Vrt
Floraart kroz godine: Od uličnog sajma do cvjetne institucije
Kako je Floraart postao zaštitni znak zagrebačkog proljeća

Teško je zamisliti proljeće u Zagrebu bez mirisa cvijeća i šarenila koje donosi Floraart. Ova manifestacija, koja je započela kao skromni Sajam cvijeća 1966. godine na Gornjem gradu, prerasla je u najveći hortikulturni događaj u ovom dijelu Europe. Prvi sajam organizirao je Večernji list, a već tada je izazvao neviđeno zanimanje građana, s redovima koji su se protezali do uspinjače u Tomićevoj ulici.
Tijekom godina, sajam je mijenjao lokacije i organizatore, ali je uvijek zadržao svoju srž – ljubav prema cvijeću i prirodi.
Godine 1992. sajam dobiva ime Floraart, a organizaciju preuzima podružnica Zrinjevac. Tada se izložba seli na Prisavlje uz Boćarski dom, a od 2006. godine održava se na Bundeku, gdje se prostire na više od 300.000 m² otvorenog prostora.
Ova manifestacija nije samo izložba cvijeća; to je mjesto susreta profesionalaca i entuzijasta, prostor za edukaciju, inspiraciju i uživanje u ljepoti prirode. Svake godine okuplja brojne domaće i strane izlagače, a posjetitelji mogu sudjelovati u radionicama, predavanjima i natjecanjima poput Hrvatskog kupa florista.
U nastavku se prisjećamo izdanja Floraarta koje smo posjetili od 2014. do 2025. godine.
Floraart 2025. – Nova dimenzija sajma cvijeća
Ovogodišnja međunarodna vrtna izložba nadmašila je očekivanja posjetitelja.
Instalacija “Transmutacija”, koju su osmislili Vrtni centar Šestine i akademski kipar Branimir Boban, spojila je pejzažnu arhitekturu, suvremenu skulpturu i urbani vrtni dizajn. Skulptura-fontana prikazala je ne samo vizualnu estetiku, već i osobnu priču.
Trend report – prekrasne instalacije Floraarta 2021.
Nakon odgode zbog epidemiološke situacije, 2021. sajam je održan uz poštivanje svih mjera. Izložba je ponudila bogat program s cvjetnim aranžmanima, radionicama, izložbom studenata ALU i prodajom sadnica.
Nakon dvije godine i svibanjske odgode, Zagrepčani su jedva dočekali da posjete rascvjetanu izložbu Floraart na Bundeku.
Floraart 2018. – Prekrasne cvjetne instalacije
Floraart 2018. oduševio je posjetitelje prekrasnim cvjetnim instalacijama koje su Bundek pretvorile u cvjetnu bajku. Izložbu je posjetilo 280.000 posjetitelja, a na prostoru od 300.000 četvornih metara izlagalo je 220 izlagača s raznolikim sadržajem.

Floraart 2016. – Najljepši cvjetni aranžmani
U Zagrebu je od 30. svibnja do 5. lipnja 2016. održana Međunarodna vrtna izložba Floraart. U sklopu izložbe održane su razne radionice, predstava, predavanja, a cijeli je zagrebački Bundek bio ukrašen cvjetnim instalacijama i aranžmanima.
Floraart 2014. – Cvjetne instalacije na Bundeku
Floraart 2014. donio je raznovrsne cvjetne instalacije koje su Bundek pretvorile u cvjetnu oazu.

Sobno bilje
Zeleni ljiljan – pauk biljka koju želimo u interijerima
Ova sobna biljka idealna je za početnike i ljubitelje zelenila

Zeleni ljiljan (Chlorophytum comosum), poznat i pod nadimkom “pauk biljka” ili “spiderplant”, jedna je od najpoželjnijih sobnih biljaka u suvremenom uređenju interijera. Ova atraktivna trajnica ne osvaja samo svojim izgledom već i svojim pozitivnim učincima na zrak u zatvorenom prostoru.
Biljka pauk je višegodišnja sobna biljka poznata po svojim uskim, lukovičasto savijenim listovima koji stvaraju efektan viseći slap. Zahvalna, dugovječna i izuzetno prilagodljiva.
Riječ je o biljci koja je istovremeno dekorativna, funkcionalna i jednostavna za održavanje, što je čini idealnim izborom za razne životne i radne prostore.
Sobne biljke koje čiste zrak i upijaju vlagu – prirodna rješenja za zdraviji dom
Njega i uvjeti rasta
Biljka pauk se u prostoru najbolje osjeća na mjestu gdje prima dovoljno neizravnog dnevnog svjetla. Premda je biljka izuzetno prilagodljiva, dugotrajno izlaganje izravnoj sunčevoj svjetlosti može izazvati opekline na listovima. Preniska pak razina svjetlosti može rezultirati gubitkom karakteristične boje.
Optimalna temperatura za uzgoj kreće se između 18 i 24 °C, ali biljka će bez problema podnijeti i manje oscilacije, osobito ako se nalazi u stabilnoj unutarnjoj klimi.
U pogledu zalijevanja, zeleni ljiljan preferira umjereno vlažno tlo, no mnogo bolje podnosi kraće sušne periode nego prekomjernu vlagu. Redovita gnojidba u razdoblju intenzivnog rasta – od proljeća do rane jeseni – potiče zdrav rast i oblikovanje gustih rozeta listova.
Posebno je zanimljivo da zeleni ljiljan uspijeva i bez zemlje.

Presađivanje i razmnožavanje
Presađivanje se preporučuje svake 1 do 2 godine, po mogućnosti u proljeće. Biljka voli rahlu, propusnu zemlju s dobrom drenažom, a idealna je mješavina univerzalnog supstrata s dodatkom perlita ili pijeska. Posuda ne treba biti prevelika – dovoljno je da ima prostora za razvoj korijena i dobru odvodnju
Zeleni ljiljan je poznat po svojoj sposobnosti jednostavnog razmnožavanja.
Biljka tijekom godine razvija duge stabljike s malim izbojcima, popularno zvanim “paukovi”, koji ujedno nose i sitne bijele cvjetove. Ti mladi izdanci mogu se bez posebne pripreme odvojiti i posaditi u novu posudu sa supstratom, ili se najprije mogu staviti u čašu s vodom kako bi razvili korijenje.
Zanimljivo je da jedna matična biljka može generirati desetke novih biljaka tijekom godine, što ovu vrstu čini izuzetno zahvalnom i za poklanjanje.
Osim toga, zeleni ljiljan je iznimno dugovječan, a uz minimalnu njegu može trajati desetljećima. Zbog svega navedenog spada u skupinu tzv. “neuništivih” sobnih biljaka – što je osobito korisno za one koji tek ulaze u svijet kućnog bilja.
Zeleni ljiljan i njegova sposobnost pročišćavanja zraka
Jedna od najznačajnijih karakteristika koju zeleni ljiljan nudi svojim vlasnicima jest sposobnost pročišćavanja zraka.
Biljka je još krajem 20. stoljeća prepoznata u NASA-inim istraživanjima kao jedna od vrsta koje učinkovito uklanjaju štetne tvari iz zatvorenih prostora. Koje biljke pročišćavaju zrak
Osim što poboljšava kvalitetu zraka, zeleni ljiljan djeluje i kao prirodni regulator vlage, zbog čega se često preporučuje za prostore sklone kondenzaciji, poput kupaonica.
Zeleni ljiljan sve češće postaje sastavni dio zelenih interijera koji kombiniraju estetiku i zdravlje.

Osim funkcionalne uloge, pauk biljka ima i značajnu dekorativnu vrijednost. Viseća forma čini ovu biljku idealnu za smještaj u viseće tegle, na rubove polica ili ormara, a često se koristi i u zidnim aranžmanima. Uklapa se u razne stilove uređenja interijera, od skandinavskog minimalizma do klasičnih i boho interijera.

Najčešći problemi i štetnici
Kod nepravilne njege, najčešći problemi su požutjeli listovi (često zbog pretjeranog zalijevanja), sušenje vrhova (zbog niske vlažnosti ili viška gnojiva), te trulež korijena. Od štetnika se povremeno mogu pojaviti lisne uši, paukove grinje ili tripsi.
Preventivno, biljku je dobro povremeno istuširati ili prskati vodom, te redovito pregledavati donje strane listova.
Zeleni ljiljan je mnogo više od obične sobne biljke. Njegova otpornost, dugovječnost, jednostavno održavanje i sposobnost poboljšanja kvalitete zraka čine ga idealnim saveznikom u stvaranju zdravijeg, estetski ugodnijeg i održivijeg životnog prostora.
Bilo da ga smjestite na prozorsku klupčicu, objesite iznad radnog stola ili postavite u staklenu vazu u kupaonici, zeleni ljiljan unijet će dašak prirode u vaš dom – diskretno, ali učinkovito.
Vrt
Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda
Recite zbogom ovim destruktivnim mekušcima

Puževi mogu predstavljati ozbiljan problem u vrtu, posebno tijekom vlažnih i oblačnih dana. Srećom, postoje prirodni načini kako se riješiti puževa u vrtu bez upotrebe štetnih kemikalija.
Zaštitite svoje biljke od temperaturnog stresa, pepelnice i ostalih štetnika
Puževi, posebno golaći, često predstavljaju najveću prijetnju mladim presadnicama i lisnatom povrću. Ako ne reagirate na vrijeme, mogu u samo jednoj noći uništiti sav vaš trud.
Unatoč svojim destruktivnim tendencijama, puževi igraju važnu ulogu u ekosustavu tako što razgrađuju raspadajuće biljne tvari i osiguravaju izvor hrane za krastače, kornjače, zmije i ptice.
Ako radije držite puževe podalje od određenih biljaka, umjesto da ih potpuno eliminirate, možete upotrijebiti nekoliko od ovih metoda kontrole da ih otjerate bez štete.
1. Riješite se puževa u vrtu ručnim uklanjanjem
Iako nije najbrža metoda, ručno uklanjanje puževa može biti vrlo učinkovito.
Preporučuje se obavljati ovu aktivnost rano ujutro ili kasno navečer kada su puževi najaktivniji.
Koristite rukavice i skupljajte puževe u kantu s vodom i sapunom kako biste ih sigurno uklonili.

2. Postavite zamke za puževe
Umjesto uklanjanja puževa sa svojih biljaka jednog po jednog, postavite jednostavne zamke za puževe po cijelom vrtu. Ovako će te uloviti mnogo ovih uljeza odjednom i olakšati si njihovo uklanjanje.
Jedna od popularnih metoda je korištenje zamki s pivom. Kako se riješiti puževa u vrtu postavljanjem pivske zamke? Puževi su privučeni mirisom piva, upadaju u posudu i utapaju se.
Alternativno, možete koristiti mješavinu vode, šećera i kvasca. Također, postavljanje dasaka ili kartona na tlo može poslužiti kao sklonište za puževe tijekom dana, što olakšava njihovo prikupljanje.
3. Kako se riješiti puževa u vrtu uz pomoć bakrenih barijera
Bakrene trake postavljene oko gredica ili biljaka djeluju kao učinkovita barijera protiv puževa. Kontakt između puževe sluzi i bakra stvara neugodan osjećaj za puževe, što ih odvraća od prelaska preko trake.
Ako imate visoke gredice za povrtnjak ili biljni vrt, bakrena traka nanesena duž rubova ili vrhova okvira može biti učinkovita metoda za odbijanje puževa. Njihova sluz reagira s bakrom i stvara neugodan osjećaj, sličan blagom strujnom udaru. Ako nemate povišene gredice, možete također omotati bakrene prstenove oko pojedinačnih biljaka, postavljajući ih u razinu tla.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
4. Najjednostavniji način kako se riješiti puževa u vrtu? Održavajte ga čistim!
Puževi preferiraju vlažna i sjenovita mjesta. Redovitim uklanjanjem mrtvog lišća, ostataka biljaka i drugih skloništa smanjujete mogućnost njihovog nastanjivanja u vašem vrtu. Posebno obratite pažnju na čišćenje vrta u jesen, kada puževi polažu jaja.
Proljetno čišćenje vrta i okućnice
Puževi vole vlažna, sjenovita mjesta u vrtu i na područja koja su jako malčirana. Također će se skrivati tijekom dnevne vrućine ispod balvana, grana i hrpe opalog lišća.

5. Posadite biljke koje puževi ne vole!
Ovi prijeteći mekušci imaju proždrljiv apetit i mogu napraviti mnogo štete u kratkom vremenu. Rado će sažvakati nježno lišće svih vrsta biljaka, a hranit će se i voćem i povrćem koje sazrijeva.
Malo je vrtnih biljaka na koje se puževi neće obrušiti, ali oni posebno vole bosiljak, grah, kupus, hoste, lisnato povrće, dalije, nevene i jagode.
U dijelovima vrta gdje su puževi i puževi posebno problematični, možete ih pretjerati uzgojem biljaka koje im neće pobuditi apetit. Općenito, klonit će se bilja s izrazito aromatičnim lišćem (kao što su lavanda, ružmarin i kadulja), većine drvenastih biljaka, ukrasnih trava i biljaka s kožastim, čupavim ili bodljikavim lišćem.