Vrt

Evo kako uspješno uzgojiti mirisnu lavandu u vrtu ili tegli

Kao mediteranski trajni grm, lavanda ne bi trebala nedostajati ni u jednom vrtu.

Iako skromnih zahtjeva, bogato i dugo cvate uz prekrasni miris, te vrtu daje posebnu živost jer privlači mnogobrojne leptire, bumbare i pčele. Koristimo je kao samostalni grm, u skupinama ili za ukrasne živice.

Sadnice lavande kao i odrasle biljke trebaju otvoreni sunčani položaj. Ne vole sjenovita mjesta, pa neće dobro rasti u neposrednoj blizini većeg grma ili ispod drva. Vrlo je otporna na hladnoću i sušu, a nije ni posebno zahtjevna prema vrsti tla. Važno je da je zemlja ocjedita i da nije kisela. Lavanda cvate dva puta godišnje, prvi put bogatije krajem proljeća i početkom ljeta te drugi put, slabije, krajem jeseni.

Mirisi cvjetajućih grmova

Lavanda je lijepa u velikim kamenjarima, gdje ih možemo saditi pojedinačno pa podsjećaju na svoja prirodna staništa. Izvrsna je i biljka pozadine i dobro se kombinira s trajnicama i cvjetnicama jačih boja zbog kontrasta boja. Prekrasne su i u kombinaciji s ružama ili zasađene u velike glinene tegle.

Uzgoj i održavanje lavande u teglama

Sadnice lavande u teglama ili žardinjerama mogu se uspješno uzgajati ako imate dobar sunčani položaj s barem osam sati sunca. Potrebno je češće zalijevanje, dobra drenaža i prihrana. Zbog jakog korijenja i mogućeg smrzavanja zimi, lavandu treba saditi u zaista velike tegle, u koje treba staviti na dno par centimetra drenažnog materijala.

Za sadnju treba koristiti kvalitetnu mješavinu zemlje, komposta i treseta te dodati gnojivo s produljenim djelovanjem. Bolje je saditi manje sorte prave lavande kao “Dwarft Blue“ili “Hidcote Blue” pošto mogu duže trajati u teglama. Veće sorte ili lavandini zbog bržeg i bujnijeg rasta, mogu ostati u tegli 3 godine. Zalijevati ih treba češće, najbolje po zemlji, a šišati svake godine nakon cvatnje tako da se porežu sve cvjetne stapke s dijelom lišća.

Dobru zaštitu predstavlja „sadnja u dvije tegle“ , tako da se teglu s posađenom lavandom stavi u veću ukrasnu teglu. Dobili smo izolaciju koja štiti korijenje od niskih temperatura zimi kao i visokih ljeti. Prilikom ekstremnih hladnoća teglu možete unijeti u zaštićeni, ali ne grijani prostor.

Sadnja lavande

Osunčan, prozračan položaj uz blagi nagib tla odličan je odabir za sadnju i dugotrajniji uzgoj lavande u vrtu. Tlo treba prije sadnje dobro obrađeno, prekopano barem 30cm, isušeno i dovoljno meko.

Dodavanje oštrog pijeska ili istrunulog komposta kod težih tala dati će biljci dobar start za rast. Sadite vaše biljke tako da imaju dovoljno zraka oko sebe kada narastu i razviju cvjetove. Uz kvalitetu sadnice važan je odabir sorte lavande s obzirom na bujnost kao i boju cvijeta kako bi iste u krajnjem obliku zadovoljile hortikulturnu svrhu.

Nakon sadnje važno je pravilno orezivanje biljaka

Prve godine, sadnice treba porezati na visinu 8-10 cm kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. Narednih godina, lavandu treba šišati dva puta godišnje .Nakon svake cvatnje, porežu se sve cvjetne stapke s dijelom lišća. Drugo podrezivanje vrši se najesen ili u proljeće pred vegetaciju, na način da se ostavi 5-10 cm zelenih izboja. Pravilo je da se pri orezivanju ne dira u staro drvo – u suprotnom ono neće više puštati mladice.

Bez redovitog orezivanja lavanda prerano ostari i iz godine u godinu raste sve neuglednije.

Sadnja živice – zaštitite se od pogleda živim zidom

Ukrasne živice od Lavande

Lavanda kao ukrasna biljka je posebna i za izradu živih ograda. Malo je biljaka koje mogu stvoriti tako lijepu cvjetnu ogradu. Zbog različitosti sortimenta mogu se izrađivati živice različitih visina i namjena. Za niske obrube do 30 cm koristi se L.angustifolia “Little Lady” tamno plave boje ili L.angustifolia “Nana alba” bijele boje, a sade se na razmake od 25 cm. Za živicu 60-70 cm visine izvrsne su engleske lavande naročito L.angustifolia “Hidcote”, koje i poslije šišanja cvjetova tvore lijepu i gustu ogradu od sivih izboja. Sade se na razmake 40-50 cm.

Za još više ograde koriste se lavandini – L.x intermedia, a razmak sadnje je 50-70 cm. Uz velik izbor sorata najčešće se koriste sorte purpurno plave boje “Grosso”i “Hidcote Giant” te naša budrovka. Živice od lavande najbolje je šišati odmah poslije cvatnje n a prethodno opisan način. Za lijepu i dugotrajniju formu obavezana je jača proljetna rezidba, čime se osiguravaju mnogobrojni novi izdanci koji ljeti završavaju cvatnjom.

Izvor: lavanda.hr

Related Topics:biljke inspiracije istaknuto lavanda savjeti uradi sam vrtovi

Up Next

5 jestivih biljaka niskog rasta za raskošan vrt

Ne propustite

Koji nas trendovi vrtnog namještaja očekuju ove godine?

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.