Povežimo se

Vrt / Eksterijer

Zimsko prskanje biljaka

Mnogi uzročnici bolesti prezimljuju na biljci domaćinu skriveni u pukotinama kore, pupoljcima, rak ranama i trulim organima. Da bismo spriječili odnosno smanjili zaraze u proljeće, patogene treba uništiti na mjestu njihova prezimljenja.

Upravo se zbog toga preporuča provesti zimsko prskanje. Na taj način smanjujemo mogućnost sljedećih zaraza: krastavosti ploda i lista jabuke, monilije, kovrčavosti lista breskve, šupljikavosti lista koštičavih voćaka, crne pjegavosti, a suzbijamo i mahovine i lišajeve koji se pojavljuju u voćnjacima u kojima se ne obavlja redovna zaštita.

Osim uzročnika gljivičnih bolesti, na biljci domaćinu prezime i brojni štetni insekti poput lisne uši, štitaste uši, crvenog voćnog pauka i ostalih grinja, kruškine buhe… Najčešće prezimljuju u obliku jaja, a uspješno se mogu suzbiti prskanjem mineralnim uljima koja nisu toliko štetna kao insekticidi koje koristimo kasnije u vegetaciji.

Zimsko prskanje može se obaviti od jeseni (nakon opadanja lišća) pa sve do početka vegetacije, kada se postižu i najbolji rezultati. Prskati se počinje obično krajem veljače ili početkom ožujka, ovisno o vremenskim uvjetima – dnevne temperature trebale bi biti oko 5 ºC. Potrebno je dobro “oprati” stabla, dok škropivo ne počne kapati s tretirane biljke. Prskati se mogu voćke, ukrasni grmovi, ruže, čak i tuje i čempresi.

Za prskanje se mogu koristiti već gotovi pripravci koji sadrže djelatnu tvar na bazi bakra i mineralno ulje (djeluju na jaja insekata i grinja te gljivične bolesti), pripravci koji sadrže samo djelatnu tvar bakar (djeluju samo na gljivične bolesti i lišajeve i mahovinu) ili sama mineralna ulja (djeluju samo na jaja štetnika).

O odabiru sredstva za zimsko prskanje i njegovoj primjeni savjetujte se sa stručnim osobljem u poljoprivrednoj ljekarni te obavezno pročitajte uputu za upotrebu preparata!

Kovrčavost lista (Taphrina deformans)

Kovrčavost lista je najčešća bolest breskve, nektarine i marelice. Javlja se redovito svake godine, a jačina napada ovisi prvenstveno o vremenskim uvjetima u periodu otvaranja pupova.

Uzročnik bolesti je gljivica latinskog imena Taphrina deformans. Prezimi na deblu i na granama breskve ili marelice, a u proljeće napada mlade tek izašle listiće. Zarazi posebno odgovara kišovito (jer kišne kapi šire gljivicu po čitavoj krošnji) i hladno (jer listovi sporije rastu) vrijeme. Kada listovi dostignu punu veličinu, gljivica više ne širi zarazu.

Simptomi napada su vrlo karakteristični – dolazi do kovrčanja listova koji na kraju pocrne, suše se i otpadaju (defolijacija). Biljka nakon toga stvara nove listove, no na taj način troši previše hraniva i svake godine sve više slabi, dok na kraju potpuno ne propadne. Biljke koje su izgubile dosta lišća treba prihraniti s nekim dušičnim gnojivom, potrebno je i prorijediti broj plodova na granama da bi voćka zadržala svoj vigor.

Budući da gljivica zarazi listove dok su još mladi, a tek kasnije se pojave simptomi, često se zaboravi na vrijeme reagirati i pravovremeno obaviti kemijsku zaštitu. Jednom kada simptomi napada postanu vidljivi, kovrčavost lista se NIKAKVIM prskanjem ne može suzbiti. Zaštita fungicidima vrši se isključivo preventivno. Obavezno je provesti zimsko prskanje pripravcima na bazi bakra. Kada se pojave zeleni listovi, ne smije se prskati s bakrenim preparatima zbog njihovog fitotoksičnog djelovanja.

Dok listovi ne dostignu svoju punu veličinu, preporuča se koristiti preparate na bazi aktivnih tvari ditianon i dodin. Vremenski razmaci tretiranja ovise o klimatskim uvjetima pa se prije primjene pripravka savjetujte sa stručnim osobljem u poljoprivrednoj ljekarni.

 

Izvor: kalia.com.hr

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

Begonije u vrtu ili tegli – evo kako o njima brinuti i potaknuti njihov rast

Begonije ne zahtijevaju puno brige, ali neka pravila se moraju slijediti

Ove ljetnice će dugo krasiti vaš vrt, a čak ih možete posaditi i u kući jer jako vole toplinu. Raste kao povijeni grm pa se stoga često sadi u viseće košare ili visoke tegle niz koje se onda spuštaju vitke grane s uskim listovima i mnoštvom cvjetova, odlično će izgledati i u povišenim gredicama. Vole kiselije tlo i sjenu, a zanimljivo je da korijen ove biljke može biti otrovan za neke životinje.

Pravilna njega begonija

Postoje određena pravila koja biste trebali slijediti ako želite da begonija svojim cvatom cijelo ljeto krasi vaš vrt.

1. Begonija ne voli direktno sunce pa ju je najbolje zasaditi u sjeni.

2. Potrebno je redovno zalijevanje zemlje.

3. Dobro uspijeva na organskom tlu koje je propusno.

Svjetlost

Ako ih sadite vani, onda im omogućite rast u sjeni, ali malo sunčevih zraka im neće škoditi. AKo ih sadite u kući, najbolje će napredovati na indirektnom suncu. Previše svjetlosti može oštetiti osjetljive peteljke biljke, a i boje cvijeta neće biti tako jarke.

Zemlja

Begonije vole porozno i bogato tlo koje je kiselo. Zemlja na bazi treseta, puna organskih tvari je najbolji odabir za begoniju. Dobra drenaža tla je neophodna.

Sedam iznenađujućih stvari za koje niste znali da se mogu kompostirati

Zalijevanje

Begonije je potrebno zalijevati jednom tjedno, a to učinite kada je površina zemlje (oko 1 cm) suha. Važno ih je umjereno zalijevati jer u suprotnom možete oštetiti korijen.

Temperatura i vlaga

Begonije će u unutarnjim prostorima rasti najbolje ako je temperatura uvijek oko 15 stupnjeva. Trajnocvjetna begonija u vrtu bi trebala dobro podnositi hladnije temperature tijekom noći, ali će mirovati kada dani i noći postanu hladniji.

Kako je u pitanju tropska biljka, ona voli vlagu, ali pazite da bude ispod 50 posto. Ako raste u kući u kojoj je zrak suh, do nje stavite posudu s vodom ili koristite ovlaživač zraka.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Gnojivo

Potrebe za gnojivom se mogu razlikovati, pa će tako begonije rizomatoznih korijena koje se sade u zatvorenim prostorima biti zadovoljne s otopinom od vode i gnojiva koja se dodaje vlažnom tlu u proljeće. Tako će se i potaknuti cvat biljke.

Gomoljaste begonije vole malo više dodataka pa dodajte organsko gnojivo otprilike dva puta mjesečno tijekom ljeta.

Sadnja u tegle i presađivanje begonija

Begonije jako dobro rastu u teglama i u vrtu, a posuda od terakote s dobrom drenažom je odličan odabir. Kako ova biljka raste i širi se, pametno je presaditi ju u veće posude kako bi imala prostora.

Mirisi cvjetajućih grmova

Postupak je jednostavan: nježno izvadite korijenje i stavite u novu posudu te dodajte malo vode.

Česte bolesti begonije

Općenito govoreći, begonija nema puno neprijatelja u vidu nametnika, može doći do truljenja korijena ako se pretjerano zalijeva. Nametnici koji mogu prijetiti begoniji su često kukci, puževi i paukove grinje.

Kako brinuti i pelargonijama saznajte ovdje

Nastavite čitati

Vrt / Eksterijer

Sedam iznenađujućih stvari za koje niste znali da se mogu kompostirati

Važno je znati što smijete a što ne kompostirati

Ako pripremate sami kompost za svoj vrt, onda radite najbolju stvar – smanjujete količine otpada i stvarate zdravo tlo. Ali ako želite početi, morate dobro znati što se kompostira a što ne. Dodate li krive sastojke, kompost može privlačiti insekte. Iako su neke stvari poznate kao dobra opcija za kompostiranje, postoje i neke neočekivane koje nikada ne smijete koristiti u tu svrhu.

Iznenađujuće stvari od kojih možete raditi kompost

1. Čep od vina

Čepovi koji se rade od prirodnih materijala doprinose strukturi i prozračnosti komposta, a kako je ipak potrebno malo više vremena da se razgrade, najbolje ih je usitniti prije upotrebe. Ne koristite sintetičke čepove.

2. Filter za kavu i kava

Vrtlari već sigurno znaju da se zrna kave mogu kompostirati, ali nekima će biti iznenađenje da mogu koristiti i filtere za kavu.

5 navika koje negativno utječu na zdravlje i izgled vaših biljaka

3. Kosa i životinjska dlaka

Drugi put kad očistiti četku za kosu, nemojte kosu bacati jer je možete dodati u kantu za kompost. Isto se odnosi i na životinjsku dlaku, pa ako imate ljubimca od danas ga četkajte s još većim entuzijazmom.

4. Iskorištene maramice

Maramice ili kuhinjski papir mogu poslužiti ako se na njima ne nalaze kemikalije ili masnoće. One će se lako i brzo razgraditi.

5. Stari začini i biljke

Ne bacajte stare začine i sobne biljke jer ih možete dodati kompostu. Lako su razgradivi a dodaju zemlji nutrijente.

6. Prirodni materijali

Pamuk ili vuna će dodati dušik kompostu što je odlično za njegovu strukturu, samo pazite da su u pitanju 100 posto prirodni materijali.

Kako izgraditi povišenu vrtnu gredicu i koje su njene prednosti?

7. Kvasac

Ako vam ostalo kvasca kada ste pekli kolač, možete ga posuti po kompostu, a on će ubrzati razgradnju i pružiti mikroorganizme koji će pomoći da se sve organske tvari brže razgrade.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice