Arhitektura i dizajn
Ante Murales – odgovor arhitekture na zahtjeve vremena u kojem nastaje
Ante Murales s nama je podjelio svoje viđenje arhitekture.
Njihov arhitektonski studio stoji iza mnogih zanimljivih projekata, a neki od njih djeluju i skulpturalno. Oni su predziđe, odnosno, na latinskom, ante murales i s nama su podijelili svoje poimanje arhitekture.
Njihovi projekti svakako daju poseban pečat prostorima u kojima se nalaze. Ali to je i ideja koja stoji iza cijele priče.
Odgovor arhitekture na zahtjeve vremena
‘ Ime studija je nastalo prije nekih dvadesetak godina i na latinskom ante je prvi, murus je zid, odnosno to je neko predziđe, ali u principu, u prenesenom značenju, ono što smo mi željeli, to je da je to ustvari periferija, odnosno ono što mene u arhitekturi interesira je periferija i lokalno’, kaže Ante Nikša Bilić, dip.ing.arhitekture Ante murales.
Odnosno kako lokalna arhitektura percipira ono što dolazi iz velikih centara. Riječ je o kritičkom regionalizmu, tj. reinterpretaciji svjetskih tijekova na način našeg podneblja, tradicije i materijala. Jer u današnjoj arhitekturi, kao i u arhitekturi uvijek, najbitnije je da jako dobro odgovori na zahtjeve vremena u kojem nastaje.
‘Jer kroz povijest vidimo da upravo takva arhitektura, koja dobro odgovori na te zahtjeve, na neki način postane i atemporalna, bitna i ostaje dobra kroz protek vremena što je zapravo za arhitekturu kao takvu koja je jedna disciplina koja ima prilično velik produkt ajmo reći, trajno ostaje u prostoru i trajno ga mijenja jako bitno’, kaže.
Najdraži projekti obiteljskih kuća
Treba znati da je arhitektura užasno spora disciplina i većina projekata traje dugo, a gradnja još duže. Ovaj je studio radio mnoge velike i javne projekte, ali nas je zanimalo koji su im projekti obiteljskih kuća najdraži.
‘Kuće na moru izdvojio bih možda tri nekakve kuće koje su meni izuzetno drage, to je Vila lastavica u Marušićima pored Omiša, Vila Ivana na otoku Pagu i kuća Vila K u Opatiji. Vila lastavica je zanimljiva po tome što je ona ustvari dugo dugo trajala, sam projekt je trajao nekoliko godina, ljudi koji su, moji investitori žive vani, i oni su željeli napraviti tako realan, zanimljivi kubus, odnosno cijeli stambeni kubus je natkriven s prostorom, natkrivenim prostorom, ono što sam i govorio da je život na Mediteranu ustvari vanjski natkriveni prostor’, tvrdi.
Kad se ta kuća počela graditi, kćer investitora bila je mala curica, a sad je odrasla i završila je fakultet. Još je jedan projekt ovog studija jako zanimljiv.
Fingers house je drugačija priča zato što je to kuća od dvije kuće i ona je u principu posložena kao neki tetris, ti kubusi izviru kao prsti i naslanjaju se jedan na drugi, ona je, nalazi se na naselju Veliko Brdo iznad Makarske, ispod planine Biokovo i u principu, sa sjeverne strane je zatvorena, introvertna, kao zaštita od bure, a s južne strane otvorena prema prekrasnom pogledu na otok Brač, Hvar i Pelješac.
Sustav gradnje iz jednog materijala
Naime, u Dalmaciji je uobičajeno da sustav gradnje bude iz jednog materijala. Neke se stvari u arhitekturi ne mijenjaju, ali shvaćanje stanovanja i doma definitivno evoluira.
‘Kako se mijenjamo mi kao društvo, kako se mijenjaju zahtjevi samog društva, kao se zapravo na neki način mijenjaju i obitelji i njihovi stambeni prostori, način na koji oni, koliko rade, gdje rade, kako i koliko slobodnog vremena imaju, tj. kako ga provode, naravno da to ima i direktne posljedice na prostor u kojem se danas živi’, kaže.
U projektiranju važno je režiranje prostora
‘Materijal je jako važan u stvaranju mada nije prioritet. Ja bi se nadovezao na tekst Tom Waitsa, američkog kompozitora koji je rekao da voli svirati sa najgorim instrumentima. Nekad davno se govorilo da je arhitektura okamenjena muzika pa mislim da važno je svirati bez obzira na kojem materijalu vi radite. Mislim, trebate znati svirati, i trebate znati složiti prostor’, kaže.
A kad smo već kod umjetnosti, neki njihovi projekti djeluju pomalo skulpturalno.
Arhitektura i kiparstvo kao slične discipline
‘Skulptura, odnosno kiparstvo i arhitektura su jako slične discipline, mada arhitektura je malo složenija u nekom smislu zato što je ona ima u sebi tu dozu utilitarnosti i korisnosti i druga stvar, dug je put od ideje do realizacije. To je jedan ovako čaroban i mukotrpan put od same ideje, od samog stvaranja do kompletno realizacije i ja uvijek kažem ako se neki projekt ostvari nekih 70, 80% one ideje koju smo mi složili, onda smo uspjeli s projektom.’, kaže.
Javni ili privatni projekti – što im je draže?
‘Postavke su iste, arhitektima je projektiranje -projektiranje i uvijek se teži projektirati dobro, naravno da sam proces i dinamika su vrlo različiti zbog samih investitora, veličine projekta, dužine trajanja samog projekta, ali recimo da najviše veseli nekakva dobra izmjena tih vrsta projekata pri čemu, naravno, uvijek treba ostavljati, čak i tamo kada možda se i ne vidi jasna prilika za nešto javno barem malo mjesta za to javno ili mogućnost istog’, kaže.
Jer i u životu je uobičajeno da javno i privatno egzistiraju paralelno, pa zašto ne bi bilo tako i u arhitekturi.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Izlog, restoran ili hotel: Pravila dizajnerice za blagdansko uređenje poslovnog prostora
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva nam dizajnerica evenata…
Blagdani unose poseban ritam i u naše domove, ali i u radne i javne ambijente, a advent u uredu, recepciji, salonu, hotelu ili restoranu ne bi djelovao autentično bez barem jednog pažljivo odabranog blagdanskog detalja.
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva dizajnerica evenata i maloprodajnih prostora Manuela Javor, koja savjetuje kako pristupiti božićnom uređenju poslovnog prostora na način koji poštuje identitet brenda, dinamiku rada i doživljaj korisnika.
Manuela Javor vodi nas korak po korak do izrade vlastitog adventskog vjenčića
Dobro osmišljena dekoracija pritom ne samo da uljepšava prostor, nego i stvara ugodniji ambijent u kojem se blagdanska atmosfera prirodno osjeća.
Funkcionalnost i sigurnost kao ključna pravila
Manuela naglašava da je polazišna točka svakog blagdanskog uređenja poslovnog prostora razumijevanje načina na koji se on svakodnevno koristi. Prostor mora ostati prohodan, siguran i jednostavan za rad i kretanje.
„U javnom prostoru moramo voditi računa o sigurnosti i funkcionalnosti. Ne možemo se voditi samo osobnim stilom, nego sve moramo prilagoditi prostoru i ne pretjerivati. Uređenje uvijek mora biti u skladu s onim što se u tom prostoru zaista događa.“
Damjan Geber otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Takav pristup osigurava da se blagdanski duh osjeti, ali da prostor ostane praktičan i organiziran.
Trendovi koji obilježavaju božićno i blagdansko uređenje poslovnog prostora
Ovogodišnji trendovi posebno su prilagođeni poslovnim ambijentima jer naglasak stavljaju na jednostavnost, prirodne materijale i dugotrajnost dekoracija. Suptilne boje, prirodne teksture i elementi inspirirani zimom stvaraju atmosferu koja izgleda svečano, ali ne dominira prostorom.
Sve je popularniji monokromatski pristup – odabir jedne dominantne palete koja se lako uklapa u različite stilove interijera, od modernih ureda do toplih restorana i profinjenih hotelskih recepcija. Umjesto naglašene raskoši, naglasak je na detaljima koji stvaraju doživljaj i daju prostoru karakter.
Najveći trend, navodi Manuela, nije u određenoj dekoraciji, već u emociji koju prostor prenosi. Blagdansko uređenje poslovnog prostora treba pružiti suptilan “wow” trenutak – detalj koji posjetitelj primijeti odmah, ali koji ne narušava profesionalni dojam.
Kako uklopiti blagdanske dekoracije u identitet poslovnog prostora
Dekoracija poslovnog prostora treba biti u skladu s njegovim interijerom i identitetom brenda. Moderni prostori bolje podnose minimalističke dekoracije, dok prostori s toplijim ili razigranijim interijerom mogu nositi retro ili klasične naglaske.
Manuela pokazuje primjer jednog restorana uređenog u estetici pedesetih godina. Dekoracija je pažljivo usklađena s umjetničkim djelima u prostoru, čime je postignuta ravnoteža između vintage inspiracije i suvremene interpretacije.
Blagdanski ugođaj kroz jednostavne, ali promišljene elemente
Blagdanski ugođaj u poslovnim prostorima najlakše se postiže kroz nekoliko promišljenih dekorativnih elemenata. Suptilne lampice toplog tona, borove grančice, stakleni ornamenti i tekstilni detalji mogu uvesti blagdanski duh bez vizualnog prenatrpavanja. Materijali poput drva, papira, stakla i tekstila naglašavaju prirodnost i nenametljivu eleganciju, što je idealno za profesionalne prostore.
Kada se dekoracija uskladi s arhitekturom i vizualnim identitetom brenda, božićno uređenje poslovnog prostora postaje dio cjelokupnog korisničkog iskustva. U takvom prostoru blagdanska druženja, sastanci i svakodnevne interakcije dobivaju posebno ugodan ton, a prostor odiše toplinom i svečanošću.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Frank Gehry: Arhitekt koji je zgrade pretvarao u skulpture
U petak, 5. prosinca, preminuo je Frank O. Gehry — vizionar čije su fluidne forme i hrabre strukture obilježile suvremenu arhitekturu i inspirirale generacije.
Frank O. Gehry ostaje upamćen kao jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih arhitekata suvremenog doba, vizionar koji je svojim hrabrim, originalnim i eksperimentalnim pristupom trajno ostavio trag u promišljanju moderne arhitekture. Gehry je bio poznat po arhitekturi koja više nalikuje kiparstvu nego tradicionalnoj gradnji. Zgrade koje je projektirao često imaju zakrivljene, valovite, asimetrične formacije. Metal, staklo, čelik i druge neklasične kombinacije postaju dio organskog, ponekad gotovo futurističkog ili nadrealnog doživljaja.
Ovaj pristup — ponekad dramatičan, ponekad provokativan — natjerao je promatrače da preispitaju što arhitektura može biti: ne samo funkcionalna, nego i emotivna, simbolična vizualna izjava.
Iako ga mnogi smatraju američkim arhitektom Frank Gehry rođen 28. veljače 1929. u Torontu. Godine 1947. seli u Kaliforniju i 1951. završava studiji arhitekrure na University of Southern California. Nakon kraćeg iskustva rada u uredima Welton Becket&Associates i onom Victora Gruena, 1962. osniva svoju tvrtku Frank O. Gehry Associates u Los Angelesu.
Već u ranim radovima manifestirala se njegova želja da odbaci hladnu, strogu uobičajenu modernističku estetiku i da stvara na način koji je eksperimentalniji i osobniji — neobični oblici, neočekivani materijali, fluidne linije.
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Eksperimenti s namještajem i “spretnim materijalima”
U kasnim 1960-ima i početkom 1970-ih lansirao je kolekciju namještaja pod nazivom Easy Edges — seriju stolica i stolova od višeslojno presavinutog kartona. Materijala koji je u to vrijeme mnogima djelovao trivijalno, Gehry je pretočio u neočekivano čvrste, praktične i vizualno jedinstvene objekte.
Prvi arhitektonski zaokret — kuća u Santa Monici
Prekretnica u Gehryjevoj karijeri dogodila se 1978. kada je rekonstruirao vlastitu kuću u Santa Monici. Staru drvenu kuću — običan američki bungalow — “umotao” je u slojeve industrijskih materijala: metalne ploče, lančanu ogradu, staklo i neobrađeno drvo. Time je stvorio dramatičnu, dekonstruiranu formu koja je izazvala negodovanje susjeda, ali i ogromno zanimanje arhitektonske javnost. Ta kuća nije bila samo dom — bila je izjava: arhitektura ne mora biti uglađena i “skupa”, može biti sirova, iskrena, eksperimentalna. Gehry više nije bio samo arhitekt — postao je inovator, ekscentrik, nekonvencionalni umjetnik koji preispituje granice prostora.
Najznačajniji radovi – kada arhitekura postane skulptura
Kako se njegova karijera razvijala, Gehry je dobijao sve veće zadatke — i slobode. U osamdesetim i devedesetim godinama počeli su ključni međunarodni projekti koji su ga učinili legendom.
Guggenheim Museum Bilbao
Guggenheim Museum Bilbao, otvoren 1997., predstavlja možda njegovo najprepoznatljivije djelo i nezaobilazan simbol suvremene arhitekture. Njegova fasada obložena titanijem — savijena, valovita, razigranih oblika — daje zgradi dinamičan, gotovo živ karakter. Kao da je građevina u stalnom pokretu. Unutrašnjost muzeja, s fluidnom raspodjelom prostora i atrijima, omogućava slobodan protok posjetitelja i igru svjetla i sjene — često su istaknutu kao dio jedinstvene čarolije prostora. No značaj Guggenheima u Bilbau nadilazi estetiku: projekt je pokrenuo veliku kulturnu i gospodarsku preobrazbu grada — fenomen poznat kao Bilbao effect. U prvim godinama nakon otvaranja, milijuni posjetitelja izmijenili su percepciju grada. Time je dokazano da arhitektura — atraktivna, hrabra, neuobičajena — može redefinirati urbani identitet.
Walt Disney Concert Hall
Walt Disney Concert Hall, dovršen 2003., svakako je jedan od najvažnijih kulturnih objekata Los Angeles-a. Zgrada je ujdeno i jedan od najboljih primjera kako arhitektura i akustika mogu spojiti estetiku i funkcionalnost. Eksterijer zgrade čine valovite, zakrivljene površine od brušenog nehrđajućeg čelika. Paneli koji svjetlucaju na suncu i reflektiraju svjetlost grada dijeluju poput jedra broda zarobljena u urbanim vjetrovima. Taj “pokret” u metalu, simbolizirajući glazbu, ritam i dinamiku Los Angelesa, postao je vizualni potpis Gehryjevog pristupa.
Dancing House u Pragu
Među Gehryjevim najpoznatijim europskim projektima ističe se i Dancing House u Pragu (1996.), zgrada koju je realizirao u suradnji s arhitektom Vlado Milunićem. Smještena uz rijeku Vltavu, na mjestu koje je dugo čekalo obnovu nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, Dancing House postala je simbol moderne transformacije povijesnog grada. Sastavljena od dva kontrastna volumena — jednog valovitog, staklenog oblika koji djeluje nestabilno i plesno, te drugog čvršćeg, cilindričnog, “ukoso” raščlanjenog kamenom — građevina je ubrzo dobila nadimak “Fred and Ginger”, prema slavnom plesnom dvojcu. Gehry je kasnije isticao da nije želio da se taj naziv koristi službeno, ali ideja pokreta, ritma i plesne dinamike ostala je ključna za razumijevanje zgrade. Dancing House označava i važan trenutak u njegovom opusu — pokazuje kako Gehry uspijeva uvesti fluidnost, razigranost i eksperimentalnu energiju u urbane cjeline koje su povijesno stroge, ali istovremeno poštovati kontekst, ljestvicu i duh mjesta. Danas se smatra jednim od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture u Pragu.
Frank O. Gehry ostaje upamćen kao jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih arhitekata suvremenog doba, vizionar koji je svojim hrabrim, originalnim i eksperimentalnim pristupom trajno promijenio tijek moderne arhitekture. Njegova sposobnost da kombinira skulpturalnu slobodu s funkcionalnošću rezultirala je građevinama koje nisu samo prostori, nego doživljaji—arhitektonska djela koja iznova definiraju odnos između materijala, forme i emocije. Gehryjev rad predstavlja nepresušan izvor inspiracije i dokaz da arhitektura može biti jednako provokativna, poetična i inovativna kao i svaka druga umjetnička disciplina.
Norman Robert Foster – arhitekt koji je promijenio lice moderne arhitekture
