Arhitektura i dizajn
Arhitektura kao rezultat ideje, a ne konteksta
Valerio Olgiati je švicarski arhitekt poznat po estetskom purizmu. Jedan od njegovih klijenata je svjetski poznati glazbenik Kanye West.
Kada vidite njegove različite projekte, s pravom se može reći da imaju prepoznatljiv potpis. Njegova arhitektura je čiste i pomalo šokantne forme, te nema nikakvu namjeru uklopiti se u kontekst u kojem se nalazi.
„Naravno da reagiram na kontekst. Ulaz je na pravom mjestu, postoji okoliš, susjedi, reagiram na njih, na topografiju ali to smatram tehničkim aspektima arhitekture. To nisu aspekti koji daju razlog, oni nisu inspirativni, ne potiču kreativnost za stvaranje arhitekture“, objašnjava nam arhitekt Valerio Olgiati.

Kako kažu njegovi kolege, većina ostalih arhitekata pristaje na kompromise, Valerio Olgiati ne. Za njega arhitektura ne treba samo izgledati interesantno, nego i biti interesantna.
„Vidim da u suvremenoj arhitekturi arhitekti rade sve manje i manje na tome da nešto nastane iz ideje. Sve nastaje iz konteksta jer to svi razumiju i žao mi je što je tako“, kaže švicarski arhitekt.

Formuliranje ideje prije crtanja
Svoje studente uči da nije sve u crtanju. Prije crtanja svoju ideju trebaju formulirati riječima. Dodaje da čak i pisci razmisle prije nego krenu pisati:
„Na primjer, vrlo jednostavno, ako student krene crtati nešto, tada pogledam crtež i kažem, uau, prekrasno ali ne znam što je to, to je nešto. Ali ako mi student kaže da želi napraviti kuću koja je većinom vrt, onda ja poželim takvu kuću i počnem razmišljati o njoj.“

Arhitektura definirana golom konstrukcijom
Mnogi se ne mogu oteti dojmu da je njegova arhitektura definirana konstrukcijom koju uopće ne pokušava sakriti. I za to postoji razlog.

“Još od djetinjstva volim strojeve. Stvarno volim konstruirati i graditi i od prvog trenutka kad se odlučim na to, razmišljam o tome kako ću graditi. Ja to osobno volim, ali isto tako mislim da, kao arhitekt, na kraju, ako nisi u mogućnosti graditi ono što misliš da je dobro, to nije dobro za tebe, niti za arhitekturu“, kaže Olgiati.

Smatra da je najveća profesionalna frustracija arhitekata upravo to da ne mogu graditi ono što su zamislili. S tim se njegovim razmišljanjem nije teško složiti, ali za teoriju o horizontalnim prozorima za ruralna područja i vertikalnim za urbana smo trebali objašnjenje.
„Ispred vertikalnog prozora ne možete samo gledati van i on vam služi za svjetlo koje dolazi izvana. Ali kad ste ispred horizontalnog prozora, krenete gledati što je vani.“

Jer na selu pogled seže u prirodu, a u gradu često gledate u susjedovu fasadu, koja nije uvijek privlačna. Zato prozori u gradu imaju funkciju unošenja zdravog dnevnog svjetla u dom i mogu biti i vertikalni.
„Nemam čaroban način kako se nositi s rasvjetom, znate, poput recepta. Ali kad smo u kući ili u zgradi, svi žele znati je li dan ili noć a posebno ako je riječ o zgradi pod zemljom. Svi želimo znati je li dan ili nije“, dodaje.

Zdrava svjetlost u domu
Unijeti svjetlost u interijer posebno je izazovno u potkrovlju. Rješenje za to ima Velux koji je omogućio produkciju intervjua s poznatim arhitektom. Kao vodeći svjetski proizvođač krovnih prozora već više od 80 godina dovode dnevnu svjetlost i svjež zrak u prostore ispod krova. U VELUX-u smatraju da većim fokusom na udobnost, potrošnju energije i utjecaj na okoliš možemo stvarati zdravije zgrade, dobre za ljude i svijet u kojem živimo. U svojem programu nude krovne prozore za kose i ravne krovove, svjetlosne tunele, sjenila i rolete, te dodatnu opremu za daljinsko ili automatizirano upravljanje putem senzora.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode
U svijetu u kojem beton i staklo dominiraju horizontom, zeleni krovovi i vertikalni vrtovi vraćaju prirodu u gradska središta.
Život u gradu donosi brojne prednosti poput dostupnosti kulturnih sadržaja, blizine škola, vrtića i poslovnih prilika. Ipak, jedan od njegovih najvećih nedostataka nesumnjivo je odvojenost od prirode i nedostatak zelenila. Srećom, moderna arhitektura pronašla je način da i u prenapučenim gradovima ponovno približi čovjeka prirodi. Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi postali su svjetski trend, a sve češće ih susrećemo i u Hrvatskoj. Ti projekti ne samo da uljepšavaju urbani prostor, već pridonose i boljoj mikroklimi, pročišćavanju zraka te stvaranju ugodnijeg životnog okruženja.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Krovni vrtovi za povratak prirode u urbanim sredinama
U nastavku donosimo nekoliko najimpresivnijih primjera koji pokazuju kako arhitektura i priroda mogu savršeno koegzistirati.

Photo: Patrick Bingham-Hall, Skyshot Pte Ltd, courtesy of WOHA
Parkroyal Collection Pickering – Singapur
Rad arhitektonskog studija WOHA, smješten u srcu Singapura, plijeni pažnju svojim raskošnim zelenim terasama. Projekt dokazuje da i u gusto naseljenim gradskim centrima možemo ne samo zadržati zelenilo, već i povećati količinu zelenih površina, i to na vizualno upečatljiv i održiv način. Inspiraciju za ovaj projekt arhitekti su pronašli u obližnjem Hong Lim Parku i rižinim terasastim poljima jugoistočne Azije. Zgrada koristi napredne ekološke tehnologije poput prirodne ventilacije i solarno napajanog sustava navodnjavanja. Ovakav pristup nagrađen je Singapurskom Green Platinum ocjenom, najvišim nacionalnim ekološkim certifikatom.

Photo by: Dimitar Harizanov, courtesy of Boeri Studio
Il Bosco Verticale – „Vertikalna šuma“ u Milanu
Jedan od najpoznatijih svjetskih primjera održive urbane arhitekture je milanski Bosco Verticale – „vertikalna šuma“. Osmislili su je Stefano Boeri, Gianandrea Barreca i Giovanni La Varra. Dva nebodera visine 80 i 112 metara dom su za više od 400 velikih stabala, 11.000 trajnica i 5.000 grmova. Ovaj pionirski projekt transformirao je milanski horizont i donio novu razinu bioraznolikosti u središte metropole. Zahvaljujući inovativnom pristupu, Bosco Verticale je 2014. osvojio International Highrise Award, a godinu kasnije proglašen je najljepšim i najinovativnijim neboderom na svijetu prema Council on Tall Building and Urban Habitat.
Namba Parks – prirodna oaza u Osaki
Kada su arhitekti studija Jerde Partnership dobili zadatak redefinirati identitet Osake, odgovorili su projektom koji spaja arhitekturu i prirodu na jedinstven način. Namba Parks proteže se uz poslovnu i rezidencijalnu zgradu visine 30 i 40 katova, dok se ispod krovnog parka smjestio komercijalni centar. Park počinje u razini ulice i postepeno se uzdiže prema vrhu, stvarajući osjećaj šetnje kroz prirodni pejzaž unutar urbanog okruženja. Projekt je postao simbol modernog japanskog pristupa koji slavi interakciju ljudi, kulture i rekreacije.
Hrvatski primjeri zelenih arhitektonskih oaza
I u Hrvatskoj sve više projekata spaja luksuz, održivost i prirodu. Neki od njih postali su pravi primjeri urbane i turističke harmonije.

Photo by: Jure Živković, curtesy of 3LHD
Park kneževa – zeleni urbani koncept u Zagrebu
Park kneževa u Zagrebu jedan je od najmodernijih stambeno-poslovnih kompleksa u Hrvatskoj koji arhitekturu promatra kroz prizmu održivog razvoja. Projekt je djelo renomiranog arhitektonskog studija 3LHD, poznatog po suvremenom pristupu koji povezuje javni prostor, pejzaž i arhitekturu u harmoničnu cjelinu. Kompleks uključuje prostrane zelene površine, drvorede i mirne pješačke zone koje unose dašak prirode u samo središte grada. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje prostora za druženje i boravak na otvorenom, a stambene zgrade okružene su pažljivo uređenim vrtovima i travnjacima koji stanovnicima omogućuju svakodnevni kontakt s prirodom bez napuštanja urbanog okruženja.

Grand Park Hotel Rovinj – luksuz u simbiozi s prirodom
Smješten uz marinu i s pogledom na starogradsku jezgru Rovinja, Grand Park Hotel Rovinj primjer je kako luksuzna arhitektura može biti u potpunoj harmoniji s okolišem. Projekt potpisuje hrvatski arhitektonski studio 3LHD, dok je za dizajn interijera zaslužan poznati talijanski arhitekt i dizajner Piero Lissoni. Zgrada se savršeno uklapa u mediteranski pejzaž zahvaljujući kaskadnim zelenim terasama i obilju autohtonog bilja koje prekriva krovove i pročelja. Svaki kat otvara se prema moru i prirodi, stvarajući dojam da se hotel „stapa“ s obalom. Ovaj pristup ne samo da smanjuje vizualni utjecaj zgrade, već posjetiteljima pruža osjećaj boravka u prirodnom resortu, a ne u urbanom hotelu.
Hotel Bellevue Lošinj – spoj zdravlja, mora i zelenila
Na Lošinju, otoku poznatom po svojoj ljekovitoj mikroklimi, mirisima borova i raskošnoj vegetaciji, nalazi se Hotel Bellevue – suvremeno redizajnirana inačica nekadašnjeg hotela Zdravka Bregovca iz 1966. godine. Projekt rekonstrukcije i modernizacije potpisuje arhitektonski tim Rusanov ured, koji je pažljivo obnovio prepoznatljive obrise zgrade i prilagodio ih današnjim standardima luksuza i održivosti. Hotel je okružen borovom šumom i hortikulturno uređenim vrtovima koji unose svježinu i miris mediterana u svaki kutak. Zeleni krovovi i terase s pogledom na more čine Bellevue idealnim spojem luksuza i ekološke osviještenosti, naglašavajući ravnotežu između suvremenog dizajna i prirodnog okruženja.
Zeleni krovovi i održivi arhitektonski projekti nisu samo estetski dodatak – oni su nužnost budućnosti. Bilo da se radi o svjetskim metropolama poput Milana i Singapura, ili o hrvatskim primorskim biserima poput Rovinja i Lošinja, spoj arhitekture i prirode donosi novi način življenja – skladniji, zdraviji i održiviji.
Dekoracije i detalji
Ikone dizajna: vintage lampe koji definiraju interijer
Vintage i antikne lampe donose toplinu, karakter i dozu nostalgičnog glamura u suvremene interijere
U oblikovanju doma koji odiše toplinom i osobnošću, lampe su mnogo više od funkcionalnog izvora svjetla. One postaju element koji povezuje prostor, oblikuje raspoloženje i naglašava ljepotu interijera. Svjetlost koju stvaraju poziva na opuštanje, unose mir i stvaraju diskretan akcent koji čini da se prostor doživi intimnije i osobnije. I dok suvremeni dizajn često slavi čiste linije i pročišćenost forme, vintage i antikne lampe unose onu posebnu notu karaktera: profinjeni kontrast koji oplemenjuje prostor, stvarajući slojevitu i emotivnu estetiku. Njihova patina, ručno oblikovani detalji i bogatstvo materijala interjeru daju suptilnu naraciju — onu o vremenu, majstorstvu i trajnosti dobrog dizajna.
U bezvremenskim, klasično uređenim interijerima, ovakvi komadi djeluju prirodno i smireno, kao logičan nastavak arhitekture i namještaja. U modernim prostorima, pak, postaju pažljivo birani statement-akcenti koji prekidaju monotoniju geometrije i donose toplinu i teksturu.
Predstavljamo najpoznatije ikone rasvjetnog dizajna — komade koji su obilježili povijest interijera, a čiji originali, kao i bezbrojne suvremene interpretacije, i danas fasciniraju dizajnere i kolekcionare širom svijeta.
Otkrivamo kako rasvjeta utječe na ambijent i raspoloženje
Ambijentalna rasvjeta – kako ju odabrati i smjestiti

Tiffany lampe: neodoljivi šarm secesije
Tiffany lampe nastale su krajem 19. stoljeća u ateljeu Louisa Comforta Tiffanyja, američkog umjetnika i pionira secesije. Manje je poznato da je veliki doprinos stilu i prepoznatljivom izgledu lampi ateljea Tiffany Studios dala i Clara Driscoll, voditeljica ženskog odjela za rezanje stakla. Clara Driscoll dizajnirala je više od trideset modela Tiffany lampi, među kojima su najpoznatiji Dragonfly, Wisteria i Daffodil. Tiffany lampe prepoznatljivim čine ručno izrađena sjenila od komadića obojenog stakla, spojenih bakrom tehnikom sličnom vitražu. Svaka lampa je unikat – rezultat dugotrajnog procesa, pažnje prema detaljima i istančanog osjećaja za boju i formu. Originalne Tiffany lampe danas predstavljaju kolekcionarske dragocjenosti, a njihova vrijednost na aukcijama nerijetko dostiže desetine, pa čak i stotine tisuća eura. Moderne interpretacije ostaju vjerne autentičnom stilu, nudeći šarm starine po pristupačnijim cijenama.

Emeralite lampa: elegancija na radnom stolu
Emeralite ili bankarska lampa, prepoznatljiva po smaragdno zelenom staklu i mesinganoj osnovi, već više od stoljeća simbolizira profesionalnost i sofisticiranost. Lampa koju je 1909. godine dizajnirao Harrison D. McFaddina, prvotno je služila bankarima i stručnjacima koji su cijenili kvalitetno i usmjereno svjetlo. Staklena sjenila izrađivana su tehnikom „cased glass“ u Češkoj, a kombinacija funkcionalnosti i elegancije učinila je lampu izuzetno popularnom tijekom 20. stoljeća. Danas su originalni modeli i dalje traženi među kolekcionarima, dok reprodukcije omogućuju da ovaj klasični dizajn unese karakter i toplinu u suvremene interijere.
Nesso stolna lampa – ikona šezdesetih
Kada je 1967. godine dizajnerski dvojac Giancarlo Mattioli i Gruppo Architetti Urbanisti Città Nuova predstavio Nesso lampu za Artemide, svijet rasvjete dobio je ikonu futurističkog dizajna. Inspirirana organskim formama i pop-art energijom kasnih šezdesetih, Nesso se prepoznaje po svojoj skulpturalnoj silueti nalik gljivi i fluidnim linijama koje se elegantno šire poput svjetlosnog oblaka. Lampa je zrađena od inovativne plastike ABS — materijala koji je tada predstavljao revoluciju u industrijskom dizajnu. Svojom smjelom, skulpturalnom pojavom, Nesso je savršen primjer komada koji spaja funkcionalnost, tehnološki napredak i poetsku formu, ostajući po svojoj vizualnoj snazi jednako relevantna u suvremenim interijerima kao i u trenutku kada je nastala.

PH5 Pendant lampa – skandinavski dizajn savršenog svjetla
Dizajnirana 1958. godine od strane legendarnog danskog dizajnera Poula Henningsena za Louis Poulsen, PH5 pendant lampa postala je simbol skandinavskog modernizma i majstorstva u oblikovanju svjetla. Njena višeslojna reflektorska konstrukcija ravnomjerno raspoređuje svjetlost, smanjuje odbljesak i stvara mek, ugodan sjaj. Elegantna u jednostavnosti, PH5 spaja funkcionalnost s poetičnom estetikom. Bijela verzija posebno naglašava njezin minimalistički, gotovo skulpturalni karakter, čineći lampu suptilnim, a opet upečatljivim akcentom u interijeru. PH5 nije samo rasvjeta. To je dizajnerska ikona koja i danas, više od šest desetljeća kasnije, nadahnjuje moderne prostore svojom bezvremenskom kombinacijom forme, funkcije i svjetlosnog doživljaja.

Arco podna lampa: elegntni luk koji definira prostor
Dizajnirana 1962. godine od strane braće Achille i Pier Giacomo Castiglioni, Arco podna lampa brzo je postala jedna od najprepoznatljivijih ikona modernog dizajna. Elegantni luk od nehrđajućeg čelika u kombinaciji s masivnom mramornom bazom donosi visoku funkcionalnost i skulpturalni efekt u prostor. Zahvaljujući svojoj konstrukciji, lampa osvjetljava prostor iz različitih kutova, bez potrebe za fiksnim ugradnjama. Impozantna silueta stvara snažan vizualni akcent. Arco savršeno spaja industrijsku snagu i minimalističku eleganciju. I danas, više od pola stoljeća nakon nastanka, ostaje nezaobilazan komad u suvremenim i klasičnim interijerima.
Vintage lampe nisu samo rasvjetna tijela. One su simbol epohe u kojoj su majstorstvo, detalj i umjetnički izraz bili na cijeni. Svaka lampa nosi priču o stilu i estetici svog vremena. U suvremenim interijerima ne služe samo kao izvor svjetla — postaju vizualni akcent, donose toplinu i stvaraju atmosferu koja priziva prošlost. Njihova prisutnost podsjeća da istinska ljepota ne zastarijeva. Ona ostaje inspiracija i danas, spajajući povijest i suvremenost u svakom prostoru.
Rasvjeta u interijeru – od funkcionalnosti do dekoracije
Imate problema s koncentracijom? Krivac za to može biti i loša rasvjeta







You must be logged in to post a comment Login