Vrt
Postrna sjetva: Drugi urod prije nego vrt zaspi
Za sve koji žele iskoristiti svaki kvadrat zemlje, postrna sjetva ostaje jedan od najjednostavnijih i najisplativijih poteza u cijeloj vrtlarskoj sezoni…
Srpanj u povrtnjaku rijetko izgleda prazno. Grah je obran, grašak je davno završio svoj krug, a gredica koja je do jučer bila puna zelenila sada zjapi. Upravo tu počinje priča o postrnoj sjetvi.
Postrna sjetva znači da se ista gredica iskoristi dvaput u istoj sezoni. Nakon što se ubere rani usjev poput graha, graška ili mladog krumpira, na isto mjesto sije se nova kultura koja stigne sazrijeti prije zime. Neki vrtlari je nazivaju i naknadnom sjetvom ili drugim krugom sjetve, no princip je uvijek isti: iskoristiti svaki kvadrat zemlje i svaki preostali topli tjedan, umjesto da gredica čeka sljedeće proljeće.
Razlika prema plodoredu je bitna, iako se pojmovi često miješaju. Plodored je dugoročan raspored: kulture se izmjenjuju iz godine u godinu kako se tlo ne bi iscrpilo i kako se bolesti vezane uz određenu biljku ne bi nakupljale. Postrna sjetva je kratkoročan potez unutar iste sezone. Jedno ne isključuje drugo: dobro planirana postrna sjetva zapravo je dio šireg plodoreda, jer redovito mijenja koju kulturu gredica nosi.
Zašto je srpanj i dalje dobar trenutak
Najveći izazov u ovo doba godine nije nedostatak vremena, nego visoka temperatura i suho tlo. Klijanje sitnog sjemena u takvim uvjetima ide sporije nego u svibnju. Ipak, dani su dovoljno dugi da mnoge kulture stignu do berbe prije prvih hladnijih noći, pa je druga sjetva i dalje isplativa.
Prema iskustvima naših vrtlara, lipanj je mjesec kada vrt dobiva pravi zamah: mrkva i peršin siju se upravo tada za jesenski urod, jer preskaču najgori dio ljetne vrućine u tlu i intenzivnije kreću rasti čim dođu prvi hladniji dani. Isto vrijedi i za salatu: sorte poput maslačaste ili hrastove salate podnose visoke temperature bolje od klasičnih glavatih sorti, pa su bolji izbor za srpanjsku postrnu sjetvu. Rotkvica i repa rastu još brže. Do uroda im treba tek tri do četiri tjedna, što ih čini idealnima za popunjavanje svake gredice koja se odjednom oslobodila.
Blitva je posebno zahvalna kultura za ovo razdoblje. Brzo raste, dobro podnosi vrućinu i može se brati kroz cijelo ljeto, pa je česta preporuka za onaj dio vrta koji je ostao prazan nakon prvog kruga sjetve.
Kako srpanjska sjetva izgleda u praksi
Kad se gredica isprazni, prvi korak nije sjeme, nego tlo. Ljetni usjevi poput graha ili graška iscrpe hranjive tvari, pa gredicu vrijedi lagano prekopati i dodati sloj zrelog komposta prije nove sjetve. To je ulaganje koje se vraća već kroz nekoliko tjedana, kroz zdraviji i brži rast nove kulture.
Sjeme se u srpnju sije nešto dublje nego u proljeće, jer sunce brže isušuje površinski sloj tla. Nakon sjetve nužno je redovito zalijevanje, po mogućnosti ujutro, kako bi biljka imala vodu za cijeli dan, a lisna masa ostala suha do večeri. Vrtlari koji planiraju klimatsku zonu i raspored sadnje unaprijed, uglavnom lakše pogode pravi trenutak za ovu drugu sjetvu.
Zaštita od vrućine: kako sjeme uopće preživi srpanj
Najveći neprijatelj postrne sjetve nije nedostatak vremena, nego sunce koje u nekoliko sati osuši površinski sloj tla. Nekoliko provjerenih trikova pomaže da sjeme uopće proklija.
Sjenčanje je prvi korak. Laka mrežica za zasjenu, obično 30 do 50 posto propusnosti, postavljena preko gredice u prvih desetak dana smanjuje temperaturu tla za nekoliko stupnjeva, a time i isparavanje vode. Istu ulogu može odigrati i improvizirana sjena: postavljena daska, karton ili grančice položene preko reda dok klice ne izbiju.
Vrijeme sjetve tijekom dana također igra ulogu. Sjeme je najbolje sijati kasno poslijepodne ili predvečer, kada se tlo već malo ohladilo. Ako se sije ujutro, sunce tijekom dana može presušiti gornji sloj prije nego što sjeme uopće upije dovoljno vlage za klijanje.
Pred-namakanje sjemena dodatno ubrzava i olakšava klijanje. Sitno sjeme poput salate, rotkvice ili mrkve namoči se u mlakoj vodi šest do dvanaest sati prije sjetve. Time se skraćuje vrijeme koje sjeme provede u suhom, vrućem tlu, pa se smanjuje rizik da presuši prije nego što proklija. Nakon sjetve, gredicu je dobro odmah lagano zaliti i po potrebi prekriti tankim slojem malča koji zadržava vlagu bliže površini.
Krajem kolovoza i u ranom rujnu red dolazi na kulture koje podnose i prve hladnije noći: matovilac, zimska salata, špinat i razne vrste rukole. Prema našem vodiču za kolovošku sjetvu, salatna rukola posijana krajem kolovoza ima najbolju šansu preživjeti prve mrazeve, dok divlja rukola posijana ranije osigurava urod svježih listova prije zime, a zatim mirno čeka proljeće. Matovilac se sije izravno u pripremljeno tlo i pokriva netkanim materijalom čim temperature počnu padati, a onda se bere praktički cijele zime. Ovaj drugi val zapravo je klasična jesenska dosjetva, nastavak iste ideje koja je krenula još u srpnju.
Što posijati i kada: kratki pregled rokova
Za lakše planiranje, evo okvirnih rokova sjetve i vremena do berbe za kulture koje najčešće dolaze na red kod postrne sjetve:
- Rotkvica — sije se do kraja kolovoza, berba za 3 do 4 tjedna
- Salata (maslačasta, hrastova) — sije se tijekom srpnja i kolovoza, berba za 4 do 6 tjedana
- Blitva — sije se do sredine kolovoza, berba za 6 do 8 tjedana, a bere se postupno kroz cijelu jesen
- Mrkva — sije se u lipnju i srpnju za jesenski urod, berba za 10 do 12 tjedana
- Špinat — sije se krajem kolovoza, prva berba mladih listova za oko 6 do 8 tjedana
- Matovilac — sije se u rujnu, bere se tijekom cijele zime
- Rukola (salatna i divlja) — sije se krajem kolovoza, berba za 3 do 5 tjedana
Kad se ovi rokovi poklope s vremenom žetve ranijih kultura, gredica praktički nikad ne ostaje prazna.
Koje kulture najbolje odgovaraju postrnoj sjetvi
Za postrnu sjetvu najbolje prolaze biljke s kratkim vegetacijskim razdobljem, one kojima ne treba puno vremena da dođu do berbe. Rotkvica, salata, blitva, špinat, mladi luk i razne vrste kupusnjača spadaju u tu skupinu. Mrkva i peršin traže nešto dulje da sazriju, ali upravo zato ima smisla sijati ih baš sada: dok temperatura opada, korijen nastavlja rasti, a plod je slađi nego kad je sazrio u punoj ljetnoj vrućini.
Vrijedi izbjegavati ponovnu sjetvu iste porodice na istom mjestu odmah nakon žetve, isti princip koji vrijedi i kod klasičnog plodoreda i visokih gredica. Ako je gredica prije nosila mahunarke poput graha, dobro će joj doći lisnato povrće ili korjenaste kulture, jer imaju drugačije potrebe za hranjivim tvarima i manje su izložene istim bolestima tla.
Strpljenje u prvim tjednima
Srpanjska postrna sjetva traži malo više pažnje nego proljetna, prije svega zbog vode. Tlo se brzo suši, a sitno sjeme lako presuši prije nego što uspije proklijati. Zato je vrijedno provjeravati vlažnost prstom, nekoliko centimetara ispod površine, umjesto oslanjati se samo na izgled tla. Malčiranje tanjim slojem organskog materijala oko mladih biljčica dodatno pomaže zadržati vlagu i smanjuje potrebu za svakodnevnim zalijevanjem.
Nagrada za taj trud dolazi već krajem ljeta, kada gredica koja je izgledala prazna ponovno bude puna zelenila, a povrtnjak umjesto jednog kruga uroda daje dva. Za sve koji žele iskoristiti svaki kvadrat zemlje, postrna sjetva ostaje jedan od najjednostavnijih i najisplativijih poteza u cijeloj vrtlarskoj sezoni.
Vrt
Što saditi u rujnu: Vodič kroz jesensku sadnju za ukrasni vrt i povrtnjak
Rujan je jedan od najboljih mjeseci za sadnju. Donosimo pregled biljaka za ukrasni vrt i povrtnjak koje sada vrijedi posaditi.
Rujan je jedan od najizdašnijih mjeseci za sadnju, iako se to na prvi pogled ne čini očitim. Tlo je još toplo od ljeta, a zrak postaje svježiji i vlažniji, što je idealna kombinacija za brzo ukorjenjivanje.
Kao što smo pisali u tekstu o poslovima koje ne treba odgađati u rujnu, ovaj mjesec podjednako je važan i za ukrasni vrt i za povrtnjak. U nastavku donosimo pregled što saditi u rujnu kako bi vrt bio spreman i za jesen i za sljedeće proljeće.
Kod proljetne sadnje biljka mora istovremeno razvijati korijen i nadzemni dio, često uz nagle skokove temperature. U rujnu je taj proces jednostavniji. Tlo je toplo, pa se korijen brzo širi, dok hladniji zrak smanjuje stres i potrebu za čestim zalijevanjem. Biljka posađena sada ima nekoliko tjedana mirnog rasta prije zime, a u proljeće kreće iz mnogo bolje pozicije nego ona posađena tek s prvim toplim danima.
Što saditi u rujnu (od povrća)
U povrtnjaku rujan otvara priliku za posljednji krug sjetve prije zime. Najbolje prolaze kulture kratke vegetacije, koje stignu do berbe prije prvih ozbiljnijih hladnoća.
1. Salata
Salata, posebno maslačaste i hrastove sorte, dobro podnosi niže temperature i može se sijati kroz cijeli rujan. Na gredicama koje su ostale prazne nakon ljetnih kultura može osigurati još jednu berbu prije zime.
2. Špinat
Špinat posijan krajem ljeta ili početkom jeseni daje prvu berbu mladih listova za otprilike šest do osam tjedana. Odgovaraju mu niže jesenske temperature pa je rujan dobro vrijeme za novu sjetvu.
3. Rotkvica
Rotkvica je među najbržim kulturama koje možete posijati u rujnu. Do uroda joj treba samo tri do četiri tjedna pa je idealna za popunjavanje gredica koje su se oslobodile nakon ljetne berbe.
Detaljne rokove sjetve i vremena do berbe za ove i druge kulture, uključujući blitvu i rukolu, pronaći ćete u vodiču o postrnoj sjetvi.
4. Matovilac
Matovilac se sije izravno u pripremljeno tlo tijekom rujna, a može se brati praktički cijele zime. Kada temperature znatnije padnu, gredicu je dobro zaštititi netkanim materijalom.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu
Što saditi u rujnu (od začinskog bilja)
Rana jesen pogodna je i za sadnju pojedinih višegodišnjih začinskih biljaka, osobito iz već razvijenih sadnica. Prednost rujanske sadnje je u tome što biljke više nisu izložene najvećim ljetnim vrućinama, a tlo je još dovoljno toplo za razvoj korijena.
1. Ružmarin
Ružmarin se početkom rujna još može saditi na sunčanom i dobro dreniranom položaju, osobito u toplijim dijelovima Hrvatske. U kontinentalnim krajevima sigurnija je sadnja u posudu koju je tijekom hladnijeg dijela godine moguće zaštititi.
2. Kadulja
Kadulji odgovaraju sunčana mjesta i propusno tlo. Sadnice posađene početkom jeseni imaju vremena razviti korijen prije zime, ali je važno izbjegavati mjesta na kojima se nakon kiše zadržava voda.
3. Vlasac
Vlasac dobro podnosi niže temperature, a rujan je pogodan za sadnju novih biljaka, kao i za dijeljenje već razvijenih busena.
Kako uzgojiti začinsko bilje kod kuće? 3 greške koje morate izbjeći!
Što saditi u rujnu (od cvijeća i ukrasnih biljaka)
Dok se povrtnjak priprema za posljednji urod, u ukrasnom vrtu rujan označava početak jedne od najvažnijih sezona sadnje.
1. Trajnice
Rujan je jedan od najboljih trenutaka za sadnju i diobu trajnica. Nova biljka stigne razviti korijen prije zime, a već sljedeće sezone može cvjetati punom snagom.
Ovo je ujedno pravo vrijeme za podjelu prenapučenih busena, čime možete dobiti dodatne primjerke biljaka bez ikakvog troška.
Trajnice kao pokrivači tla: Praktično estetsko rješenje za vaš vrt
2. Ukrasno grmlje
Rujan je vrlo pogodan za sadnju brojnih vrsta ukrasnog grmlja. Dobar primjer je jorgovan: sadnja jorgovana u rujnu daje grmu dovoljno vremena da razvije zdrav korijenski sustav prije nego što se tlo ohladi.
Isto vrijedi i za brojna druga ukrasna grmlja i stabla. Osjetljivije vrste u teglama vrijedi na vrijeme premjestiti na zaklonjeno mjesto ili ih pripremiti za unošenje u zatvoreni prostor kada temperature počnu padati.
3. Proljetne lukovice
Od rujna počinje sezona sadnje brojnih lukovica koje trebaju hladan period kako bi procvjetale u proljeće. Među njima su tulipani, zumbuli, narcisi, ukrasni luk i šafrani.
Jesenske lukovice mogu se saditi na gredicu ili u teglu, ovisno o prostoru koji imate na raspolaganju, dok sadnja tulipana posebno dobro uspijeva na plodnom, dobro dreniranom tlu i osunčanoj poziciji.
Ipak, vrijeme sadnje nije univerzalno za sve vrste lukovica. Neke se mogu saditi već tijekom rujna, dok je za druge bolje pričekati da se tlo dodatno ohladi. Zato prije sadnje vrijedi provjeriti preporuke za konkretnu vrstu.
Balkon u rujnu – što možete saditi u tegle
Rujan je zahvalniji za sadnju na balkonu od vrućih ljetnih mjeseci jer se posude više ne pregrijavaju tako brzo, a zemlja sporije gubi vlagu.
U teglama možete posijati salatu, špinat, matovilac i rotkvice, dok su veće posude pogodne i za pojedine začinske biljke. Ovo je i vrijeme kada možete početi saditi proljetne lukovice u tegle, ovisno o vrsti i temperaturama.
Pritom pripazite na odvodnju. Jesenske kiše znače da višak vode iz posude mora moći brzo otjecati kako lukovice i korijen biljaka ne bi počeli trunuti.
Balkon kao produžetak dnevnog boravka – i ljeti i zimi
Savjeti za uspješno vrtlarenje u rujnu
Priprema tla: Prije nove sjetve gredicu lagano prekopajte i obogatite tankim slojem zrelog komposta. Ljetni usjevi iscrpljuju tlo pa će nova kultura imati koristi od dodatnih hranjivih tvari.
Zalijevanje: Nakon sadnje ili sjetve tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim, ali ne natopljenim. Zalijevajte prema stvarnoj vlažnosti tla, a ne prema fiksnom rasporedu.
Drenaža: Dobra drenaža posebno je važna za lukovice, začinsko bilje i ukrasno grmlje jer tijekom jeseni raste količina oborina.
Malčiranje: Sloj malča pomaže zadržati vlagu, ublažava temperaturne promjene i štiti korijen kada stignu prve hladnije noći.
Vrijeme sadnje: Nemojte čekati duboku jesen za biljke kojima treba nekoliko tjedana da razviju korijen. Što se biljka prije ukorijeni, lakše će dočekati zimu.
Rujan nije mjesec u kojem vrt usporava, nego mjesec u kojem se postavljaju temelji za sljedeću sezonu. Dok salata, špinat, matovilac i rotkvice mogu osigurati još jedan urod, trajnice, grmlje i proljetne lukovice koje posadite sada pokazat će pravi rezultat tek sljedeće godine.
Vrt
Početak rujna je ključan za pripremu vrta za jesen – evo što sve trebate napraviti odmah
Početak rujna idealan je za oporavak nakon vrućina i pripremu biljaka za hladnije dane.
Ljeto još nije sasvim gotovo, temperature su često visoke, a vrt izgleda kao da traje puna sezona. Ipak, upravo je vrt u rujnu na prekretnici. Sada se istovremeno saniraju posljedice ljetnih vrućina, biljke se pripremaju za hladniji dio godine, počinje jesenska sadnja i stvaraju se temelji za zdrav vrt idućeg proljeća. Tko ovaj mjesec preskoči, u proljeće to osjeti kao zaostatak koji je teško nadoknaditi.
Jedna baterija za cijeli vrt? Evo zašto akumulatorski alati postaju novi standard
Zašto je početak rujna važan za vrt?
Dolaskom rujna mijenja se nekoliko stvari odjednom. Dani postaju kraći, a noći primjetno hladnije. Tlo je, s druge strane, još uvijek zagrijano od ljetnih mjeseci. Vlage u zraku i tlu polako je sve više, a biljke postupno usporavaju rast pripremajući se za mirovanje.
Ta kombinacija toplog tla i blažih temperatura zraka čini ranu jesen iznimno dobrim razdobljem za sadnju i oporavak biljaka. Korijen se u takvim uvjetima razvija brže nego u proljeće, jer biljka ne troši energiju na cvatnju ili obranu od vrućine. Upravo to rujan pretvara u jedan od najproduktivnijih mjeseci u vrtlarskom kalendaru, iako se to na prvi pogled ne čini očitim.
Vrt u rujnu: 8 poslova koje je dobro napraviti na vrijeme
1. Uklonite ocvale cvjetove i suhe dijelove biljaka
Redovito uklanjanje ocvalih cvjetova i suhih stabljika održava vrt urednim i sprječava razvoj bolesti na trulećem biljnom materijalu. Ipak, ne treba automatski rezati baš sve što je ocvalo. Neke sjemene glavice, poput onih kod ehinaceje ili suncokreta, vrijedi ostaviti. One tijekom zime služe kao hrana pticama, a istovremeno unose zanimljivu strukturu u vrt kad većina drugih biljaka miruje.
2. Vrijeme je za oporavak travnjaka nakon ljeta
Ovo je jedna od najkorisnijih tema za početak rujna, jer travnjak nakon ljetnih vrućina rijetko izgleda kako bi trebao. Prvi korak je uklanjanje nakupljene suhe trave, takozvanog filca, koji sprječava prodor zraka i vode do korijena. Nakon toga slijedi prozračivanje tla, dosijavanje ogoljenih mjesta i jesenska gnojidba prilagođena ovom dijelu godine. Nakon dosijavanja nužno je redovito, ali umjereno zalijevanje, sve dok nova trava dobro ne ojača.
Ako je travnjak tijekom ljeta požutio, nemojte ga odmah otpisati. Dio trave vjerojatno je samo u stanju mirovanja zbog suše i uz prve jesenske kiše često se sam oporavi.
3. Promijenite način zalijevanja
Nakon vrelog kolovoza lako je nastaviti zalijevati po istom, ljetnom rasporedu. To više nije potrebno. Potrebe biljaka za vodom u rujnu ovise o temperaturi, količini oborina, vrsti biljke i tipu tla, pa fiksni raspored gubi smisao. Umjesto zalijevanja prema kalendaru, provjerite vlagu zemlje prstom, nekoliko centimetara ispod površine, i zalijevajte samo kad je to stvarno potrebno.
4. Posadite biljke kojima odgovara jesenska sadnja
Rujan je jedan od najboljih mjeseci za sadnju, i u ukrasnom vrtu i u povrtnjaku.
U ukrasnom dijelu vrta dobro dolaze trajnice, ukrasno grmlje i određena stabla, koja se u ovo doba lakše ukorjenjuju zahvaljujući toplom tlu. Ovisno o vrsti i lokalnim temperaturama, može se početi i sa sadnjom proljetnih lukovica.
U povrtnjaku je red na kulturama kratke vegetacije poput salate, špinata, matovilca i rotkvica, koje stignu sazrijeti prije prvih hladnijih noći. Ako gredica ostaje prazna nakon ljetne berbe, postrna jesenska sjetva omogućuje da se isti prostor iskoristi još jednom prije zime.
5. Podijelite i presadite trajnice
Rana jesen pogodna je za diobu mnogih trajnica, jer imaju vremena ukorijeniti se prije zime, a ipak izbjegavaju stres ljetnih vrućina. Znakovi da je vrijeme za diobu uključuju slabiji rast u sredini busena, pregustu strukturu biljke, slabije cvjetanje ili širenje izvan predviđenog prostora.
Dioba je jednostavna: iskopajte cijeli busen, oštrim alatom ili rukama razdvojite ga na manje dijelove sa zdravim korijenom, te ih odmah presadite na novo mjesto uz obilno zalijevanje.
6. Nemojte više poticati nježni novi rast
Ova stavka često se zaboravlja, iako je jedna od važnijih. Krajem vegetacijske sezone cilj više nije natjerati svaku biljku na dodatni novi rast. Mladi, mekani izboji koji nastanu prekasno u sezoni osjetljiviji su na pad temperature i lako stradaju već kod prvih hladnijih noći.
To ne znači da gnojidbu treba potpuno prekinuti za sve biljke. Univerzalno pravilo poput “u rujnu prestanite gnojiti sve” ne funkcionira, jer različite biljke imaju različite potrebe. Umjesto toga, izbjegavajte gnojiva bogata dušikom koja potiču bujni list, a fokusirajte se na pripremu biljke za mirovanje.
7. Počnite skupljati zdrave biljne ostatke za kompost
Kako sezona polako završava, u vrtu nastaje sve više organskog materijala. Za kompost su prikladni zdravo lišće, pokošena trava u odgovarajućem omjeru sa suhim materijalom, usitnjene grančice i ostaci povrća bez znakova bolesti.
Izbjegavajte dodavati bolesne biljke te one sa sjemenom problematičnih korova, osobito ako vaš kompost ne postiže dovoljno visoku temperaturu da uništi klijavost sjemena. Detaljne upute za pripremu kvalitetnog supstrata pronaći ćete u vodiču za izradu vrtnog komposta, a ako se prvi put upuštate u kompostiranje, korisno je unaprijed pogledati i najčešće pogreške kod kompostiranja kako biste ih izbjegli od početka.
8. Pregledajte vrt prije jesenskih kiša i hladnijeg vremena
Za kraj, dobro je napraviti kratak obilazak cijelog vrta kao svojevrsni checklist. Provjerite ima li slomljenih ili bolesnih grana, jesu li potpore za biljke još uvijek stabilne i funkcionira li odvodnja kako treba. Pregledajte i posude te tegle, jer je njihove rupe za odvodnju važno provjeriti prije razdoblja češćih oborina, kako korijen ne bi dulje vrijeme stajao u vodi i istrulio.
Ovo je i trenutak da pregledate stanje vrtnog alata te odlučite koje biljke u posudama trebaju zaštitu ili premještanje na zaklonjenije mjesto tijekom hladnijih mjeseci.
Što u vrtu u rujnu još ne treba raditi?
Jednako je važno znati što odgoditi, koliko i znati što napraviti odmah.
Ne žurite s jakom rezidbom svega što je završilo cvatnju. Vrijeme rezidbe uvelike ovisi o biljnoj vrsti, a prerana i prejaka rezidba može potaknuti nepotreban novi rast.
Ne vadite sve jednogodišnje biljke čim dođe rujan. Mnoge će mirno cvjetati sve do prvih hladnijih dana, pa je šteta prekidati ih prerano.
Ne prestajte zalijevati samo zato što je kolovoz završio. Topli i suhi rujanski dani i dalje mogu brzo isušiti tlo, posebno u kombinaciji s vjetrom.
Ne sadite sve proljetne lukovice istog dana samo zato što je počeo rujan. Optimalno vrijeme sadnje ovisi o vrsti lukovice i lokalnoj klimi, pa je vrijedno provjeriti preporuke za svaku vrstu posebno.
Vrt u rujnu priprema se i za proljeće
Poslovi na početku rujna nisu samo pospremanje nakon ljeta. Ono što se napravi sada izravno utječe na to kako će biljke prezimiti, u kakvom će stanju biti tlo i travnjak te kako će vrt izgledati sljedeće sezone. Rujan je zato manje kraj vrtlarske sezone, a više početak pripreme vrta za sljedeću.
Autor teksta: Hana Hanak
