Vrt
Cvjetajući sukulenti koji će uljepšati svaki vrt
Ovi sukulenti oduševit će vas kad procvjetaju!

Cvjetajući sukulenti nude svu ljepotu bilo kojeg drugog sukulenata, ali šlag na torti njihovog uzgoja je njihovo lijepo cvjetanje. Većinu ovih sukulenata lako je uzgajati uz jako svjetlo, visoke temperature i vrlo malo vode. Dok se mnoge vrste sukulenata uzgajaju samo zbog svojih jedinstvenih i arhitektonskih listova i stabljika, ovi cvjetajući sukulenati također nude šarene latice, a ponekad čak i miris vašem domu ili vrtu.
Pustinjska ruža (Delosperma cooperi)
Ovaj cvjetni sukulent voli sunčana, dobro drenirana mjesta. Vlažne zime mogu biti kobne za ovu biljku, ali može se saditi svakog proljeća kad vrijeme zatopli. Intenzivno ljubičasto-ružičasti cvjetovi čine ga vrijednim dodatkom osunčanog vrta.

Želite biljke posaditi u pijesku? To je odlična ideja, a stručnjaci otkrivaju zašto
Voštani cvijet (Hoya carnossa)
Voštani cvijet ili Hoja je vinska sukulentna biljka koja najbolje raste na toplim mjestima s neizravnom sunčevom svjetlošću. Ljeti se može premjestiti na otvoreno u svijetli, sjenoviti prostor. Voštani cvjetovi često su bijele, ružičaste i crvene boje. Najbolje raste kada je malo vezana korijenom u posudi.

Stapelija
Stapelije imaju neke od najunikatnijih cvjetova od svih sukulenata. Kreću se od sićušnih (manje od 5 cm) do masivnih (do 50 cm širokih), a boje im se kreću od gotovo crne do crvene do krem boje. Cvjetovi stapelije su nedvojbeno nevjerojatni, ali neke su neobičnog mirisa. (Ne sve) stapelije proizvode cvjetove neugodnog mirisa kako bi privukle muhe za oprašivanje. Sorte neobičnog mirisa stavite na otvoreno dok cvjetaju ako je miris previše neugodan u vašem domu.

Božićni kaktus (Schlumbergera truncata)
Božićni kaktus sobna je biljka koje cvjetaju svake godine oko istoimenog praznika. Za razliku od mnogih cvjetajućih sukulenata, ne raste u uvjetima punog sunca, što ju čini savršenom sobnom biljkom. Dolaze u raznim bojama, uključujući ružičastu, bijelu, crvenu, narančastu i zlatnu.
Ovo su najbolje biljke za male stanove

Živa stijena
Obično nazivani živim stijenama ili živim kamenjem zbog svog jedinstvenog izgleda, Litops sukulenti posebne su biljke. Nalikuju na kamenčiće, po kojima su dobili ime. Živa stijena stvara male bijele, narančaste, žute ili ružičaste cvjetove. Cvijet iskače iz rascjepa biljke, što joj dodatno daje šarm.
Zračne biljke senzacija su u svakom interijeru

Kalanhoa
Kalanhoa je biljka kojoj treba 6 tjedana s 14 sati mraka dnevno svake zime da započne cvatnju. Mjesecima kasnije bit ćete nagrađeni crvenim, narančastim, bijelim, žutim ili ružičastim cvjetovima. Kalanhose popularna sobna biljka koja cvjeta u kasnu zimu/rano proljeće,a podrijeklom je s Madagaskara.
Sobno bilje koje podnosi nedostatak svjetla

Kristov trn (Euphorbia milii)
Kristov trn cvjetajući je sukulent koji cvjeta više puta tijekom godine. Crveni, ružičasti, bijeli ili žuti “cvjetovi” zapravo su brakteje koje okružuju sićušne neugledne cvjetove. Lako ju je uzgajati u kući kao kućnu biljku.

Biljke Kristovog trna proizvode sok od lateksa koji može iritirati vašu kožu. Nosite rukavice kada rukujete ovom biljkom, posebno ako iz nje curi bijeli sok.
Mnogi cvjetajući sukulenti imaju upečatljive cvjetove koji ih čine još privlačnijim za uzgoj. Budući da zadržavaju vlagu u svojim mesnatim listovima, stabljikama i korijenju, ne moraju se zalijevati tako često kao mnoge druge biljke, što ih čine lake za održavanje.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
