Bilje
Božur – raskošni klasik koji traje desetljećima
Božuri su dugovječne, raskošne trajnice koje svako proljeće oduševljavaju bogatim mirisnim cvjetovima. Uz malo sunca i dobre njege, cvatu desetljećima.

Božuri (Paeonia officinalis), još poznati i kao Carsko cvijeće, već stoljećima osvajaju vrtove svojim golemim, mirisnim cvjetovima koji u proljeće pretvaraju svaki kutak u raskošnu kulisu boja. Pripadaju rodu Paeonia, koji obuhvaća oko 33 vrste – većinom zeljaste trajnice, a manji broj drvenastih grmova. Zbog snažnog korijena i jednostavne njege, božur može živjeti i više od 70 godina na istom mjestu, pa se s pravom smatraju „cvjetovima za cijeli život“.
Opis i podrijetlo božura
Božuri potječu iz Europe i Azije, a danas se uzgajaju diljem svijeta u umjerenim klimama. U punoj veličini dosežu 60–90 cm visine i šire se do 1,5 metar u promjeru.
Njihovi podzemni dijelovi sastoje se od zadebljalih korijena za pohranu hranjivih tvari i sitnih korjenčića koji upijaju vodu i minerale. Pri rukovanju je važno biti pažljiv jer su korijeni krhki i osjetljivi na oštećenja.
Božur sadrži prirodni spoj paeonol, koji je blago toksičan za kućne ljubimce – stoga ga sadite dalje od prostora u kojem se životinje kreću.
Simbolički, božur predstavlja ljepotu, čast i prosperitet. U Kini ga zovu „kraljem cvijeća“, dok je u zapadnim kulturama često simbol vjernosti i ljubavi.
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju
Kada i gdje saditi božure
Pravilna sadnja božura osigurava snažan korijen i bogato cvjetanje sljedeće sezone. Odabir pravog mjesta, vremena i dubine sadnje ključan je za uspjeh biljke.
- Idealno vrijeme sadnje – Božuri se sade u jesen, idealno šest tjedana prije nego što se tlo smrzne. To vrijedi osobito za biljke kupljene kao goli korijen. Jesenska sadnja omogućuje korijenu da se stabilizira prije zime, što donosi obilniju cvatnju iduće sezone. Ako sadite u proljeće, biljka će preživjeti, ali cvjetanje se može odgoditi za godinu dana.
- Odabir sadnog materijala – Kupite zdrave primjerke božura bez oštećenih listova i mrlja. Kod „golih korijena“ birajte one s 3–5 očiju – to su pupovi iz kojih će niknuti novi izdanci. Najbolje se dijele biljke stare 3–4 godine, mlađe se sporije prilagođavaju.
- Mjesto i razmak – Božur voli puno sunca – najmanje 6 sati dnevno, a što više, to bolje. U sjeni slabije cvjeta i podložniji je bolestima. Idealno mjesto je zaštićeno od jakog vjetra, jer teški cvjetovi lako poviju stabljike. Sadite ih najmanje 90–120 cm udaljene jedna od druge, kako bi im zrak slobodno cirkulirao.
- Tlo i dubina sadnje – Božuri uspijevaju u dobro dreniranom, rahlo kiselom tlu (pH 6,5–7,0). Ako je tlo glinasto, obogatite ga kompostom i pijeskom. Kod sadnje je ključno ne pretjerati s dubinom: „oči“ (pupovi) trebaju biti 2–5 cm ispod površine tla. Ako ih posadite dublje, biljka će rasti, ali neće cvjetati.

Presađivanje božura
Božuri ne vole premještanje i mogu na istom mjestu rasti desetljećima. Ako ih ipak morate premjestiti, učinite to u jesen, i to vrlo pažljivo.
Koraci presađivanja:
- Dan ili dva prije presađivanja zalijte biljku s oko 2,5 cm vode kako bi korijen bio vlažan.
- Pripremite novo mjesto: prekopajte tlo do 30–40 cm dubine i dodajte sloj komposta ili treseta (4–5 cm).
- Iskopajte božur oštrim štihačem, pazeći da zadržite što više zemlje oko korijena.
- Prenesite biljku na tarp (ceradu) kako se zemlja ne bi raspala.
- Posadite u jamu dvostruko širu od korijena, ali iste dubine kao na starom mjestu.
- Lagano utisnite zemlju, zalijte, i dodajte 3–5 cm sloj malča (kompost, treset, kora).
Njega i uvjeti uzgoja božura
Za obilno cvjetanje i dugovječnost božura ključna je odgovarajuća njega i prilagođeni uvjeti uzgoja. Pravilno zalijevanje, gnojidba, rezidba i zaštita tijekom zime osiguravaju zdrav rast i raskošne cvjetove svake sezone.
- Svjetlo i temperatura – Božuri vole hladnije zime – trebaju razdoblje hlađenja od barem 6 tjedana s temperaturama ispod 5 °C da bi formirali pupove. U toplijim klimama preporučuje se sadnja na mjestu koje ima jutarnje sunce i popodnevnu sjenu.
- Zalijevanje – Božuri zahtijevaju 1–2 inča vode tjedno (2,5–5 cm). Tlo mora biti stalno vlažno, ali ne previše natopljeno. Prekomjerna vlaga može uzrokovati truljenje korijena. Malčiranje pomaže zadržavanju vlage i sprječava rast korova.
- Gnojidba božura – Jednom godišnje, nakon cvatnje, pognojite kompostom i laganim mineralnim gnojivom s manjim udjelom dušika (npr. 5-10-5). Drvenasti božuri posebno vole željezo i fosfat, pa im možete dodati kostano brašno. Izbjegavajte pretjerano gnojenje – to potiče lišće, a ne cvjetanje.
- Rezidba i zimska zaštita božura – Nakon što lišće uvene, odrežite stabljike do razine tla i uklonite ostatke da spriječite razvoj gljivica. Zrele biljke ne treba posebno štititi, ali mlade sadnice možete lagano prekriti malčem (borove iglice, suho lišće) – obavezno ukloniti u proljeće.

Razmnožavanje božura
Najčešći način razmnožavanja božura je dijeljenjem korijena, obično svakih 8–10 godina kada biljka postane pregusta.
- Iskopajte cijelu biljku, isperite korijen od zemlje i oštrim nožem ga podijelite na dijelove s 3–5 očiju.
- Uklonite tanke korjenčiće i odmah ih posadite na novo mjesto, plitko, kao pri sadnji.
Božuri se mogu uzgojiti i iz sjemena, ali to je dugotrajan proces – 3 do 5 godina do prve cvatnje. Sijte svježe, crne sjemenke (crvene nisu zrele) 1,2 cm duboko u rahlu zemlju i pokrijte slojem malča.
Pasiflora – više od penjačice: smiruje, ukrašava i privlači pčele
Najpoznatije sorte božura
Božuri se uzgajaju u brojnim sortama koje se razlikuju po boji, veličini i obliku cvjetova. Upoznajte neke od najpoznatijih sorti koje su omiljene u vrtovima diljem svijeta.
- ‘Big Ben’ – tamnoružičasti, mirisni cvjetovi, 3 ft visine.
- ‘Festiva Maxima’ – bijeli cvjetovi s ružičastim točkicama, klasični izbor.
- ‘Pillow Talk’ – veliki ružičasti cvjetovi sa žutim središtem.
- ‘Sweet Marjorie’ – tamnoružičasti, puni cvjetovi promjera oko 12 cm.
- ‘Spider Green’ – bijele latice s kontrastnim žutim središtem, neobičnog izgleda.
Osim zeljastih vrsta, popularni su i drvenasti božuri (Paeonia suffruticosa) te Itoh hibridi koji kombiniraju otpornost i raskošne cvjetove.
Bolesti i štetnici
Najčešći problemi kod božura su siva plijesan (Botrytis) i pepelnica.
Rješenja:
- Uklanjajte bolesne dijelove biljke.
- Osigurajte dobru cirkulaciju zraka (razmak min. 90 cm).
- Zalijevajte isključivo pri dnu biljke, a ne po lišću.
- Po potrebi koristite bakreni fungicid.
Božuri često privlače mrave, koji se hrane nektarom iz pupova. Oni ne štete biljci – dapače, mogu spriječiti napade drugih insekata – ali ih lagano otresite prije unošenja cvijeća u kuću.

Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Zanimljivosti o božurima
Božur je simbol časti, ljubavi i bogatstva, a u feng shuiju se smatra talismanom za sreću i blagostanje.
U kineskoj kulturi naziva se „kraljem cvijeća“ i predstavlja bogatstvo i prosperitet. U zapadnim zemljama, često je povezan s romantičnom ljubavlju, te se tradicionalno koristi u vjenčanim buketima.
Zanimljivo, jednom posađeni božuri mogu živjeti više od 70 godina bez potrebe za presađivanjem, što ih čini trajnim naslijeđem svakog vrta.
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Ako tražite biljku koja će vas desetljećima nagrađivati raskošnim cvjetovima i ne zahtijeva previše njege – božur je pravi izbor. Uz malo pažnje pri sadnji i dovoljno sunca, ovaj cvjetni klasik pretvorit će vaš vrt u proljetnu oazu mirisa i boja.
Bilje
Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru
Menta nije rezervirana samo za mojito – otkrijte sve njezine blagodati i načine kako je koristiti svaki dan

Menta (Mentha piperita), metvica ili nana jedna je od najpoznatijih i najkorištenijih biljaka na svijetu. Njezin prepoznatljiv, osvježavajući miris budi osjetila, dok blagotvorna svojstva djeluju na tijelo i um. Bilo da je koristite u čaju, jelima, desertima ili kao ukras u vrtu, menta je biljka koja pruža mnogo više od okusa.
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Botanički opis i porijeklo
Menta pripada porodici usnača (Lamiaceae) i poznata je po svojim karakterističnim tamnozelenim, nazubljenim listovima i uspravnim stabljikama koje mogu narasti do 60 centimetara visine.
Cvjetovi su sitni, ljubičaste do ružičaste boje, skupljeni u klasaste cvatove na vrhu stabljike. Porijeklom je iz Europe i Azije, a danas se uzgaja gotovo u cijelom svijetu zbog svojih ljekovitih i kulinarskih svojstava.
U prirodi raste na vlažnim livadama, uz potoke i rubove šuma, ali se vrlo lako prilagodila uzgoju u vrtovima i teglama.
Gdje se i kako može uzgajati menta?
Menta je iznimno jednostavna za uzgoj, zbog čega je omiljena među vrtlarima početnicima. Može se uzgajati na otvorenom u vrtu, gdje se vrlo brzo širi, pa je preporučljivo posaditi je u kontroliranom prostoru, primjerice u saksiji ukopanoj u zemlju, kako ne bi preuzela cijelu gredicu.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
Uspijeva i u teglama na balkonu ili prozoru, gdje joj je potrebno mnogo svjetla, ali treba biti zaštićena od izravnog podnevnog sunca. Idealna je i za kuhinjski prozor jer je uvijek pri ruci za čaj ili jela. Voli vlažno, ali dobro drenirano tlo i redovito zalijevanje, a povremeno ju je dobro prihraniti organskim gnojivom. Kako bi se potaknuo gušći rast, potrebno je redovito obrezivati vrhove.

Razmnožavanje
Menta se najlakše razmnožava vegetativnim putem, odnosno dijeljenjem korijena ili reznicama. U proljeće ili jesen, dio korijena s izdancima jednostavno se presadi na novo mjesto. Također, reznice mente mogu se odrezati i staviti u čašu vode, a nakon što razviju korijenčiće, posaditi u teglu ili vrt. Ova metoda osigurava brzi rast i zdravu novu biljku.
Gdje se sve koristi menta?
Menta ima široku primjenu, kako u kulinarstvu, tako i u medicini i domu.
1. U kulinarstvu
Najčešće se koristi svježa ili sušena za pripremu čajeva koji smiruju želudac i olakšavaju probavu. Dodaje se u salate, umake i preljeve, kojima daje posebnu svježinu i aromu. Neizostavan je sastojak mnogih deserata poput sladoleda, čokolada i kolača, a koristi se i u pripremi koktela, poput popularnog mojita. U mediteranskoj i bliskoistočnoj kuhinji rado se dodaje jelima s mesom i povrćem, posebice s janjetinom.
2. U medicini i aromaterapiji
Poznata je po svojim ljekovitim svojstvima. Čaj od mente smiruje probavne smetnje, grčeve i nadutost te ublažava mučninu, uključujući i onu kod putovanja. Menta osvježava dah i sastojak je mnogih prirodnih pasti za zube. Eterično ulje mente koristi se za ublažavanje glavobolje tako da se nekoliko kapi nanese na sljepoočnice i lagano umasira. Njezin miris bistri um i poboljšava koncentraciju, pa se često koristi u aromaterapiji za osvježenje prostora i jačanje fokusa.
3. U vrtu i domu
Osim kulinarske i ljekovite primjene, menta je idealna i za vrt ili dom. Svojim svježim zelenim listovima uljepšava svaki prostor, a snažan miris odbija mnoge insekte, poput komaraca i muha, pa se koristi kao prirodni repelent. Može se koristiti i za pripremu mirisnih vodica i sprejeva za osvježavanje prostorija, dok sušeni listići mente služe kao odličan dodatak mirisnim vrećicama za ormare i ladice, ostavljajući odjeću mirisnom i svježom.

Zašto je menta dobra za vas?
Menta nije samo aromatičan dodatak jelima i pićima, već i prava mala kućna ljekarna. Potiče probavu, smiruje želudac, osvježava dah i bistri um. Redovito uživanje u čaju od mente može smanjiti osjećaj napetosti i umora, dok eterično ulje mente pruža trenutnu svježinu i energiju, osobito tijekom napornih radnih dana.
Ako tražite biljku koja je korisna, ljekovita, dekorativna i jednostavna za uzgoj, menta je pravi izbor. Posadite je u vrtu, tegli na balkonu ili kuhinjskom prozoru i uživajte u svim blagodatima koje pruža – od okusa i mirisa do zdravlja i ljepšeg, svježeg doma.
Bilje
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju

Kako temperature rastu, s njima bujaju vrtovi i balkoni puni cvijeća, povrća i začinskog bilja. No, ljeto sa sobom donosi i dosadne kukce – od komaraca do muha i mrava. Umjesto da posegnete za kemijskim sredstvima, stručnjakinja za hortikulturu Milica Sekulić otkriva kako se prirodno možete zaštititi – uz pomoć biljaka koje su i estetski privlačne i funkcionalne.
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika dugoročno je uvijek bolja nego posezanje za raznim štetnim kemikalijama.
Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: mirisne biljke koje čuvaju vaš vrt
„Postoje repelentne biljke,“ potvrđuje Milica Sekulić, bacc. ing. agr. „Dovoljno je pogledati sastav brojnih insekticida – mnogi su bazirani na uljima upravo tih biljaka.“ Komarci, muhe, mravi i drugi ljetni napasnici osjetljivi su na jake arome i eterična ulja koja ove biljke sadrže.
Ako želite izbjegnuti kemikalije i stvoriti zdraviji okoliš za svoju obitelj, prirodna zaštita od komaraca i štetnika putem biljaka je jednostavno i učinkovito rješenje.
Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda

Koje biljke posaditi?
Na balkone, prozorske daske ili rubove vrtova idealno je zasaditi:
- Limunsku travu – sadrži citronelu, prirodni repelent, a istovremeno listove možete koristiti za pripremu limunade i aromatizirane vode. Što više biljaka imate, to će djelovanje biti učinkovitije.
- Bosiljak – odlično uspijeva u tegli, odbija komarce, a koristit će vam i u kuhinji.
- Kadulju, timijan i lavandu – mirisne, dekorativne i učinkovite protiv insekata. Njihova eterična ulja odbijaju komarce i muhe, osobito kad protrljate listove.
- Ružmarin – zimzelen i otporan, tjera mrave i komarce, ali privlači pčele i ose pa ga pažljivo pozicionirajte.
Biljke kao saveznici u povrtnjaku
U organskom vrtu neizostavne su:
- Kadifice (tagetes) – čiste tlo od nematoda i drugih podzemnih štetnika.
- Neven – djeluje repelentno i ukrasno.
- Bosiljak, timijan, kadulja – štite povrće, a istovremeno ga oplemenjuju aromom i mirisom.
Kombiniranjem funkcionalnih i dekorativnih vrsta postiže se dvostruki učinak – estetski privlačan prostor i prirodna zaštita od komaraca i štetnika tijekom cijelog ljeta.

Bez pesticida i bez brige
Sadnjom pravilno odabranih biljaka stvorit ćete oku ugodan, mirisan i funkcionalan prostor. Osim što doprinose bioraznolikosti i privlače korisne insekte poput pčela, ove biljke smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima i čine vaš vanjski prostor ugodnijim za boravak – osobito u toplim ljetnim večerima.