Arhitektura
Vodič za uređenje potkrovlja!
Uređenje potkrovlja posao je koji zahtjeva savjete stručnjaka. Kako potkrovlje učiniti ljepšim i zdravijim prostorom za stanovanje, savjetuje Velux.
Više svjetlosti i zraka za veću produktivnost
Dovoljno dnevne svjetlosti i dotok svježeg zraka osnovni su preduvjeti za zdrav život u potkrovlju. Dobra unutarnja klima prostora omogućit će bolje raspoloženje i veću produktivnost. Tome mogu pridonijeti krovni prozori dobrih izolacijskih svojstava. Kad uređujemo potkrovlje, nikada nije dovoljan samo jedan prozor.
„Nekakva preporuka je da jedna desetina površine poda prostorije bude u staklenim površinama. Dakle, ukoliko ugradimo dodatni krovni prozor u kombinaciji jedan pored drugoga, jedan ispod drugoga, dobivamo na atraktivnosti prostora i imamo osjećaj većeg prostora, većeg volumena“, ističe voditelj prodaje Velux-a, Mario Bojić.
Uredite potkrovlje poštujući određena pravila
Kod planiranja rasporeda krovnih prozora valja poštovati zakonitosti potkrovlja. Visina zida i kosina krova utjecat će na njihov odabir i raspored. Treba obratiti pažnju i na pravila koja vrijede za svaku prostoriju u potkrovlju.
Dnevni boravak u potkrovlju
Primjerice, dnevni boravak bi trebao pružiti što atraktivnije poglede i veliku količinu dnevne svjetlosti. U samo dva poteza to će omogućiti krovni balkon Cabrio.
„Imamo dva kriterija koja treba ispuniti kako bi se on mogao ugraditi. A to je da je minimalni nagib kosog krova 35 stupnjeva i da parapetni zid kreće od nivoa površine poda prostorije ili nekakvih 10- 20 centimetara visine“, savjetuje Bojić.
Kako postaviti krovne prozore u kuhinji
Kod kuhinja je važno da krovni prozori osvijetle radnu površinu. „U kuhinji bi bilo dobro da imamo visoko postavljene prozore, a opet da budu na dohvatu ruke, tj. da se mogu ručno upravljati. Na takav način imamo mogućnost da putem prirodne ventilacije i efekta dimnjaka odvodimo sve one mirise koji nastaju nakon kuhanja i visoke temperature van i samim time pospješujemo klimu u prostoru“, savjetuje Bojić.
Za kuhinju zato, Velux preporučuje, ugradnju bijelih krovnih prozora od poliuretana. „To je inače drvena jezgra koja je obložena slojem poliuretana i takvi prozori su otporni na vlagu i nije ih potrebno održavati“, kaže Mario Bojić.
Zbog veće količine vlage koja se u njima stvara te nužnosti dnevne ventilacije i u kupaonice treba ugraditi krovne prozore otporne na vlagu.
Dječja soba u potkrovlju zahtjeva posebnu pažnju
Osim za spavanje, dječja soba služi za igranje i učenje.
„U dječjim sobama naša preporuka je ugraditi prozore iznad stola za učenje kako bi imali dovoljnu količinu dnevne svjetlosti“, ističe Bojić iz Velux-a.
Studije pokazuju da dobra količina dnevnog svjetla u dječjim sobama pospješuje koncentraciju i učenje za 15 posto te popravlja raspoloženje djece.
Neometan san u potkrovlju
Za dobro raspoloženje nužan je dobar i neometan san koji se postiže sjenilima ili roletama.
„Kod spavaćih soba nam je bitno da imamo potpuno zamračenje tijekom cijele noći. I tijekom noći isto imamo izvore svjetlosti vani kao što su vanjska rasvjeta puni mjesec i slično“, naglašava Bojić.
S Velux-ovim priručnikom do zdravijeg, ljepšeg i iskorištenijeg potkrovlja
Kvalitetni krovni prozori omogućit će bolju kvalitetu života, a veća količina svjetlosti u potkrovlju povećat će vrijednost objekta. U tome može pomoći Veluxov Design Guide priručnik koji možete zatražiti na mrežnoj stranici velux.hr.
„Priručnik Design Guide je namijenjen profesionalcima koji se bave projektiranjem potkrovlja te svima onima koji maštaju i sanjaju o prozračnom i ugodnom potkrovlju. Savjetuje kako najbolje iskoristiti potkrovlje. Koje vrste kosih krovova imamo, kako optimalno projektirati potkrovlje u odnosu na krovne nagibe te u konačnici i koju vrstu krovnih prozora odabrati“, ističe Bojić.
Želite li potkrovlje učiniti zdravijim i ljepšim prostorom za život te iskoristiti sve njegove potencijale, inspirirajte se rješenjima koja ga takvima mogu i stvoriti.
Arhitektura
Svjetlo u službi arhitekture
Odabir rasvjete za interijere, ali i eksterijere, mnogo je kompleksnije od samog odabira rasvjetnog tijela. Različita temperatura boje svjetla dat će različitu atmosferu u prostoru, a ovisno o postavljanju, svjetlost može prostoriju učiniti većom ili manjom. Naša sugovornica naučila je gledati svjetlo u Londonu, gdje je dobila titulu dizajnerice rasvjete.
Light dizajner trebao bi biti uključen od samog početka
Ana Perković je dizajnerica rasvjete ili light dizajnerica. Ne, ona ne dizajnira rasvjetna tijela već oblikuje svjetlo u prostoru. Njen je zadatak iznijeti ideju arhitekta u najboljem mogućem svjetlu.
“Naša struka, struka light dizajna je isključivo vezana uz arhitekturu i ona prati taj cijeli proces dizajna arhitekture i idealno je da light dizajner kao jedan od sudionika tog procesa bude uključen u njega već u idejnoj, tj. najranijoj fazi dizajna”, govori Ana.
Dizajner svjetla sposoban je vizualizirati nepostojeći prostor i oblikovati u njemu svjetlo, a pri tom zadovoljiti potrebe čovjeka i osvijetliti arhitekturu.
Cilj je istaknuti arhitekturu na najbolji mogući način
“Arhitekt ima svoju viziju što želi istaknuti u prostoru. Mi smo u službi arhitekta, mi moramo svjetlom istaknuti arhitekturu, odnosno tu arhitekturu iznijeti na najbolji mogući način van, a da pri tom ne ugrožavamo funkciju prostora i da ne učinimo ništa nauštrb toga da se unutra korisnik osjeća loše”, objašnjava.
Najvažniji je koncept
O rasvjeti uglavnom razmišljamo u tri smjera – ambijentalna, radna i usmjerena, no Ana nas uči da je najvažniji koncept te kroz njega odrediti difuznu i usmjerenu rasvjetu.
Riječ je o nekakvoj općoj rasvjeti koja je jednolična i koja zapravo daje u prostoru dovoljnu rasvijetljenost da u njemu možete obavljati zadatke, to je difuzna rasvjeta.
Zatim slijedi usmjerena rasvjeta, odnosno rasvjeta koja je usmjerena točno za određeni zadatak, recimo referira se na svjetlo koje je vezano za radne prostore.
Svjetlina izvora svjetlosti mjeri se u lumenima, dok se temperatura boje definira u kelvinima. Što je viša temperatura boje, boja je hladnija.
Hladnije ili toplije temperature?
“Ono što je u domovima uvriježeno jest to da se koristi ta jedna topla rasvjeta. Ako pričamo samo o rasvjeti naših domova, onda je to neka temperatura od 2700 do 3000 kelvina”, govori Ana.
Hladnije temperature potiču radnu okolinu i koncentraciju, pa su prigodne za radne prostorije ili površine.
Što želimo postići?
Kod odabira rasvjetnih tijela, važno je dobiti detaljne karakteristike proizvoda i kakvo svjetlo će ono dati vašem prostoru.
Horizontalna rasvjeta fokusirana je na plohu ili radnu ploču, dok vertikalna rasvjeta daje drugu percepciju prostora.
“Kada mi radimo koncept rasvjete, onda gledamo kako će se svjetlo distribuirati u prostoru, što će biti istaknuto, gdje ga treba biti, gdje ga ne treba biti i onda tek na osnovu toga idemo specificirat rasvjetna tijela. Tu onda dolazi i ta estetska komponenta kod dekorativnih rasvjetnih tijela, primjerice, viseće svjetiljke iznad jedaćeg stola ili u dnevnom boravku”, zaključuje.
Za najbolje oblikovanje rasvjete, dizajner bi trebao biti uključen od samog početka projekta. No, ako imate gotov prostor bez dovoljno rasvjete, dizajner će vam rado pomoći unijeti svjetlost u interijer.
Arhitektura
Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?
Zadnje tri godine projektiraju se zgrade po kriteriju gotovo nulte energije, a očekuje se da će se do kraja 2027. projektirati zgrade nulte energije. Na tu je temu u Zagrebu održan stručni skup s ciljem edukacije te promicanja znanosti i inovacija.
Brojne novosti u vezi energetske učinkovitosti
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr, u sklopu aktivnosti Stručnog usavršavanja arhitektonskog fakulteta, održali su cjelodnevni stručni skup pod nazivom Zero Emission Buildings.
Zoran Veršić, profesor na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo, i prodekan za poslovanje, kazao je da je cilj svih skupova koji su do sad organizirali taj da se ukaže na novosti i novine koje se tiču energetske učinkovitosti u zgradarstvu, održivosti, primjene novih materijala, suradnje znanosti, gospodarstva, inicijative i upoznavanje s time stručne, a i šire javnosti.
Stručni skup nastavak je rada na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu.
Nacionalni plan za oporavak i otpornost
Na skupu je sudjelovalo mnoštvo predavača među kojima su bili i predstavnici Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine. Jedna od tema bila je i strategija Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
“Mi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financiramo kompletan iznos izrade strategije. Za sada je 19 gradova i općina na potresnim područjima dobilo taj novac. Oni moraju donijeti svoje strategije do kraja ove godine. Međutim, to je samo pilot projekt. I dalje ćemo mi financirati izradu tih strategija i naravno, one će se kontinuirano donositi za sve ostale, ovo je samo rok za one koje su dobili sto posto financiranja”, kazala je Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za programe EU.
Rokovi se moraju poštivati
U slučaju da gradovi i općine ne donesu strategije u propisanom roku, za to se neće imati razumijevanja.
U tom slučaju morat će vratiti novac, odnosno neće im biti isplaćen novac za to. Kada je programiran Nacionalni plan oporavka i otpornosti, određen je niz indikatora koji se moraju ispoštovati i koji su Republici Hrvatskoj uvjet za isplatu novca. Kada ti indikatori budu ispunjeni, tada se dobiva ostatak novca.
Zeleni projekti
Fokus predavanja Uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe europske unije bio je na pravilu „Ne čini značajnu štetu“.
“Pravilo koje nam služi da dokažemo da je određena investicija zelena jest da ne ugrožava okolišne ciljeve, a da značajno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena, poticanju kružnog gospodarenja, bio raznolikosti i tako dalje”, rekla je Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe Europske unije.
U praksi to znači da dobivanjem potpore iz EU iz određenih fondova, glavni projektant ispunjava određene obrasce kojima dokazuje da je njegov projekt zelen. Pri čemu mora dokazati energetske uštede, a izvođači se držati pravila za odvoz otpada te gradnju bez otrovnih tvari.
Zadatak je na sudionicima u gradnji, a za investitore je to jedna informacija kada odabiru investiciju u što će investirati svoj novac da ga zapravo investiraju u zelene projekte.
Pravila kojih se trebaju pridržavati
Važno je reći da je mnogo pravila koja se odnose na način izvođenja radova i skladištenje otpada u hrvatskim propisima postoje već neko vrijeme.
“Ono što je najbitnije je da mi na razini svake naše komponente kad obnavljamo zgrade moramo postići trideset posto uštede primarne energije, a za svaku zgradu smo stavili pedeset posto toplinske, a da to nije nerealno vidi se iz našeg poziva za više stambene zgrade gdje su ti ciljevi premašeni gotovo dvostruko. Tamo gdje smo tražili trideset posto dobili smo šezdeset posto ušteda, gdje smo tražili pedeset, prosjek je sedamdeset. Ti ciljevi se mogu dostići pametnim projektiranjem”, kazala je Irena Križ Šelendić.
Kod pametnog projektiranja, ne smijemo propustiti priču o zgradama bez emisija CO2. Mnogi su izrazili svoje sumnje da je Hrvatska spremna usvojiti sve što je potrebno kako bi postigla te standarde.
Očekuju se novi ciljevi kojima treba težiti
“nZeb standard 2012. bio je zadan kao nešto što će doći, odnosno kao obavezna primjena od 2019. odnosno 2020. godine. Sad smo u 2023. godini, gradimo, projektiramo zgrade po kriteriju zgrada gotovo nulte energije. Ovo je najava ciljeva koji će se morati u dogledno vrijeme ostvarivati kad dosegnemo to, a onda će vrlo vjerojatno postojati opet neki novi ciljevi kojima će se težiti”, objašnjava Zoran Veršić.
Sudionici konferencije potvrđuju spremnost svih dionika u procesu gradnje na nove proizvode i materijale koji će utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida, a u tom kontekstu ZEB uistinu ne bi trebao predstavljati problem.
You must be logged in to post a comment Login