Bilje
Ove biljke možete uzgajati u teglama i tako uljepšati svoj zimski vrt
Ovo su neke od zimskih biljaka u teglama koje će uljepšati tmurni vrt

Vaš vrt može izgledati prilično tužno tijekom zime. Ljetne i jesenske vrste koje cvjetaju izgubile su svoje cvjetove, a mnoga stabla odbacuju lišće čim temperature počnu padati. No, i dalje možete unijeti šarm u svoj krajolik pomoću biljaka u teglama za zimu. Mnoge sorte otporne na mraz uspijevaju u teglama tijekom zimskih mjeseci, pružajući boju i teksturu kada je ostatak vašeg vrta izvan svoje sezone. U nastavku donosimo popis biljaka za zimske posude koje preporučuju stručnjaci i koje će preživjeti hladno godišnje doba.
1. Svib
Crvenograni svib (Cornus sanguinea) može preživjeti u područjima s niskim zimskim temperaturama. “Njegovi crveni listovi (ili zlatni, ako odaberete žutu sortu) pružaju upečatljiv kontrast na snježnoj pozadini,” kaže Justin Hancock, hortikulturist iz Costa Farmsa. “Zimi nije potrebno obrezivanje, ali možda ćete ga htjeti zalijevati ako se tlo u posudi osuši.” Ova biljka je izvrstan dodatak velikim teglama.

2. Puzavi plamenac
Phlox subulata je pokrovna biljka otporna na jelene koja razvija bujno, zimzeleno lišće koje ostaje živahno tijekom cijele zime, kaže Mary Phillips. U rano proljeće stvara obilje nježnih cvjetova. “Njegova otpornost na hladnoću i kompaktan način rasta čine ga idealnim izborom za zimske posude u zonama 3 do 9,” dodaje ona.

3. Srebrna pepeljuga ili pustenasti kostriš
Srebrna pepeljuga (Jacobaea maritima) ima srebrnaste, baršunaste listove koji pružaju teksturu i kontrast u zimskim posudama. Laura Walsh, direktorica marketinga za Oasis Forage Products, posebno voli kako ova biljka izgleda uz zimske maćuhice (Viola hiemalis). “Ove biljke dobro rastu na niskim temperaturama, a njihova otpornost i jedinstvene boje čine ih idealnima za uzgoj u posudama za rezano cvijeće i aranžiranje u zatvorenom prostoru, stvarajući ugodan zimski ugođaj,” kaže ona.

4. Cvjetni kelj
Cvjetni kelj otporan na mraz (Brassica oleracea) unosi boju u zimske posude tijekom cijele sezone. “Cvjetni kelj je prilično jednostavan za održavanje,” kaže Justin Hancock. “Obično ne zahtijeva obrezivanje i treba mu samo malo vode ako ne dobiva redovitu kišu ili snijeg.”

5. Čuvarkuća
Iako se smatra sukulentom, čuvarkuća (Sempervivum) može preživjeti zimu. “Čuvarkuće su izvrstan dodatak sunčanim posudama. Zahtijevaju malo pažnje i iznenade mnoge činjenicom da mogu preživjeti zimske uvjete,” kaže Roger Davis, upravitelj vanjskog krajobraza istočnog dijela u Longwood Gardensu.

6. Poljski (divlji) timijan
Dodajte miris zimskim posudama s divljim timijanom (Thymus serpyllum alba). “Divlji timijan je izvrsna zimzelena puzajuća biljka koja je prekrasna i divno miriše,” kaže Davis, dodajući da je divlji timijan odlična biljka pratilja za čuvarkuće.

7. Šumski kopitnjak
Prekrasna zimzelena pokrovna biljka, kopitnjak (Asarum europaeum), savršen je izbor za posude u sjeni. “Sjajni, okrugli listovi pružaju izražajnu teksturu koja će stvoriti kontrast s biljkom pratnjom peraste teksture,” kaže Davis.
Sorte šumskog kopitnjaka uspijevaju gdje god ima hlada i vlažnog, ali dobro dreniranog tla. Ove se biljke šire, stvarajući zeleni tepih za goli prostor u područjima koja se koriste kao pokrivač tla. Iako nisu uvijek vidljivi, mali cvjetovi cvjetaju ispod lišća, obično tamnoljubičaste do kestenjaste boje.

8. Japanska šumska trava
Hakone trava ili Japanska šumska trava (Hakonechloa spp.) dodaje teksturu zimskim posudama.
“Hakonechloa ‘All Gold’ pravi je dragulj u svijetu vrtlarenja u posudama,” kaže Chuck Pavlich, direktor razvoja novih proizvoda u Terra Nova Nurseries. Ova sorta ublažava stroge dizajne svojim gracioznim lišćem i oblikom. “Na prvi mraz, ‘All Gold’ poprima nježnu boju pšenice. Lišće izgleda prekrasno s mrazom ili snijegom na sebi i nikada ne postaje neuredno,” dodaje Pavlich. Mnoge druge sorte šumske trave jednako su lijepe, poput Hakonechloa macra ‘Aureola’ prikazane gore.

Bilje
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Menta nije rezervirana samo za mojito – otkrijte sve njezine blagodati i načine kako je koristiti svaki dan

Menta (Mentha piperita), metvica ili nana jedna je od najpoznatijih i najkorištenijih biljaka na svijetu. Njezin prepoznatljiv, osvježavajući miris budi osjetila, dok blagotvorna svojstva djeluju na tijelo i um. Bilo da je koristite u čaju, jelima, desertima ili kao ukras u vrtu, menta je biljka koja pruža mnogo više od okusa.
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Botanički opis i porijeklo
Menta pripada porodici usnača (Lamiaceae) i poznata je po svojim karakterističnim tamnozelenim, nazubljenim listovima i uspravnim stabljikama koje mogu narasti do 60 centimetara visine.
Cvjetovi su sitni, ljubičaste do ružičaste boje, skupljeni u klasaste cvatove na vrhu stabljike. Porijeklom je iz Europe i Azije, a danas se uzgaja gotovo u cijelom svijetu zbog svojih ljekovitih i kulinarskih svojstava.
U prirodi raste na vlažnim livadama, uz potoke i rubove šuma, ali se vrlo lako prilagodila uzgoju u vrtovima i teglama.
Gdje se i kako može uzgajati menta?
Menta je iznimno jednostavna za uzgoj, zbog čega je omiljena među vrtlarima početnicima. Može se uzgajati na otvorenom u vrtu, gdje se vrlo brzo širi, pa je preporučljivo posaditi je u kontroliranom prostoru, primjerice u saksiji ukopanoj u zemlju, kako ne bi preuzela cijelu gredicu.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
Uspijeva i u teglama na balkonu ili prozoru, gdje joj je potrebno mnogo svjetla, ali treba biti zaštićena od izravnog podnevnog sunca. Idealna je i za kuhinjski prozor jer je uvijek pri ruci za čaj ili jela. Voli vlažno, ali dobro drenirano tlo i redovito zalijevanje, a povremeno ju je dobro prihraniti organskim gnojivom. Kako bi se potaknuo gušći rast, potrebno je redovito obrezivati vrhove.

Razmnožavanje
Menta se najlakše razmnožava vegetativnim putem, odnosno dijeljenjem korijena ili reznicama. U proljeće ili jesen, dio korijena s izdancima jednostavno se presadi na novo mjesto. Također, reznice mente mogu se odrezati i staviti u čašu vode, a nakon što razviju korijenčiće, posaditi u teglu ili vrt. Ova metoda osigurava brzi rast i zdravu novu biljku.
Gdje se sve koristi menta?
Menta ima široku primjenu, kako u kulinarstvu, tako i u medicini i domu.
1. U kulinarstvu
Najčešće se koristi svježa ili sušena za pripremu čajeva koji smiruju želudac i olakšavaju probavu. Dodaje se u salate, umake i preljeve, kojima daje posebnu svježinu i aromu. Neizostavan je sastojak mnogih deserata poput sladoleda, čokolada i kolača, a koristi se i u pripremi koktela, poput popularnog mojita. U mediteranskoj i bliskoistočnoj kuhinji rado se dodaje jelima s mesom i povrćem, posebice s janjetinom.
2. U medicini i aromaterapiji
Poznata je po svojim ljekovitim svojstvima. Čaj od mente smiruje probavne smetnje, grčeve i nadutost te ublažava mučninu, uključujući i onu kod putovanja. Menta osvježava dah i sastojak je mnogih prirodnih pasti za zube. Eterično ulje mente koristi se za ublažavanje glavobolje tako da se nekoliko kapi nanese na sljepoočnice i lagano umasira. Njezin miris bistri um i poboljšava koncentraciju, pa se često koristi u aromaterapiji za osvježenje prostora i jačanje fokusa.
3. U vrtu i domu
Osim kulinarske i ljekovite primjene, menta je idealna i za vrt ili dom. Svojim svježim zelenim listovima uljepšava svaki prostor, a snažan miris odbija mnoge insekte, poput komaraca i muha, pa se koristi kao prirodni repelent. Može se koristiti i za pripremu mirisnih vodica i sprejeva za osvježavanje prostorija, dok sušeni listići mente služe kao odličan dodatak mirisnim vrećicama za ormare i ladice, ostavljajući odjeću mirisnom i svježom.

Zašto je menta dobra za vas?
Menta nije samo aromatičan dodatak jelima i pićima, već i prava mala kućna ljekarna. Potiče probavu, smiruje želudac, osvježava dah i bistri um. Redovito uživanje u čaju od mente može smanjiti osjećaj napetosti i umora, dok eterično ulje mente pruža trenutnu svježinu i energiju, osobito tijekom napornih radnih dana.
Ako tražite biljku koja je korisna, ljekovita, dekorativna i jednostavna za uzgoj, menta je pravi izbor. Posadite je u vrtu, tegli na balkonu ili kuhinjskom prozoru i uživajte u svim blagodatima koje pruža – od okusa i mirisa do zdravlja i ljepšeg, svježeg doma.
Bilje
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju

Kako temperature rastu, s njima bujaju vrtovi i balkoni puni cvijeća, povrća i začinskog bilja. No, ljeto sa sobom donosi i dosadne kukce – od komaraca do muha i mrava. Umjesto da posegnete za kemijskim sredstvima, stručnjakinja za hortikulturu Milica Sekulić otkriva kako se prirodno možete zaštititi – uz pomoć biljaka koje su i estetski privlačne i funkcionalne.
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika dugoročno je uvijek bolja nego posezanje za raznim štetnim kemikalijama.
Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: mirisne biljke koje čuvaju vaš vrt
„Postoje repelentne biljke,“ potvrđuje Milica Sekulić, bacc. ing. agr. „Dovoljno je pogledati sastav brojnih insekticida – mnogi su bazirani na uljima upravo tih biljaka.“ Komarci, muhe, mravi i drugi ljetni napasnici osjetljivi su na jake arome i eterična ulja koja ove biljke sadrže.
Ako želite izbjegnuti kemikalije i stvoriti zdraviji okoliš za svoju obitelj, prirodna zaštita od komaraca i štetnika putem biljaka je jednostavno i učinkovito rješenje.
Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda

Koje biljke posaditi?
Na balkone, prozorske daske ili rubove vrtova idealno je zasaditi:
- Limunsku travu – sadrži citronelu, prirodni repelent, a istovremeno listove možete koristiti za pripremu limunade i aromatizirane vode. Što više biljaka imate, to će djelovanje biti učinkovitije.
- Bosiljak – odlično uspijeva u tegli, odbija komarce, a koristit će vam i u kuhinji.
- Kadulju, timijan i lavandu – mirisne, dekorativne i učinkovite protiv insekata. Njihova eterična ulja odbijaju komarce i muhe, osobito kad protrljate listove.
- Ružmarin – zimzelen i otporan, tjera mrave i komarce, ali privlači pčele i ose pa ga pažljivo pozicionirajte.
Biljke kao saveznici u povrtnjaku
U organskom vrtu neizostavne su:
- Kadifice (tagetes) – čiste tlo od nematoda i drugih podzemnih štetnika.
- Neven – djeluje repelentno i ukrasno.
- Bosiljak, timijan, kadulja – štite povrće, a istovremeno ga oplemenjuju aromom i mirisom.
Kombiniranjem funkcionalnih i dekorativnih vrsta postiže se dvostruki učinak – estetski privlačan prostor i prirodna zaštita od komaraca i štetnika tijekom cijelog ljeta.

Bez pesticida i bez brige
Sadnjom pravilno odabranih biljaka stvorit ćete oku ugodan, mirisan i funkcionalan prostor. Osim što doprinose bioraznolikosti i privlače korisne insekte poput pčela, ove biljke smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima i čine vaš vanjski prostor ugodnijim za boravak – osobito u toplim ljetnim večerima.