Arhitektura i dizajn
Damjan Geber: Arhitektura je stvaranje doživljaja
Stvaranje jedinstvenog prostornog doživljaja posao je poznatog hrvatskog arhitekta Damjana Gebera.
U intervjuu Damjan Geber otkrio nam je zašto pri uređenju prostora danas klasično znanje o arhitekturi nije više dovoljno, kako na nas utječe prostor koji nas okružuje i još mnogo toga.
Gospodine Geber, kako arhitekt stvara doživljaj u prostoru?
Svaki arhitekt stvara doživljaj u prostoru, svjesno ili nesvjesno. Kad god projektiramo prostor, bilo da se radi o interijeru, eksterijeru, zgradi, vikendici, kući za odmor, hotelu, dućanu ili bilo kojem drugom obliku prostora, arhitektura je stvaranje nekakvog doživljaja omeđenog sa zgradom. Svaki arhitekt mora razmišljati prvenstveno o tome kako se čovjek osjeća i on zapravo stvarajući prostor kroz osnovne alate koje ima na raspolaganju utječe na to raspoloženje. Svjetslost, miris, tekstura, vidljivo, nevidljivo, pregradni zidovi, transparentni, netransparentni, sve to utječe na to kako mi doživljavamo prostor, a tek onda da li nam je to lijepo ili manje lijepo.

Što znači doživljaj u prostoru, na poseban način možemo osjetiti na ovoj izložbi „Od arhitekture do doživljaja“ u Hrvatskom dizajnerskom društvu?
Hrvatsko dizajnersko društvo je nažalost jedna vrlo mala galerija. Pa smo odlučili napraviti jedan potpuno novi prostor unutar poznatog prostora i vidjeti da li možemo stvoriti nekakkv drugačiji doživljaj unutar onoga što je većini posjetitelja ove izložbe već potpuno poznati prostor.

Zašto pri uređenju prostora danas klasično znanje o arhitekturi nije više dovoljno?
Kada radimo arhitekturu za korisnika, mi njega moramo poznati. Mi ne gradimo zgradu koja će biti spomenik nama, našoj umjetnosti nego lijepa fotografija na Pinterestu, nego stvaramo nečiji dom. I taj dom mora odgovoriti na potrebe, navike, želje onih za koje radimo. Kada radimo javne prostore, tu također postoji korisnik, međutim mi njega ne poznajemo. Bez da upoznamo tko je on i tko bi on mogao biti i tko želimo da on bude, teško da onda možemo napraviti prostor koji će njega onda i privući.
Zato je danas bitno da u pristupu arhitekturi, jako duboko uđemo u analitiku, koristeći sve metode koje su na raspolaganju i koristeći suradnike koji o tome znaju puno više nego mi: od psihologa, biheviolanih psihologa, analitičara, čak i web analitičara jer dobar dio naših života se danas događa i na mreži.

Podigli ste svijest o važnosti načina na koji ljudi percipiraju prostor. Zašto nam je važan prostor koji nas okružuje?
Prostor koji nas okružuje, u nama stvara nekeakve navike, on zapravo jako utječe na naše ponašanje. Primjerice jedan uredski prostor, možda nismo svjesni da mi u tom uredskom prostoru provodimo veliku većinu svog budnog vremena. Da li je taj prostor prilagođen onome što mi tamo radimo, da li se mi u njemu osjećamo dobro, da li sa srećom idemo u taj prostor kada idemo na radno mjesto ili idemo zato što moramo negdje raditi. To je razlika u tome što on može utjecati na naše ponašanje i na tom radnom mjestu i nakon njega.

Uređujete i uredske prostore. Zašto više nije dovoljno imati običan ured? Kakva je budućnost uredskog prostora?
Bitno je naći balans između toga da li se u uredskom prostoru osjećamo motivirano, ugodno, ali prikladno onome za što smo tamo a to je naš posao. I da li nam ostavlja dovoljno vremena za ono drugo vrijeme a to je privatno vrijeme koje provodimo negdje drugdje.“
Uredski prostor mora bit motivirajuć, mora odgovoriti na sve potrebe koje zaposlenici sa navikama prije i poslije Covid pandemije imaju, a ne služiti kao mjesto koje će ih zadržati maksimalno moguće vrijeme na ovom svijetu. Hibridni rad je rad budućnosti, a on uključuje rad sa jedne, dvije, 5 ili 25 lokacija.

Uredili ste puno komercijalnih prostora. Često su ljudi zapanjeni izgledom trgovinama na otvorenju. Ali što je s doživljejem tih prostora poslije?
Trgovina se ne vrednuje na otvorenju. Na otvorenju je sve super kao što ste rekli. Sve sjaji, sve je divno i to može trajati mjesec, dva možda i tri. Međutim onda će doći onaj dan u kojem trgovina mora počet zarađivat. I to je užasno izazovno za nas i mi te projekte shvaćamo kao puno širi izazov u kojem je uspjeh trgovine, uspjeh projekta.

Arhitektura i dizajn
Što znači moderno uređenje doma i kako to postići
Planirate urediti svoj životni prostor da izgleda “modernije” – donosimo kako

Uređenje doma počinje pitanjem što zapravo želimo od prostora. Ako planirate moderno uređenje doma, važno je znati da ono podrazumijeva puno više od bijelih zidova, čistih linija i minimalističkog namještaja.
Moderno je zapravo rezultat dugog razvoja arhitekture i dizajna, a njegova glavna ideja je stvaranje prostora koji su funkcionalni, prozračni i prilagođeni načinu života.
Koji odabrati i kako uspješno primijeniti stil uređenja u svom domu?
U nastavku donosimo pregled što moderno uređenje zapravo znači, kako prepoznati elemente modernizma i postmodernizma, te na što treba paziti pri odabiru arhitekta.
Što podrazumjeva moderno uređenje stana?
Ako pojam “moderno” i danas u nama budi osjećaj uzbuđenja i napretka, to u velikoj mjeri možemo zahvaliti Le Corbusieru. Le Corbusier i europski modernisti vjerovali su da zgrade trebaju biti univerzalne i lišene svake lokalne osobitosti.
Moderni stil pojavio se početkom 20. stoljeća kao reakcija na prenaglašene ukrase i klasične stilove. Arhitekti i dizajneri željeli su stvoriti prostore koji su jednostavniji, svjetliji i praktičniji za život.
Danas moderno uređenje znači:
- otvoren prostor – povezan dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica,
- puno prirodne svjetlosti – veliki prozori i staklene stijene,
- prirodni materijali – drvo, kamen, staklo, metal,
- neutralne boje – bijela, siva, bež, koje se nadopunjuju detaljima u jačim tonovima,
- manje je više – prostor nije pretrpan, svaki komad namještaja ima svrhu.

Od modernizma do modernog
Modernizam je stil koji je donio jednostavnost i racionalnost. Njegovo geslo bilo je “forma slijedi funkciju” – što znači da izgled prostora proizlazi iz njegove namjene.
Prepoznaje se po:
- ravnim linijama i jednostavnim oblicima,
- odsustvu dekoracije,
- funkcionalnom namještaju,
- svijetlim i prostranim prostorima
Primjer modernističkog stana je prozračan interijer s velikim prozorima, minimalno ukrašenim zidovima i namještajem koji ima jasnu, praktičnu funkciju.
A još modernije od modernizma – postmodernizam
Postmodernizam se razvio od 1960-ih, kao odgovor na strogu jednostavnost modernizma. Dizajneri su željeli unijeti igru, boje i simboliku natrag u interijere.
Uredite prostor u stilu 70-ih: Ovo su pravila koja je dobro slijediti
Karakteristike postmodernizma:
- kombinacija različitih stilova i epoha,
- korištenje boja i kontrasta,
- razigrani oblici i neočekivani detalji,
- povratak dekoraciji, ali na novi, suvremen način
Postmodernistički stan može imati neutralnu osnovu, ali s naglašenim komadom namještaja u jarkoj boji, zid ukrašen umjetničkim djelima ili kombinaciju starog i novog namještaja.
Novi postmodernizam u dizajnu interijera donosi modernu reinterpretaciju klasičnog postmodernizma iz 80-ih godina. Dok je originalni postmodernizam bio reakcija na strogi minimalizam, novi postmodernizam teži uravnoteženijoj kombinaciji kreativnosti i funkcionalnosti.
Kako odabrati pravog arhitekta za moderno uređenje stana?
Uređenje doma nije samo pitanje odabira boja i namještaja – to je proces u kojem arhitekt (i/ili dizajner) ima ključnu ulogu. On povezuje vaše želje s tehničkim mogućnostima prostora.
Evo nekoliko savjeta pri odabiru arhitekta:
- Portfolio – pogledajte ranije projekte i uvjerite se da su u skladu s vašim ukusom.
- Razgovor – dobar arhitekt postavlja pitanja, sluša i predlaže rješenja.
- Budžet – arhitekt vam može pomoći da najbolje iskoristite raspoloživa sredstva.
- Iskustvo – prednost dajte arhitektima koji imaju iskustva s adaptacijama stanova.
- Komunikacija – s arhitektom morate moći otvoreno razgovarati jer suradnja traje mjesecima.
Razlika između arhitekta i dizajnera interijera
Mnogi se pitaju – trebam li arhitekta ili dizajnera interijera? Evo ključnih nekoliko razlika:
Arhitekt
- bavi se strukturom prostora – zidovima, rasporedom prostorija, instalacijama i oblikovanjem zgrade ili stana,
- ima ovlasti za izradu projekata i potrebnih dozvola,
- ključan je kod adaptacija koje uključuju statiku ili gradnju,
- osigurava da prostor bude funkcionalno i tehnički izvediv
Dizajner interijera
- fokusira se na unutarnji izgled i ugođaj – boje, namještaj, rasvjetu, dekoraciju,
- nema ovlasti za projektiranje konstrukcije,
- specijaliziran je za estetiku i praktičnost prostora,
- unosi osobnost i stil u vaš dom.
Ukratko: arhitekt stvara kostur i funkcionalnost prostora, dok dizajner interijera daje završni estetski pečat. Najbolji rezultati postižu se njihovom suradnjom.
Inspiracija iz suvremenih projekata
Moderno uređenje doma danas ide ruku pod ruku s održivošću i tehnologijom.
Inspiraciju možete pronaći u:
- pasivnim kućama – koji štede energiju,
- zelenim krovovima i zidovima – koji vraćaju prirodu u grad,
- adaptacijama starih industrijskih prostora – u moderne stanove,
- pametnim domovima – gdje tehnologija olakšava svakodnevni život.
Takvi primjeri pokazuju kako moderno nije samo estetika, već i način na koji živimo i koristimo prostor.
Adaptacija derutnog stana u novi, funkcionalni obiteljski dom
Moderno uređenje doma znači spoj funkcionalnosti, estetike i suvremenog načina života. Modernizam donosi jednostavnost i prozračnost, postmodernizam igru i osobnost, a pravi arhitekt pomaže da vaše ideje povežete u cjelinu.
Rezultat je dom koji nije samo lijep, već i prilagođen vašim stvarnim potrebama.
Arhitektura i dizajn
Artisan u srcu Milana: Dizajnerski namještaj koji je osvojio Michelinov Horto
“We love wood because we have known it our entire life. From the forests we played in as children to the craft that has become our lifelong dedication.”
– Founder Fadil Ćostović

Na vrhu zgrade Palazzo Medelan u samom središtu Milana, restoran Horto postavlja nove standarde održive gastronomije zahvaljujući Michelinovoj zvjezdici i dodatnoj zelenoj zvjezdici za ekološki pristup. Dizajniran kao suptilan hommage prirodi i mjestu, interijer Horta nosi potpis arhitektonskog studija ACPV Architects (Antonio Citterio Patricia Viel), a jedan od ključnih elemenata tog prostora čine upravo komadi domaćeg branda namještaja, ARTISAN.


Dizajnerski koncept restorana upotpunjuju vrhunski ARTISAN komadi: Neva stolice, Neva Light barske stolice i Latus stolovi, posebno prilagođeni za potrebe restoranskog prostora, kako bi se prilagodili funkcionalnim i estetskim zahtjevima restorana.
Ovi elementi nisu tek namještaj, oni su dio filozofije prostora. Izrađeni ručno, od punog drva i s minimalnim utjecajem na okoliš, ARTISAN komadi savršeno se uklapaju u Hortov koncept: pirodno, uravnoteženo i nenametljivo, ali s jasnim karakterom prostora.

Kao što Horto njeguje lokalne proizvođače hrane i održive prakse, tako i Artisan njeguje dugogodišnju tradiciju ručne obrade drveta, birajući isključivo prirodne materijale i ulja. Suradnja s dizajnerima iz Regular Company dovela je do savršenog balansa forme i funkcije, što se jasno vidi u svakom detalju ovog projekta.


U ovom prostoru ne postoji raskorak između gastronomije, arhitekture i namještaja. Sve je povezano, kroz priču, teksturu, mirise i materijale, a Artisan komadi su tu da to sve zaokruže – nenametljivo, ali s jasnom prisutnošću koja savršeno upotpunjuje prostor.
You must be logged in to post a comment Login