„Zatvori ta vrata, napravit ćeš propuh!“ – rečenica koju su gotovo svi čuli barem jednom u životu. U mnogim hrvatskim domovima, propuh je proglašen gotovo smrtonosnom pojavom: izaziva glavobolju, bolove u vratu, upale uha, a možda čak i prehladu. No je li taj strah opravdan ili je riječ o mitu koji se prenosi generacijama?

Odakle Hrvatima strah od propuha?

Strah od propuha ima duboke korijene u narodnoj predaji, posebice na Balkanu, gdje je zdravlje često povezano s „hladnoćom koja ulazi u tijelo“. U doba kada nije bilo centralnog grijanja ni klimatizacije, nagli dotok hladnog zraka kroz otvorene prozore i vrata smatran je prijetnjom zdravlju – i to ne bez razloga. Ljudi su često sjedili oznojeni nakon fizičkog rada, a nagli udar svježeg zraka mogao je uzrokovati ukočenost mišića, što se doživljavalo kao „napad propuha“.

S vremenom je taj oprez prerastao u kulturološki refleks – sličan vjerovanju da ćeš se razboljeti ako ideš van s mokrom kosom ili sjediš na hladnom kamenu.

Kako rashladiti prostor bez klima uređaja?

Što se stvarno može dogoditi ako stojimo na propuhu

Znanost kaže: propuh sam po sebi nije opasan – to je samo strujanje zraka. No, može doći do lokalne iritacije mišića ili živaca ako dugo stojimo na mjestu gdje zrak direktno udara u tijelo, posebice vrat, leđa ili glavu. U tim slučajevima može se javiti:

• Ukočenost vrata
• Blaga upala uha ili sinusa kod osjetljivijih osoba
• Prolazna glavobolja zbog napetosti mišića ili dehidracije

Ipak, u većini slučajeva riječ je o privremenim i blagim tegobama, a ne o ozbiljnoj prijetnji zdravlju.

Koji je propuh “najopasniji”?

Ako baš moramo rangirati, „najopasniji“ propuh bio bi onaj dugotrajan, direktan i hladan – primjerice kada sjedite više sati ispred otvorenog prozora ili na pragu između dvije otvorene strane. U takvim situacijama može doći do prehlađivanja određenog dijela tijela, posebice ako ste znojni ili umorni.

Također, kod djece, starijih osoba ili ljudi s kroničnim problemima s mišićima i zglobovima, treba biti nešto oprezniji.

Zašto nam propuh zapravo paše?

Unatoč svim strahovima, mnogi priznaju da nema ništa ugodnije od laganog povjetarca u pregrijanom prostoru. Razlog? Vjetar fizički miče sloj toplog zraka s površine kože, čime dolazi do hladnijeg osjećaja i lakšeg disanja. Taj efekt je sličan onome koji osjećamo kad se znojimo – zrak koji prolazi po koži ubrzava isparavanje i hladi nas.

Zato se osjećamo osvježeno, posebno ljeti kada stojimo na propuhu: on doslovno “skida” toplinu s nas i vraća energiju.

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.

Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.

Kako odabrati zrelu dinju

One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.

Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.

1. Boja i miris

Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.

2. Trag stabljike

Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.

3. Težina i elastičnost

Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.

4. Zvuk

Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake

Kako odabrati zrelu lubenicu?

Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.

Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.

1. Donja mrlja (field spot)

To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.

• Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
• Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
• Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela

2. Težina

Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.

3. Zvuk pri kuckanju

Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela

Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put

Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.