Arhitektura i dizajn
Arhitektura kao rezultat ideje, a ne konteksta
Valerio Olgiati je švicarski arhitekt poznat po estetskom purizmu. Jedan od njegovih klijenata je svjetski poznati glazbenik Kanye West.
Kada vidite njegove različite projekte, s pravom se može reći da imaju prepoznatljiv potpis. Njegova arhitektura je čiste i pomalo šokantne forme, te nema nikakvu namjeru uklopiti se u kontekst u kojem se nalazi.
„Naravno da reagiram na kontekst. Ulaz je na pravom mjestu, postoji okoliš, susjedi, reagiram na njih, na topografiju ali to smatram tehničkim aspektima arhitekture. To nisu aspekti koji daju razlog, oni nisu inspirativni, ne potiču kreativnost za stvaranje arhitekture“, objašnjava nam arhitekt Valerio Olgiati.
Kako kažu njegovi kolege, većina ostalih arhitekata pristaje na kompromise, Valerio Olgiati ne. Za njega arhitektura ne treba samo izgledati interesantno, nego i biti interesantna.
„Vidim da u suvremenoj arhitekturi arhitekti rade sve manje i manje na tome da nešto nastane iz ideje. Sve nastaje iz konteksta jer to svi razumiju i žao mi je što je tako“, kaže švicarski arhitekt.
Formuliranje ideje prije crtanja
Svoje studente uči da nije sve u crtanju. Prije crtanja svoju ideju trebaju formulirati riječima. Dodaje da čak i pisci razmisle prije nego krenu pisati:
„Na primjer, vrlo jednostavno, ako student krene crtati nešto, tada pogledam crtež i kažem, uau, prekrasno ali ne znam što je to, to je nešto. Ali ako mi student kaže da želi napraviti kuću koja je većinom vrt, onda ja poželim takvu kuću i počnem razmišljati o njoj.“
Arhitektura definirana golom konstrukcijom
Mnogi se ne mogu oteti dojmu da je njegova arhitektura definirana konstrukcijom koju uopće ne pokušava sakriti. I za to postoji razlog.
“Još od djetinjstva volim strojeve. Stvarno volim konstruirati i graditi i od prvog trenutka kad se odlučim na to, razmišljam o tome kako ću graditi. Ja to osobno volim, ali isto tako mislim da, kao arhitekt, na kraju, ako nisi u mogućnosti graditi ono što misliš da je dobro, to nije dobro za tebe, niti za arhitekturu“, kaže Olgiati.
Smatra da je najveća profesionalna frustracija arhitekata upravo to da ne mogu graditi ono što su zamislili. S tim se njegovim razmišljanjem nije teško složiti, ali za teoriju o horizontalnim prozorima za ruralna područja i vertikalnim za urbana smo trebali objašnjenje.
„Ispred vertikalnog prozora ne možete samo gledati van i on vam služi za svjetlo koje dolazi izvana. Ali kad ste ispred horizontalnog prozora, krenete gledati što je vani.“
Jer na selu pogled seže u prirodu, a u gradu često gledate u susjedovu fasadu, koja nije uvijek privlačna. Zato prozori u gradu imaju funkciju unošenja zdravog dnevnog svjetla u dom i mogu biti i vertikalni.
„Nemam čaroban način kako se nositi s rasvjetom, znate, poput recepta. Ali kad smo u kući ili u zgradi, svi žele znati je li dan ili noć a posebno ako je riječ o zgradi pod zemljom. Svi želimo znati je li dan ili nije“, dodaje.
Zdrava svjetlost u domu
Unijeti svjetlost u interijer posebno je izazovno u potkrovlju. Rješenje za to ima Velux koji je omogućio produkciju intervjua s poznatim arhitektom. Kao vodeći svjetski proizvođač krovnih prozora već više od 80 godina dovode dnevnu svjetlost i svjež zrak u prostore ispod krova. U VELUX-u smatraju da većim fokusom na udobnost, potrošnju energije i utjecaj na okoliš možemo stvarati zdravije zgrade, dobre za ljude i svijet u kojem živimo. U svojem programu nude krovne prozore za kose i ravne krovove, svjetlosne tunele, sjenila i rolete, te dodatnu opremu za daljinsko ili automatizirano upravljanje putem senzora.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
You must be logged in to post a comment Login