Vrt
Ovaj vrt nalazi se na krovu garaže i daje voće i povrće gotovo cijele godine
Odluka da se vrt smjesti baš na krov garaže nije bila estetski hir, nego praktično rješenje za ograničen prostor…
Za vrt pun voća i povrća ne treba veliko imanje, čak ni “pravi vrt” na tlu. Sunčana Pomahač Gak svoj je urbani vrt napravila na krovu vlastite garaže, u suradnji s dizajnericom eksterijera Petrom Novak. Rezultat je zelena oaza koja gotovo cijelu godinu donosi svježe povrće, voće i začinsko bilje, na mjestu gdje bi inače stajao goli beton.
Zašto krov garaže, a ne dvorište
Odluka da se vrt smjesti baš na krov garaže nije bila estetski hir, nego praktično rješenje za ograničen prostor. Umjesto da beton ostane neiskorišten, obitelj je dobila dodatnu zelenu površinu. Nije morala žrtvovati dio dvorišta. Ovakav pristup sve je češći u urbanim sredinama. Zemlje je malo, a krovna površina postoji i samo čeka namjenu.
Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor
Garaže, spremišta i druge pomoćne građevine u pravilu zauzimaju vrijedan dio parcele. Njihov krov gotovo se nikad ne koristi za išta osim odvodnje kišnice. Kad se ta površina pretvori u vrt, obitelj efektivno udvostručuje korisni prostor na istoj kvadraturi zemljišta. Nije potrebna dogradnja ni proširenje imanja. Krovni vrt zahtijeva nešto drugačiju pripremu od vrta na tlu: hidroizolaciju, drenažu i provjeru nosivosti konstrukcije. Jednom kad su ti uvjeti zadovoljeni, prinosi i mogućnosti sadnje gotovo se ne razlikuju od vrta u dvorištu.
Ovakvo rješenje posebno ima smisla na manjim gradskim parcelama. Svaki kvadratni metar zemlje tu ima cijenu, a dvorište se često dijeli između parkinga, terase i prilaza kući.
Umjesto da se zelena površina žrtvuje u korist funkcionalnosti, krov garaže preuzima ulogu koju bi inače imao dio dvorišta. Obitelj tako ne mora birati između vrta i praktičnog rasporeda imanja. Sve veći broj urbanih vrtlara u Hrvatskoj i regiji prepoznaje upravo tu logiku. Krovne površine koje su desetljećima stajale prazne danas postaju najlogičnije mjesto za uzgoj hrane, tamo gdje na tlu jednostavno nema mjesta.
Planiranje
Lokacija diktira sve ostale odluke.
“Kako imamo najveći dio vrta južno orijentiran, morali smo raditi sa suncem”, objašnjava Novak.
Budući da je riječ o krovnom vrtu iznad garaže, bilo je potrebno birati bilje čiji korijenov sustav odgovara i sunčanoj poziciji i ograničenom sloju zemlje, dva uvjeta koja se ne poklapaju uvijek lako.
Biljke prilagođene tankom sloju zemlje
Umjesto klasičnog travnjaka, koji zahtijeva puno održavanja, u vrtu je posađena bijela djetelina kao bujna i lijepa zamjena. Začinsko bilje poput kadulje, mačje metvice, metvice i šumskih jagoda dobro podnosi tlo slabije kvalitete i manje zalijevanja. Smilje i ružmarin također dobro uspijevaju u takvim uvjetima, a njihova prednost je što ne traže dubok sloj supstrata da bi napredovali.
Povišene gredice
Sve gredice s povrćem odignute su od zemlje u okvirima od ariša, odabranog zbog ljepote drveta i velike dugotrajnosti. Za manji budžet, umjesto ariša mogu poslužiti smreka ili jela, iako je ariš vizualno zanimljiviji i dugotrajniji. Sličan pristup opisali smo i u vodiču o visokim gredicama na balkonu ili u vrtu, gdje se objašnjava kako povišene gredice poboljšavaju drenažu i olakšavaju kontrolu kvalitete tla, što je posebno važno kad se sadi na krovnoj konstrukciji s ograničenom dubinom zemlje.
Špaliri kao rješenje za sjeverni dio krova
Dio vrta orijentiran prema sjeveru stvarao je takozvani mrtvi prostor u kojem nije bilo moguće saditi veliko drveće. Rješenje su bili špaliri zasađeni prije godinu dana, koji već daju dosta plodova, a vlasnica je kroz njih uspjela unijeti dodatno voće bez potrebe za velikim stablima kojima korijen jednostavno ne bi imao dovoljno prostora.
Petra Novak posebnu pažnju posvećuje osjećaju kretanja kroz vrt.
“Moja nit vodilja je pružiti korisniku doživljaj kretanja u više smjerova, a da popločenja ne bude previše.”
Alternativne staze izvedene su u stepping tehnici, između kojih se sadi puzajuće bilje poput različitih vrsta timijana, stvarajući dojam hodanja po mirisnom tepihu.
Dobro isplaniran krovni vrt počinje prije prve sadnje
Prije nego što odaberete biljke, važno je analizirati uvjete na lokaciji. Orijentacija vrta prema suncu odredit će koje će vrste najbolje uspijevati, pa južne, osunčane pozicije traže biljke koje dobro podnose toplinu i sušu. Budući da krovni vrtovi najčešće imaju plići sloj zemlje, preporučuje se birati vrste koje uspijevaju u takvim uvjetima i ne zahtijevaju često zalijevanje.
Povišene gredice dodatno olakšavaju uzgoj jer omogućuju bolju kontrolu kvalitete tla, poboljšavaju drenažu i pojednostavljuju održavanje povrća i začinskog bilja. Ako dio vrta ostaje u sjeni ili je okrenut prema sjeveru, umjesto velikog drveća bolje je planirati voćne špalire ili penjačice. Tako ćete iskoristiti prostor bez stvaranja dodatne sjene i dobiti funkcionalan vrt koji će uspijevati tijekom cijele godine.
Vrt kao dječje igralište i učionica
Da gradski vrt može biti i dječje igralište, najbolje pokazuje svakodnevica ove obitelji. Kći Sunčane Pomahač Gak redovito odlazi do gredica s prijateljicom brati jagode koje nisu nijednom prskane.
“Znam da sam ih ja na kraju krajeva od sjemena uzgojila, znam kroz što su prošle, i stavim ih na stol pet minuta nakon što sam ih ubrala i oprala”, kaže vlasnica.
Održavanje
Iako urbani vrt na prvi pogled djeluje zahtjevno, vlasnica tvrdi suprotno.
“Ja volim ići po vrtu i kopati svaki dan, ali zaista to nije puno posla. Mislim da ljudi imaju krivu sliku koliko je to posla”, kaže vlasnica.
Svježe povrće poput rikole, špinata, matovilca i mladog luka dostupno je od veljače, bez potrebe za kupnjom, a djeca u obitelji redovito beru jagode i ostalo voće izravno s gredica.
Za vlastito voće i povrće nije potrebno veliko imanje, ni čak tlo na razini ulice. Uz dobro planiranje, prava izabrana bilja i povišene gredice, zelena oaza može nastati i na krovu garaže usred grada, uz iznenađujuće malo svakodnevnog truda i s plodovima koji stižu na stol nekoliko minuta nakon berbe.
Hashtagovi: #urbanivrt #vrtnakrovu #povišenegredice #uzgojpovrća #vrtnisavjeti #dom2hr
Bilje
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.
Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.
U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.
9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci
Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.
Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.
Botanički opis i porijeklo
Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.
Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.
Kako uzgajati i njegovati ružmarin
Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.
Savjeti za njegu:
- Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
- Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
- Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
- Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.
Razmnožavanje ružmarina
Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.
Ljekovita svojstva
Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:
- poboljšava cirkulaciju,
- potiče pamćenje i koncentraciju,
- djeluje protuupalno i antimikrobno,
- snižava kolesterol,
- štiti zdravlje srca i jetre.
Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.
Ružmarin u kulinarstvu
Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.
Dekorativna i funkcionalna biljka
Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.
Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.
Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.
Vrt
Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?
Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje
Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.
Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.
Ružmarin
Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.
Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara
No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.
Bosiljak
Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.
Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.
Lavanda
Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.
Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji
Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.
Neven
Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.
Svojom mirisom neven će otjerati komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.
Menta
Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.
