Arhitektura i dizajn
Jurica Huljev – arhitekt koji od betona radi neočekivano!
Kad netko spomene beton, prva asocijacija su velike betonske zgrade, ali postoji jedan arhitekt koji od betona izrađuje neočekivano. Zavirili smo u atelje Jurice Huljeva.
Za mnoge, običan, siv i hladan. Za hrvatskog arhitekta i inovatora Juricu Huljeva, beton je materijal koji potiče na neprestano istraživanje. Njegove inovacije od betona poznate su širom svijeta.
„Inspiracija dolazi sa raznih područja. Ja sam inače arhitekt, ali se bavim i produkt dizajnom i elektronikom i zvukom. Tako da inspiraciju nekad nađeš u prirodi, nekad nađeš u nekom predmetu koji uopće nema funkciju koju tražiš, ali može vizualno ili sa nečim drugim te asocirat na nešto što možeš upotrijebit u nekoj drugoj upotrebi“, kaže Huljev.
Radovi koje je smjestio u svoj atelje, već na prvi pogled dokazuju kako beton nije samo građevinski materijal.
„Ima svačega. Nešto jesu inovacije, nešto nisu inovacije. Tu su zapravo sve neki elementi koji su rezultat nekih razmišljanja i proba. Ima tu i uspješnih i neuspjelih proizvoda, ali zapravo sve ovdje, svaka stvar koja je u ateljeu me veseli, bez obzira da li je našla poslije neku funkciju ili ne“, objašnjava Jurica Huljev.
Betonski stol s indukcijom
A funkciju u široj upotrebi bi mogao naći betonski stol, na kojem se može ne samo jesti već i kuhati, jer je u njega ugrađena indukcija.
„Zapravo je to isto proba jedna da se može ugradit kuhalo u neki pult. I beton u ovom slučaju se ne zagrijava. Nego, čisto magnetskom indukcijom se kroz beton grije dno posude“, objašnjava Huljev.
Budućnost betona zasigurno je u kombinaciji s modernim tehnologijama!
Posljednja inovacija Jurice Huljeva je spoj betona i IT tehnologije. Radi se o bluetooth i wireless zvučnicima, koji mogu raditi i na baterije. Rezultat su 4 godine rada koji je uključivao opsežna istraživanja, mnoge probe, testiranja, mjerenja, projekt zvuka, dizajniranje i na kraju izradu. Sve kako bi se dobio savršen zvuk. U ovim zvučnicima se ispreplela znanost, inženjerstvo, umjetnost i dizajn.
„Pokazao se beton kao jako dobar materijal, zapravo idealan za upotrebu u zvučniku, zato što je heterogen i težak pa ne prenosi vibracije i ne kolorira zvuk. Zvučnik je koncipiran tako da svira prema dole i konus reflektira zvuk 360 stupnjeva okolo“, ističe Jurica Huljev.
To znači da je zvuk moguće čuti s bilo koje pozicije u prostoru u kojem se zvučnik nalazi. A ovakvi zvučnici idealni su za pametne kuće te ostale moderne i eksluzivne interijere.
„Obzirom da je od betona je relativno i lagan. Zato što je stijenka 2 centimentra debela, zvučnik ima 25 kila. Nije baš da ćete ga uzet i nosit na plažu, ali ga možete iznijet na terasu ili negdje kraj bazena pa puštati si kvalitetnu muziku“, simpatično objašnjava Huljev.
Dodatkom raznih primjesa, beton postaje materijal sukladan namjeni onoga što se od njega izrađuje. Tako je za zvučnik korištena jedna vrsta betona, za haljinu druga, a primjerice za ovlaživač zraka, beton koji je nepropusan i otporan na kamenac.
„To je isto nastalo kao jedan eksperiment. Ideja je da bude otvorenog tipa, da se može lako održavati i unutra je ultarzvučni zvučnik koji vodu pretvara u vlagu i kroz prorez puše zrak i ovlažuje prostor. Može se stavit tu i neko eterično ulje pa onda odmah imate i neki miris u prostoriji“, kaže arhitekt.
Kad je u pitanju ljubav prema stvarima od betona, Huljev kaže kako je shvatio da postoje dvije vrste ljudi: „Jedni kad vide beton, pitaju kaj tu još fali žbuka, a drugi vole i cijene beton.“
A beton se može koristiti i u dekorativne svrhe. Smjestite li samo jedan ovakav komad u elegantan interijer, ostvarit ćete kontrast koji će dodatno naglasiti ljepotu prostora. Imat ćete i detalj koji će uvijek biti primijećen.
Urbanizam
Urbana sociologija: Kako grad oblikuje nas – i kako mi oblikujemo grad
Grad nije samo prostor u kojem živimo. On je prostor u kojem se društvo najjasnije vidi, prepoznaje i mijenja
Gradovi su mnogo više od zgrada, ulica i trgova. Oni su živi sustavi u kojima se svakodnevno susreću različiti ljudi, interesi i identiteti. U njima radimo, družimo se, stvaramo pripadnost i oblikujemo društvene odnose. No grad nije samo kulisa našeg života – on aktivno sudjeluje u njegovu oblikovanju.
Upravo tim odnosom između prostora i društva bavi se urbana sociologija – disciplina koja grad promatra kao složen društveni fenomen.
8 urbanistički najbolje planiranih gradova u svijetu
Što proučava urbana sociologija?
Urbana sociologija grad analizira kao kompleksan sustav koji istodobno ima fizičke i socijalne karakteristike. Fizički, grad čine kvartovi, susjedstva, centar i periferija. Socijalno, riječ je o izrazito heterogenoj zajednici u kojoj koegzistiraju različiti identiteti – kulturni, ekonomski, obrazovni i generacijski.
Grad je, možda više nego bilo koje drugo mjesto, prostor susreta različitosti. Upravo ta raznolikost čini ga zanimljivim predmetom istraživanja.
„Grad proučavamo kao fenomen koji ima i socijalne i fizičke karakteristike, a koje su u međusobnoj interakciji“, ističe se u objašnjenju pristupa. Bez razumijevanja te dvosmjernosti – prostora koji oblikuje društvo i društva koje oblikuje prostor – nije moguće razumjeti kako grad funkcionira.
Grad kao izvor novih vrijednosti
Gradovi nisu samo mjesta koncentracije stanovništva, nego i žarišta inovacija. U njima nastaju nove ideje, kulturne vrijednosti i društveni obrasci koji se često prenose izvan urbanih granica.
Urbanost podrazumijeva dinamiku. Grad afirmira određene vrijednosti, ali istovremeno i sam generira nove društvene obrasce. Zbog svoje gustoće i raznolikosti, on postaje prostor u kojem se promjene najbrže uočavaju – i najbrže šire.
U tom smislu, urbana sociologija ne promatra grad samo kao fizički entitet, već kao proces.
Kvartovi i identitet grada
Osjećaj pripadnosti u velikim gradovima ne razvija se jednako kao u manjim sredinama. Veze među stanovnicima slabije su, socijalna kontrola je manja, a individualna sloboda veća. Upravo to mnogima predstavlja privlačnost urbanog života.
No identitet grada ne nastaje apstraktno. On se gradi kroz kvartove i susjedstva.
„Formiraju se kvartovski i susjedski identiteti koji zajedno čine mozaik urbanog identiteta grada.“
Kvart kao fizički oblikovan prostor utječe na način života, ali i obrnuto – stanovnici svojim navikama i vrijednostima oblikuju njegov karakter.
Prostor i ponašanje – dvosmjeran odnos
Početkom 20. stoljeća, unutar tzv. Čikaške škole, razvija se ideja prostornog determinizma – uvjerenje da pravilno planiran prostor može izravno mijenjati ljudsko ponašanje.
Danas se takav jednostrani pogled smatra pojednostavljenim. Iako je jasno da prostor može poticati ili obeshrabrivati određena ponašanja, jednako je važno razumjeti da ljudi aktivno oblikuju prostor prema svojim potrebama, ciljevima i vrijednostima.
Urbana sociologija danas taj odnos promatra kao dvosmjernu interakciju: društvo djeluje na prostor, a prostor povratno djeluje na društvo.
Javna mjesta kao prostor demokracije
Gradovi su socijalno heterogeni – u njima žive bogati i siromašni, obrazovani i neobrazovani, različite generacije i kulture. No gdje se svi oni susreću?
Ulica, trg i javni prostor.
Javni prostor jedino je mjesto gdje različitost grada postaje vidljiva. Ondje se ostvaruju interakcije, izražavaju identiteti i artikuliraju društveni zahtjevi. Upravo zato borba za javni prostor često znači i borbu za veću demokratizaciju urbanog života.
Bez kvalitetnih javnih prostora grad gubi svoju društvenu funkciju.
Zašto je urbana sociologija danas važnija nego ikad?
Danas se gotovo svi ključni društveni procesi odvijaju u gradovima. U njima se koncentriraju moć, interesi i društvene napetosti, ali i rješenja.
Zbog toga urbana sociologija ima sve važniju ulogu – ne samo u razumijevanju grada, nego i u njegovu planiranju. Ona pomaže sagledati kako urbanističke odluke utječu na kvalitetu života, kako se oblikuju identiteti i kako prostor može poticati inkluzivnost ili produbljivati podjele.
Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena
Grad nije samo prostor u kojem živimo. On je prostor u kojem se društvo najjasnije vidi, prepoznaje i mijenja. A upravo taj proces – susret prostora i ljudi – temelj je razumijevanja svakog suvremenog grada.
Arhitektura i dizajn
Marcel Breuer: Ikona modernog dizajna i revolucija u svijetu stolica
Kako su Wassily i Cesca stolice zauvijek promijenile lice modernog dizajna.
Marcel Breuer (1902–1981) bio je ugledni mađarski arhitekt i dizajner, jedan od najutjecajnijih vizionara modernog dizajna 20. stoljeća i ključna figura Bauhaus pokreta. Njegov rad obilježio je radikalan odmak od tradicionalnog poimanja namještaja, uvodeći industrijske materijale, čiste linije i funkcionalnost kao temelj suvremene estetike.
10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna
Najpoznatiji je po svojim revolucionarnim stolicama i namještaju koji su redefinirali odnos između forme, funkcije i tehnologije — osobito kroz legendarne Wassily i Cesca stolice. Ovi bezvremenski dizajni nisu samo promijenili način na koji se namještaj proizvodi i koristi, već su postali simbol modernizma, utjecavši na generacije dizajnera i arhitekata diljem svijeta. Njegova djela i danas ostaju nezaobilazan dio suvremenih interijera, muzeja i dizajnerske povijesti.
7 dizajnerskih sofa i fotelja koje obožavaju arhitekti i stilisti interijera
Bauhaus, ideja i početak revolucije
Breuer je svoje profesionalno putovanje započeo u legendarnom Bauhausu u Njemačkoj — školi koja je spojila umjetnost i industrijski dizajn. Filozofija Bauhausa, koja zagovara praktičnost, funkcionalnost i minimalizam, duboko je oblikovala njegov pristup dizajnu. U Bauhausu je počeo eksperimentirati s neobičnim materijalima za namještaj — osobito tubularnim čelikom — inspiriran konstrukcijom bicikla. Čelik je u to vrijeme bio radikalna inovacija u dizajnu namještaja: lagan, izdržljiv i vizualno „prozračan“, što je omogućilo elegantne i minimalističke forme.
Wassily ili B3 — prva ikona
Godine 1925. Breuer je dizajnirao svoje prvo veliko djelo — stolicu poznatu kao Model B3, danas slavnu Wassily stolicu. Inspirirana Bauhaus estetikom i industrijskim materijalima, stolica se smatra jednim od simbola modernog dizajna. Iako u početku nije nosila to ime, kasnije je nazvana po slikaru Vasiliju Kandinskom, koji je bio jedan od prvih vlasnika i veliki zagovornik ovog revolucionarnog dizajna. Ova stolica predstavlja revoluciju jer koristi savijene čelične cijevi koje nose sjedalo i naslon bez tradicionalnih zglobova ili ukrasa — rezultat minimalističkog i funkcionalnog pristupa. Breuer je stolicu zamišljao kao „dematerijaliziran“ objekt: laganu, prozračnu, ali stabilnu i udobnu.
Cesca – spoj topline i moderne
Nakon Wassilyja, Breuer je nastavio istraživati nove koncepte — a Cesca stolica iz 1928. postala je još jedan klasik dizajna. Nazvana prema njegovoj kćeri Francesci, ova stolica kombinira drvo i čelik te koristi tzv. konzolnu konstrukciju bez stražnjih nogu, što joj daje dodatnu fleksibilnost i udobnost. Cesca stolica danas je priznata kao jedan od najvažnijih komada modernog namještaja i ostaje popularna u suvremenim interijerima diljem svijeta.
Suradnja s Knollom i naslijeđe
Iako Breuer nikada nije izravno radio za Knoll, imao je veliki utjecaj na povijest te kompanije. Bio je mentor Florence Knoll tijekom njezina rada u uredu Waltera Gropiusa 1930-ih, a njegovi koncepti i pristupi inspirirali su mnoge druge dizajnere u Knollovoj postavi. Naknadno je svoju kolekciju namještaja prodao talijanskoj tvrtki Gavina SpA, a ta kolekcija bila je jedan od razloga zašto je Knoll 1968. preuzeo Gavinu — uključujući i Breuerove klasike poput Wassily, Cesca i Laccio stolova.
Bezvremenska snaga jednostavnosti
Breuerove stolice nisu tek funkcionalni komadi namještaja, već snažni simboli modernističke estetike i novog načina razmišljanja o dizajnu. One pokazuju kako se umjetnost i funkcija mogu spojiti bez kompromisa, kroz jasnoću forme, čiste linije i odbacivanje suvišnih ukrasa. Breuer je vjerovao da dizajn mora biti iskren prema materijalu i svrsi, a upravo je ta filozofija rezultirala namještajem koji djeluje lagano, suvremeno i bezvremenski.
Njegova inovativna upotreba čeličnih cijevi otvorila je vrata masovnoj proizvodnji namještaja, bez gubitka kvalitete ili estetske vrijednosti. Time je dizajn postao dostupniji, ali nimalo banalniji — naprotiv, dobio je novu razinu elegancije i funkcionalnosti. Breuerovi komadi brzo su pronašli svoje mjesto ne samo u privatnim interijerima, već i u muzejima, uredima i javnim prostorima diljem svijeta, postavši trajni simbol moderne elegancije i dizajnerske izvrsnosti.
Moderna klasika – kako prepoznati i primijeniti bezvremenski stil u svom domu
You must be logged in to post a comment Login