Povežimo se
Miele - granice ne postoje

Blog Snježane Turalije

Kako prepoznati bolesnu kuću ili ured?

Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja! Kako to promjeniti?

Objavljeno

u

Stručnjaci iz BPIE (Buildings Performance Institute Europe: BPIE)  utvrdili su da su zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36% emisija CO2 – više od industrije i transporta zajedno, 35% zgrada u Europskoj Uniji je starije od 50 godina, a 75% zgrada je energetski neučinkovito. Gotovo se isti podaci spominju i u Hrvatskoj (https://mgipu.gov.hr/o-ministarstvu-15/djelokrug/energetska-ucinkovitost-u-zgradarstvu/energetska-obnova-zgrada-8321/8321) uz napomenu da većina zgrada kod nas pripada energetskim razredima E, F ili G. Pri spominjanju ovih statistika uobičajeno mislimo na kvotu potrošnje energenata i mogućnost unaprijeđenja postupcima energetske obnove zgrada, no moramo se osvrnuti i na činjenicu da uz energetsku obnovu poboljšane radi toplinske izolacije koja će dovesti do smanjenja potrošnje energenata za grijanje i hlađenje zgrade, istovremeno možemo raditi i na poboljšanju opće kvalitete zgrade u smislu održivosti, statičke sigurnosti, estetske regeneracije i u konačnici udobnosti za krajnje korisnike. Ako je većina zgrada u Hrvatskoj označena kao energetski neučinkovita, vjerojatnost da su to zgrade s lošom ventilacijom odnosno lošom kvalitetom zraka i lošom toplinskom izolacijom, s puno plijesni, smanjenog dotoka dnevnog svjetla i lošim instalacijama i grijaćim tijelima  – zaključak je da ih je većina bolesnih, odnosno potpuno neodgovarajućih u smislu ljudskog zdravlja!

Foto: Velux

Kreirajmo životni i radni prostor na dobrobit čovjeka

U zgradama provodimo više od 90 % vremena. Živimo, učimo i radimo u njima, družimo se s najbližima, tražimo zaštitu od vanjskih utjecaja i na poslijetku zgrade nam pružaju komfor u kojem bismo se trebali moći regenerirati za nove radne i životne pobjede. Sve navedeno već bi trebao biti dovoljan argument kako bismo bili sigurni da zgrade neće biti shvaćene samo kao funkcionalni prostori za naše aktivnosti, već kao dio okoliša s ljudima u glavnom fokusu. Drugim riječima, interes ljudi i njihove potrebe trebale bi biti glavni prioritet u planiranju i dizajniranju zgrada, a svjedoci smo da u mnogim situacijama to nije tako jer prevladava interes investitora, profit ili pak nešto treće. To je paradoksalno ako znamo da kod društveno odgovornog stajališta ništa ne može biti važnije od zdravlja ljudi, njihove pune produktivnosti i zadovoljstva.

Foto: Velux

Zgrade imaju iznimno velik utjecaj na naše zdravlje, mogućnost regeneracije i produktivnost. Pitamo li se ikada što se sve u prostoru oko nas nalazi, koliko vrijede zgrade u kojima ne želimo biti i u kojima se ne osjećamo dobro, koje nam ne čine dobro za zdravlje, koje nas čine bolesnima? Projektanti i predstanici građevinskih tvrtki zajedno s investitorima nerijetko o tome razmišljaju kad je već prekasno ili uopće ne razmišljaju, odnosno uočavaju problem i nedostatak tek kad je zgrada već izgrađena i useljena. No, s podizanjem svijesti te većim ulaganjima u rekonstrukciju zgrada prema zelenim principima i s glavnim fokusom na energetsku učinkovitost, događa se u zadnje vrijeme i stanovito poboljšanje; o predmetnoj se temi raspravlja na institucionalnoj i stručnoj razini, health and wellbeing su tema brojnih aoscijacija koje se bave zgradarstvom https://www.worldgbc.org/news-media/building-business-case-health-wellbeing-and-productivity-green-offices. Također, na svu sreću mnoge su gospodarske grane postale svjesne da svoje poslovanje moraju fokusirati na ljudske resurse kao najvrijedniji kapital. Naime, tijekom ukupnog vremena korištenja neke poslovne zgrade, poznate su činjenice da su najmanji troškovi izgradnje, održavanja i režijskih troškova, a najveći se troškovi odnose na zaposlenike koji rade u zgradi tijekom cijelog njenog životnog vijeka.

.https://www.velux.com/veluxdaysinparis/healthybuildingsday

Foto: Velux

Kvalitetne zgrade kao simbol poštivanja ljudi

U današnje vrijeme jednostavno moramo graditi kvalitetne zgrade za boravak ljudi kako bi one postale simbol poštivanja ljudi kao stanovništva, turističkih gostiju, radne snage. I to ne samo u slučaju zgrada u kojima radimo, već i rezidencijalni sektor mora poboljšati kvalitetu izgradnje u većem postotku. Prostor mora biti prilagodjen potrebama i biti na dobrobit ljudi, a ne obrnuto. To se odnosi na škole, tvornice, bolnice, uredske zgrade, stambeni prostor. Međunarodni certifikat zelene gradnje DGNB kao iznimno važne kriterije pri ocjenjivanju zgrada uzima upravo one koji se odnose na zadovoljstvo i komfor krajnjih korisnika  https://www.dgnb-system.de/en/system/version2018/criteria/index.php

Foto: Velux

Svježi i čisti zrak, čista i zdrava voda, stimulirajući prostor dovoljnih dimenzija, ugodna temperatura, adekvatna rasvjeta i obilje dnevnog svjetla, puno zelenila…sve su to primarni zahtjevi koji se kod projektiranja i gradnje moraju poštovati. Ovaj zaključak rezultat je brojnih analiza provedenih među zasposlenicima u europskim uredima (European OFFICAIR-Study 2016) pri čemu se doznalo da je od ukupnog broja zaposlenih njih 23 % izjavilo da je nezadovoljno udobnošću u prostoru, čak 51% je reklo da im nedostaje osobnog prostora, 46% se žalilo na vrlo suhi zrak u prosotru, a gotovo 47 % zaposlenika ne može podnijeti buku koja iz okružuje u radnom prostoru. Dakle, well-being i performanse u zgradarstvu kojima je čovjek i njegovo zdravlje i dobrobit u fokusu, postat će kad tad neophodnost u pristupu većine – kako arhitekata, tako i izvođača gradjevinskih radova, dobavljača materijala i u konačnici investitora. Zadovoljstvo krajnjih korisnika određivat će vjerojatno i vrijednost i image zgrada koje nas okružuju.

Blog Snježane Turalije

Nema više opravdanja za nekvalitetnu i neekološku gradnju

Održiva ili zelena gradnja temelje se na integriranom pristupu planiranju i realizaciji projekata te na principima kružne ekonomije i održivosti

Objavljeno

u

Naslovna slika

Pozitivan stav je ono nešto po čemu se razlikuju uspješni poduzetnici te po čemu žele biti prepoznatljivi u svakoj svojoj aktivnosti, posebno u gospodarskim djelatnostima. No, za neke djelatnosti imamo i dosta negativnih iskustava, na primjer u graditeljstvu, stoga naslov ove priče sadrži više riječi NE nego DA. No, nije naslov sročen baš ovako samo da bi predstavljao te negativnosti, već da čitatelja navodi na razmišljanje možemo li se i do kada u graditeljskom sektoru ponašati onako kako ne doliči vremenu u kojem živimo.

Činjenica da naš trenutni životni stil ne doprinosi okolišu i nije više neka glavna vijest, ipak se svjetski političari, a i stručna javnost bave tom temom vrlo ambiciozno na Klimatskom Summitu u Madridu od 2. do 13. prosinca 2019. Poruke koje se šalju sa margina Summita više su nego zabrinjavajuće u smislu aktualnog stanja našeg Planeta, no kada se radi o aktivnom sudjelovanju u procesima koji bi eventualno mogli smanjiti negativan utjecaj ljudske aktivnosti na okoliš, onda se izuzetno puno ljudi krije iza malih riječi: „da“ i „ali“. Kako bi bilo da to „da“ i „ali“, pretvorimo u „da“, računajte i sa mnom u tom procesu“!?

Kako bi bilo da u gospodarskim okvirima zaista svi razmotrimo iskorištavanje prednosti koje nam omogućuje princip kružne ekonomije?

To je princip koji ne samo da minimizira negativan utjecaj na okoliš već ujedno omogućuje pozitivan doprinos okolišu i resursima. Reciklirajući sirovine i njihovim iskorištavanjem za proizvodnju novih materijala i proizvoda, uvelike se smanjuje ili u potpunosti anulira stvaranje otpada, a time i manje štete nanosi prirodi.

Poznato je da zgrade mogu pozitivno doprinositi smanjenju iskorištenja resursa, posebno energetskih i količini C02 otiska te biti dio strategije kružne ekonomije, stoga su kroz više kriterija uključene i u 17 UN-ovih ciljeva održivosti

DGNB međunarodni sustav certificiranja održivosti zgrada

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI KAKO POSTIĆI KVALITETU GRAĐEVINSKIH PROJEKATA

Održiva ili zelena gradnja temelje se na integriranom pristupu planiranju i realizaciji projekata te u svakoj svojoj fazi traže potpuno razumijevanje i trajno koordiniranje čitavog tima dionika – od voditelja projekta do opće javnosti na koju će projekt u budućnosti utjecati, od investitora ili developera, projektanskog tima i tima dizajnera, građevinskih i ostalih inženjera, do certifikatora i financijske institucije koja prati projekt. Takav pristup smanjuje broj korekcija u hodu na gradilištu, nerješivih problema u timu, izmjena u financijskom i terminskom planu – općenito smanjuje rizike u razvoju i realizaciji projekata.

Samo dobra i ciljana koordinacija dovode do uspješno realiziranih projekata.

Održive ili zelene zgrade čiju je vrijednost u kontekstu održivosti moguće mjeriti kroz DGNB međunarodni certifikat održive gradnju

temelje se na slijedećim smjernicama:

Procjena životnog ciklusa zgrade

  • U postupku evaluacije ili certifikacije prema DGNB sustavu, u obzir se uzima cijeli životni vijek zgrade

Holistički pristup planiranju, projektiranju, gradnji, održavanju i upravljanju zgrada

  • Jednaka se pažnja posvećuje trima najvažnijim faktorima održivosti: ekološkom, ekonomskom i socio-kulturnom

Posebna usmjerenost za performanse projekta

  • DGNB sustav certificiranja procjenjuje  sve procese u fazi razvoja i realizacije projekta, ne samo pojedinačne mjere unutar projekta

Prema DGNB sustavu certificiranja moguće je certificirati projekte u fazi planiranja i dizajna, zgrade koje su već u upotrebi, one koje su u upotrebi i pripremaju se za rekonstrukciju,  te novogradnja, kao i interijeri zgrada i urbani kvartovi.

Za zgrade u upotrebi mjerenja se vrše prema 9 kriterija, a za novogradnju čak i preko 30 kriterija.

S obzirom na namjenu, mogu se certificirati zgrade javne namjene kao što su bolnice, škole, fakulteti, muzeji i slično. Zatim komercijalne zgrade kao što su uredi, hoteli, logistički i trgovački centri, proizvodne hale, kampusi, stadioni. U najnovije vrijeme certificiraju se čitave urbane i poslovne zone i to je sve popularnije u velikim europskim gradovima.

Kada se procijene svi parametri na promatranom projektu, certifikatori ili Auditori u suradnji sa stručnjacima iz DGNB-a Njemačka ili DGNB sistemskih partnera iz Danske, Švicarske, Austrije ili Španjolske, dodjeljuju certifikat – PLATINASTI, ZLATNI, SREBRNI ILI BRONČANI, sukladno ostvarenim bodovima.

U Njemačkoj je DGNB međunarodni sistem certificiranja najrasprostranjeniji, gotovo 83% certifikata odnosi se na novogradnju.

ZAŠTO UOPĆE CERTIFICIRATI PROJEKTE?

  1. DGNB sustav certificiranja može se koristiti radi boljeg planiranja i optimiziranja projekta za sve one koji su u njega uključeni
  2. Certificiranje osigurava KVALITETU u procesu planiranja, izgradnje i korištenja objekta / prostora
  3. Fokus je na potrebama koje projekt očekuju u budućnosti, uz izbjegavanje rizika i dodatnih troškova – ekonomska održivost
  4. Osigurana je transparentnost i kvalitativna kontrola zahvaljujući nezavisnom certifikacijskom procesu
  5. DGNB certifikat koristi se kao marketinški alat i kao vrijedna nagrada za kvalitetu i održivost projekta!

Prvi DGNB certifikat u Hrvatskoj goes to MERIDIAN 16 BUSINESS ZONE

Nastavite čitati

Blog Snježane Turalije

Gospodarstvo i ekologija ruku pod ruku

Meridian 16 Business Park, smješten na 109 Ha na izlazu iz Velike Gorice, dobitnik je prestižnog DGNB certifikata zelene gradnje, jedinog u državi, koji je svečano dodijeljen 2. prosinca 2019. u Centru za posjetitelje Velika Gorica

Objavljeno

u

Austrijska kompanija, koja razvija svoje projekte u Mađarskoj, Slovačkoj i Ukrajini, projekt u Hrvatskoj nazvala je “Meridian 16 BUSINESS PARK“, a ideja je od samog starta bila jasna – postati vodeća eko industrijska zona u Hrvatskoj. I ekološka, i ekonomska. Iskorak koji je napravljen krajem listopada konačna je potvrda da je cilj već sada dobrim dijelom ostvaren.

DGNB Certifikat

Meridian 16 BUSINESS PARK“, naime, dobio je međunarodni certifikat zelene gradnje, DGNB GOLD, što je razina koju do sada u Hrvatskoj nitko nikada nije imao! Tim povodom, u ponedjeljak 2. prosinca 2019. navečer, u prostorijama Centra za posjetitelje Turističke zajednice grada Velike Gorice, održana je svečanost dodjele ovog prestižnog certifikata, koji je službeno uručio predsjednik Austrijskog savjeta za zelenu gradnju g. Peter Engert. Brojni gosti i partneri, među kojima i velikogorički gradonačelnik g. Dražen Barišić, državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja g. Željko Uhlir te direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu gđa Sonja Holocher-Ertl, došli su čestitati vodstvu tvrtke na uspjehu koji ovaj business park čini posebnim i još atraktivnijim za investitore.

S lijeva na desno_Ž. Uhlir (državni tajnik u MGIPU), I. Bakunić (direktorica Meridian 16), Dr. R. Teichmann (suvlasnik projekta Meridian 16), D. Kamenski (vlasnik Kamgrada)

U postupku dobivanja DGNB certifikata, kroz mnoštvo kriterija, raspoređenih u pet kategorija, procjenjuju se svi glavni aspekti održivosti: ekološka kvaliteta, socio-kulturna kvaliteta, ekonomska kvaliteta, tehnička kvaliteta i kvaliteta procesa. Sve te uvjete “Meridian 16 BUSINESS PARK” je ispunio, odreda dobio visoke ocjene, čime je jedna od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj postala i jedina s ovim certifikatom prema konceptu URBAN DISTRICT certifikata.

S lijeva na desno_Ž. Uhlir (državni tajnik u MGIPU), I. Bakunić (direktorica Meridian 16), Dr. R. Teichmann (suvlasnik projekta Meridian 16), D. Kamenski (vlasnik Kamgrada)

I ne čudi to osobito, budući da su prednosti ovog projekta vidljive čak i laicima. Uz sjajnu prometnu povezanost – na 20 kilometara od centra Zagreba, u blizini zračne luke, uz željezničku prugu i nadomak izlazima autocesta – ovo je zemljište od čak 109 hektara, pri čemu se u svakom trenutku investitori moraju držati prihvatljivih ekoloških standarda, a Velika Gorica kao šesti grad po veličini u Hrvatskoj, smješten u blizini glavnoga grada, najbrže je rastuće područje s izvrsnim izborom kvalificirane radne snage. A uz sve to, Meridian 16 ima i jasno i pametno razrađenu daljnju budućnost razvoja.

U tijeku je prva faza, u kojoj je predviđeno korištenje 240.000 m2 zemljišta, dok će u drugoj fazi biti iskorišteno 260.000 m2, a u trećoj, posljednjoj, čak 550.000 m2.

– Želimo osigurati investitorima stručnu podršku naših savjetnika, projektanata, izvođača…, ali i savjetovanje tijekom cijelog procesa, od kupoprodaje zemljišta, preko izrade projekata i ishođenja dozvola, do same gradnje, ali i funkcioniranja nastale građevine – rekla je Ivana Bakunić, direktorica razvoja projekta, ističući kako su posebno važna načela zelene i održive gradnje.

Dr. R. Teichmann (suvlasnik projekta Meriodian 16) i P. Engert (predsjednik Austijskog savjeta za zelenu gradnju)

Prevedeno, to znači da će se, uz građevine koje će podizati gospodarski subjekti, ovdje planski uređivati i zelene površine, sve s ciljem da cijeli ovaj prostor bude produktivan u gospodarskom smislu, ali da ujedno bude i ugodno okruženje za svakog radnika i posjetitelja koji se tu zatekne. Upravo zato je početak radova na ovom prostoru, s oko milijun “kvadrata” najvećem u ovom dijelu Europe certificiranom DGNB-jem, umjesto klasičnim postavljanjem kamena temeljca, označila sadnja 80 stabala platana. Gospodarstvo i ekologija, prema svemu sudeći, nikad u Hrvatskoj nisu ovako usko surađivali…

– Zelena gradnja nema alternative; osigurava nam svima bolje mjesto za život i rad, smanjuje potrošnju svih resursa s posebnim naglaskom na energente, smanjuje emisije CO2 i negativan utjecaj gradnje na okoliš, a pozitivno utječe na gospodarski rast i razvoj zelenih poslova. Poslovne zone posebno su atraktivne za primjenu zelenih principa gradnje, kako u svom infrastrukturnom razvojnom konceptu, tako i u privlačenju zelenih investicija – istaknuo je Dr. Richard Teichmann, prvi čovjek ovog projekta.

U ovom trenutku izgrađena su tri objekta, Atlantic Grupa u strateškom partnerstvu s kompanijom Kamgrad, Palco i FAS Logistika prvi su iskoristili priliku, a još je šest investitora u procesu ishođenja dozvola odnosno pripreme za početak gradnje. Vrlo brzo, nema sumnje, cijela će ova priča dobiti još veći zamah, još će više radnika zadovoljno dolaziti na posao u ovu oazu zelenila, mira, spokoja i kvalitetnoga gospodarskog doprinosa.

Nastavite čitati

Blog Snježane Turalije

Kojim putem krenuti? Zelenim ili nekim drugim?

Svi mi koji danas imamo priliku učiniti korak naprijed u kvaliteti života u gradovima i selima, koji možemo očistiti svoj kvart od prometne gužve i smeća, a more i rijeke od plastike – učinimo to, priroda će nam vratiti na najljepši mogući način.

Objavljeno

u

Već odavno želim napisati članak o svom viđenju globalnog učinka klimatskih promjena, ali kao da sam čekala komentare još nekih novinara i kolumnista, a koji su redom proteklog vikenda (28./29. rujan 2019.) pisali o predmetnoj temi uz veliki osvrt na ponašanje i aktivizam švedske djevojčice Grete Thunberg.

Foto: DOMnaKVADRAT

Istina je da su gledišta polarizirana – jedni kažu da ljudska aktivnost nema veze s klimatskim promjenama te da bi se isto događalo sa i bez razvojnog momenta civilizacije, jednostavno zbog prirodnog slijeda događaja na zemljinoj površini, njenoj unutrašnjosti ili pak svega što je u svemiru okružuje. Drugi su pak gorljivi zagovornici teze da je evolucija čovječanstva, doguravši do 4. industrijske revolucije, uz nesagledljiv rast populacije u svjetskim urbanim sredinama te ekonomski rast posebice istočnih zemalja, dovela do razornih utjecaja na prirodna kretanja i klimatske promjene koje onda uzročno posljedično dovode do prirodnih nepogoda katastrofalnih razmjera. Složit ćemo se svi, svjedoci smo sve većih ekstrema u ponašanju majčice prirode, a svakog dana svjedočimo nekom uraganu, prebrzom otapanju ledenjaka, nekoj poplavi, požaru, toplinskim valovima, nestanku biljnih ili životinjskih vrsta!

Foto: DOMnaKVADRAT

Mene osobno, od svega navedenog, više zabrinjava ono što bez obzira na globalno pozicioniran izvor problema, najčešće uzrokovan klimatskim promjenama, neke posljedice osjetimo ili ćemo tek osjetiti vrlo lokalno. Zabrinjava me makar i najmanja mogućnost za podizanjem razine mora tako da ispašta neki od naših obalnih ili otočnih gradova; ne sviđa mi se činjenica da više gotovo i nemamo godišnja doba, već najčešće cijela godina liči na vruće toplo ljeto ili prohladnu i kišnu zimu; kao običnog stanovnika Hrvatske zastrašuju me informacije o previše plastike u moru, o onečišćenom moru fekalijama, o hrpama nepravilno prikupljenog i nezbrinutog otpada po gradovima; do ludila me dovodi gužva na prometnicama u Zagrebu…dakle, neko naše ponašanje uzrokuje sve navedeno.

Foto: DOMnaKVADRAT

No, često kažem da sam zaista sretna, kao i mnogi koji našu zemlju posjećuju kao turisti, jer se čini da još uvijek udišemo čisti zrak (C02 u našoj zemlji i nije neki problem u odnosu na druge razvijene zemlje), pijemo zdravu i sigurnu vodu, za naše Jadransko more reći će da je među najljepšima na svijetu, bogatstvo šuma je još uvijek tu…i sada se pitam da li sve navedeno, i dobro i loše, treba uzeti zdravo za gotovo, ili ipak trebamo promisliti – tko je za što kriv? Što se može učiniti da se negativizmi racionalno anuliraju, a s druge strane slavi zaštićena priroda, naši Bogom dani resursi, ljepota našeg prostora, bioraznolikost, zdrava hrana koju takvom moramo i sačuvati?

Foto: DOMnaKVADRAT

Pretpostavljam da svatko od nas u sebi i za sebe i svoje bližnje priželjkuje scenarij u kojem bi se moglo u zdravom i sigurnom zelenom okruženju živjeti i uživati do vijeka…moje želje odavno idu ka  zelenom, gospodarstvu i životu općenito! Koliko god da sam svjesna činjenice da već pomalo i u Hrvatskoj pretjerujemo s pojmovima smart, green, sustainable, digital…(da, da sve smo uspjeli preuzeti iz engleskog govornog područja)…ne nalazim problematičnim da se dio stručne javnosti u našoj zemlji bavi s pojmovima koji će nam osigurati kvalitetniji i zdraviji životni i radni prostor, održivija prometna rješenja, manje smeća zbog manje konzumerizma i više recikliranja već upotrijebljenih stvari. Ne vidim ništa loše u ljepšim i kvalitetnijim zgradama građenim prema zelenim standardima i održivom krajobrazu kakve više susrećemo u zapadnom dijelu Europe, a kod nas nešto manje…

I dok su dva main stream dnevna lista proteklog tjedna pisala ili za ili protiv djelovanja mlade Grete Thunberg, istovremeno smo čitali o slavnom talijanskom arhitektu Stefanu Boeriu koji je ovih dana gostovao u Hrvatskoj, autoru Vertikalne šume u Milanu – koncepta koji se sastoji od dva nebodera unutar kojih su luksuzni stanovi s terasama na kojima je zasađeno živo drveće. On je stručnjak koji sa stajališta odgovornog arhitekta vraća zelenilo u gradove, aktivist je za gradnju u suradnji s prirodom, vizonar, futurolog, sveučilišni profesor, zaljubljenik u mogućnost da stvaranjem velikih zelenih zidova u gradovima jednim dijelom utječe i na smanjenje efekata klimatskih promjena na urbane sredine. Ispravno ili krivo? Izazov ili odgovor na probleme izazvane prekomjernom nekvalitetnom izgradnjom? Prosudite sami.

Foto: DOMnaKVADRAT

Greta je možda u svemu pretjerala, naivno, sama po sebi ili navigirana svjetskim liderima i političkim zahtjevima. Zasigurno bi se kao mlada djevojka mogla baviti i trivijalnijim stvarima od toga da svjetske čelnike, svoje najbliže, svoje kolege po školama diljem svijeta uvjerava da nešto s klimom nije kako treba, da se ledenjaci prebrzo tope, prebrzo diže razina mora, prečesto stvaraju uvjeti za prirodne nedaće koje najčešće pogađaju one najsiromašnije – ili sušom, ili požarom, ili poplavom…migracija uzrokovanih klimatskim promjenama neću se ovdje ni doticati, preteška tema. I da se vratim na Gretu, gotovo da je razumijem. Moja je malenkost, u 8.c razredu osnovne škole „Ivice Gojak“ na Turnju kraj Karlovca, davne 1985. godine napisala članak pod nazivom „Opstanak“. Čitajući novine s natpisima „Hoće li čovjek izumrijeti?“ počela sam razmišljati o izumiranju čovječanstva zbog nepromišljenog naoružavanja, jer tada je velika tema bilo nuklearno oružje. Zapitala sam se, kao mlada osoba, zašto znanstvenici ne rade na tome da stvaraju pozitivno okruženje za razvoj civilizacije, a ne da se bave razvojem nuklearnih postrojenja. U brizi za Planet, iako potaknuta temom globalnog naoružanja, tražila sam kroz članak odgovor na pitanje jesmo li kadri preživjeti u uvjetima između dva ledena doba i zašto se u međuvremenu ne borimo za pravu stvar već za samouništenje??? Već sam tada razmišljala globalno strahujući za lokalno. Da li sam tada naslutila ratna zbivanja koja su nastupila samo par godina kasnije u našoj zemlji i da li sam zamišljala da će se klima mijenjati na način da nas opet čeka neko izumiranje i novo ledeno doba? Ne znam što sam tada slutila, ali znam da sam članak napisala i zahvaljujući mom cijenjenom profesoru hrvatskog jezika iz Karlovca, članak je u ratnim vihorima preživio i sada uokviren krasi zid u mojoj radnoj sobi.

Foto: DOMnaKVADRAT

Malih Greta ima puno, mladi su ljudi po prirodi buntovnici i aktivisti, imaju pravo propitivati, stoga bih radije da Gretu gledamo kao ambiciozno i znatiželjno dijete, a manje kao psihopatsko stvorenje u raljama aktualne svjetske politike. Možda izraste u znanstvenicu koja će doprinositi čovječanstvu. Ugledajmo se također na gospodina arhitekta Boeria, njegov rad inspirira, a zasigurno usrećuje ljude koji rade ili žive u njegovim urbanim Vertikalnim šumama. Znanstvenicima koji odmahuju rukom na efekte klimatskih promjena također treba zaviriti u stručne radove i zapise…budućnost, kasnije pretvorena u povijest će pokazati što se točno zbilo. A svi mi koji danas imamo priliku učiniti korak naprijed u kvaliteti života u gradovima i selima, koji možemo očistiti svoj kvart od prometne gužve i smeća, a more i rijeke od plastike, koji možemo saditi više drveća i cvijeća u urbanim sredima…učinimo to, priroda će nam vratiti na najljepši mogući način. 

Foto: DOMnaKVADRAT

Kao odgovor na pitanje iz naslova…kao autor ovog članka…potpisujem sredinu, zeleni put kao jedini ispravan, logičan i održiv put izmedju dvije krajnosti. To je za mene zov i izazov istovremeno

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice

Dizajn i trendoviprije 4 tjedna

Otvorio se divan showroom u centru Zagreba koji odlično spaja prirodu u dizajn

Centar Zagreba postao je bogatiji za još jedan predivan showroom. Na adresi Boškovićeva 18 smjestio se prvi showroom domaćeg brenda...

Gradnjaprije 1 mjesec

Veliki povratak vune

S modnih pista na ulice grada i u domove, vuneni predmeti vraćaju se u velikom stilu!

Gradnjaprije 1 mjesec

Hygge: naizgled obično, a tako ugodno

Priroda je stroga i neumoljiva, ali u ljudskoj je prirodi da je pokuša ukrotiti. Danci su za svoje bolje raspoloženje...

Izbor uredniceprije 2 mjeseca

Integrirana kupaonska rješenja

Geberit, vodeći proizvođač sanitarnih proizvoda, predstavio proširenje svog asortimana s integriranim kupaonskim rješenjima

Izbor uredniceprije 8 mjeseci

ACI Marina Rovinj – otvorena!

Rovinj, 26.04.2019. Svečano je otvorena ACI Marina Rovinj.

Izbor uredniceprije 8 mjeseci

70 joj je godina tek

Lesnina XXXL, vodeći lanac trgovina za opremanje doma u Hrvatskoj i regiji slavi svoj veliki, jubilarni 70. rođendan i donosi...

Interijeriprije 8 mjeseci

Neočekivan potez hrvatskog proizvođača namještaja

SALONE DEL MOBILE MOLANO 09.- 14.04.2019. Prostoria u suradnji s našim priznatim dizajn kolektivom Numen/For Use hrabrim pristupom želi privući...

blagovaonski-stol-slavlje-lesnina-domnakvadrat blagovaonski-stol-slavlje-lesnina-domnakvadrat
Izbor uredniceprije 9 mjeseci

Lesnina XXXL ima puno razloga za slavlje

Lesnina slavi 70. rođendan, prvu godišnjicu Lesnine XXXL Pula te sedmu Lesnine XXXL Zagreb West

ljudi-obitelj-domnakvadrat ljudi-obitelj-domnakvadrat
Izbor uredniceprije 11 mjeseci

5300 mladih riješilo stambeno pitanje zahvaljujući subvencioniranju kredita

Štromar: Mladima osigurati dom je prioritet

muo-izlozba-cestitka-bozic-domnakvadrat muo-izlozba-cestitka-bozic-domnakvadrat
Izbor uredniceprije 12 mjeseci

Izložba blagdanskih čestitki

Izložba je otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt i traje do veljače 2019.

POPULARNO