

Ugođaj u zvjezdarnici

Hodnici Zvjezdarnice prigodno su ukrašeni astro-fotografijama među kojima je najsjajnija i Zemlji najbliža Orienova maglica, lako vidljiva uz pomoć i najjednostavnijeg optičkog pomagala. Očaravajući prizori svemira vode u bogato opremljenu knjižnicu čija zbirka obuhvaća stručnu i znanstvenu literaturu, uključujući astronomske godišnjake, znanstvene radove, zvjezdane kataloge, atlase i karte neba. U toj prostoriji pažljivo je postavljen portret osnivača, ujedno i najvećeg hrvatskog popularizatora tehnike i prirodoslovlja Otona Kučera.

Ono što nam je najvrjednije imamo portret osnivača Zvjezdarnice dr. Otona Kučere i ovako fotografije koje su amateri snimali ili smo ih nabavili na neki drugi način, dodao je Romštajn. 

Burna povijest građevine na lošem glasu, koja je nekad bila žarište sukoba i predznak loših susjedskih odnosa, preobratila se u mjesto pogodnim za popularizaciju znanosti i proučavanje svemira.

Arhitektura i dizajn

Hotel Pinija: nova transformacija polustoljetnog hotela

Smješten na prirodnom poluotoku, okružen borovom šumom i morem, hotel Pinija desetljećima je emocionalno uporište brojnih gostiju. No, posljednjom obnovom predvorja, ovaj zadarski hotel dobio je ne samo osvježeni prostor, već i novu arhitektonsku priču – onu koja se doživljava svim osjetilima.

Hotel je sagrađen 1970. godine na prirodnom poluotoku, u borovoj šumi po kojoj je dobio i ime – Pinija. Zbog kvalitete ponude hotelskih sadržaja i plaže, ubrzo postaje prepoznat među domaćim i stranim gostima. Lokalnom stanovništvu u ljetnim mjesecima predstavlja jedno od najomiljenijih kupališta u regiji. 

hotel pinija
hotel pinija

Emocije koje počinju u predvorju

“Hoteli su za mene prilika da ispričam priču i izazovem emociju,” kaže arhitektica Edita Geci Salapić, autorica novog dizajna predvorja hotela Pinija. Za razliku od privatnih kuća, hotelski prostori zahtijevaju dozu scenografije – i upravo tu je pronašla svoju punu slobodu.

U novom konceptu predvorja kreirano je više mikrolokacija: recepcija, bar i prostori za povlačenje i tišinu. Umjesto jednolične kolonade, prostor sada nudi slojevitost – vizualno skraćen volumen i dubinu postignutu “petom fasadom”, odnosno inox stropom koji reflektira svjetlost i priziva osjećaj mora.

hotel pinija
hotel pinija
hotel pinija

Dizajn koji izražava lokaciju

Zbog nemogućnosti fizičkog otvaranja prema moru na pojedinim dijelovima, dizajnerica je koristila teksture, obloge i tehnografike s motivima mora. Rezultat? Gosti osjećaju prisutnost mora čak i kad ga ne vide. Kružne i organske forme dodatno pojačavaju dojam protočnosti i smirenosti – savršeno usklađene s atmosferom lokacije.

Namještaj zaobljenih linija popularan je trend u dizajnu interijera: Evo kako ga primijeniti u prostoru

Namještaj je pomno biran u suradnji s tvrtkom Intermod. Umjesto šarenila, prevladava unificirani, jednostavni dizajn u neutralnim tonovima – kontrapunkt bogatoj arhitektonskoj pozadini. “Prostor je već dovoljno dekorativan, zato je namještaj trebao samo podržati, a ne nadglasati atmosferu.”, kaže Edita.

hotel pinija

Hotel Pinija proširuje ponudu – novi kongresni centar

Uspješna suradnja rezultirala je i novim projektom – uređenjem kongresnog centra na lokaciji nekadašnjeg Maxi bara. “Zadarska županija zaslužuje ovakav prostor, a za nas je to način da produžimo sezonu i ojačamo poslovni segment,” pojašnjava direktor hotela Ante Kovačević.

Kongresni centar, s pogledom na more i stropnim ljuskama koje podsjećaju na školjke, već je pokazao svoj potencijal – u travnju je bio gotovo u potpunosti popunjen. Prostor je fleksibilan, suvremen i promišljeno dizajniran za vjenčanja, kongrese i poslovna okupljanja.

Hotel Pinija pokazuje kako se pažljivim arhitektonskim pristupom može stvoriti prostor koji ne samo da funkcionira – već komunicira, osjeća i ostaje u sjećanju. Predvorje koje reflektira more, recepcija kao skulptura i dizajn koji poštuje lokaciju, zajedno s novim kongresnim centrom, pozicioniraju Piniju kao destinaciju u kojoj se dizajn, tradicija i doživljaj stapaju u jedno.

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Od mozaika do Monte Carla: Alex Knapić o stvaranju u više dimenzija

Pionir 3D vizualizacija u Hrvatskoj, svojim radom briše granice između prostora, materijala i emocije

aleks knapić intervju

Alex Knapić jedno je od onih imena koje nije lako svrstati u jednu kategoriju. Umjetnik, arhitekt, dizajner interijera i pionir 3D vizualizacija u Hrvatskoj, svojim radom već desetljećima briše granice između prostora, materijala i emocije.

“Sve što je plošno mi je dosadno,” kaže bez zadrške – i upravo to definira njegov pristup, bilo da stvara skulpture za prestižne galerije ili dizajnira interijere s istarskom dušom.

alex knapić intervju

“Prva ljubav mi je 3D – i od nje ne mogu pobjeći”

Knapićevi počeci sežu u rane ’90-e, kada je na tadašnjim računalima s nekoliko megabajta RAM-a počeo izrađivati prve 3D vizualizacije.

“Mogu reći da sam među prvima u Hrvatskoj koji su radili 3D prikaze prostora. Kad sam nešto renderirao, ostavio bih računalo da radi danima. Vratio bih se nakon par dana i dobio – dva reda zida.”

Danas, uz moćnije alate, proces je brži, ali strast prema oblikovanju prostora ostala je ista.

Umjetnost koja izlazi iz ekrana

Iako tehnički potkovan, Alex ne robuje softveru. Njegovi radovi često zavaraju oko – 3D vizual postaje toliko realan da se doima poput slike.

“To mi je i cilj. Da gledatelj ni ne zna je li to stvarnost ili render.”

Ipak, najviše ga ispunjava kada se makne od ekrana i zavuče u atelje.

“Tu brusim, varim, pilim. To je moj relaks, bijeg od vanjskog svijeta. Umjetnost je moja zona tišine.”

alex knapić intervju

Inspiracija u Istri – spoj tradicije i suvremenosti

Alex Knapić dolazi iz grada mozaika, a upravo je mozaik ostao trajna inspiracija u njegovu radu. Još kao dijete izrađivao ih je u školi, ali danas ih podiže u treću dimenziju.

“Volim vidjeti igru svjetla i sjene. To mi je uzbudljivo, dinamično.”

U dizajnu interijera uvijek kombinira autohtone istarske materijale s modernim detaljima.

“Moramo poštivati kraj iz kojeg dolazimo. Dva-tri moderna akcenta mogu osvježiti prostor, ali tradicija ostaje temelj.”

alex knapić intervju

“Filter između arhitekta i investitora”

Kao dizajner interijera, Knapić često ima ulogu medijatora.

“Arhitekt osmisli prostor, investitor ima želje, a ja balansiram između njih. Klijenti mi vjeruju jer iza mene stoje godine rada, ali nikad ne ignoriram prvotnu ideju arhitekta.”

I dok ga većina angažira zbog estetike, ono što najviše cijeni je povjerenje koje klijenti daju njegovoj viziji.

alex knapić intervju

Izložbe, skulpture i… Lorenzo Quinn

Alexove skulpture rijetko završavaju u prostorima koje uređuje – čuva ih za posebne prilike. “Jedna instalacija mi uzme mjesece rada. Neke sam prodao, neke poklonio, ali najbolje čuvam za izložbe. Prošle godine sam imao izložbu u Monte Carlu, u prestižnoj Galeriji Espace,
da bi se u devetom mjesecu, znači, preselio u London.”

Njegova najznačajnija izložba dogodila se u Londonu, u društvu renomiranih umjetnika poput Lorenza Quinna i Petera Combea.

“London mi je dao vjetar u leđa. No i dalje – 3D ostaje prva ljubav.”

Alex Knapić ne staje u jednu definiciju. Njegov rad je spoj tehnologije, tradicije i duboke osobne ekspresije. Bilo da stvara vizualizacije, dizajnira prostore ili oblikuje kamen, uvijek ga vodi ista ideja: stvarati nešto što ima dušu – i dimenziju više.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice