Povežimo se

Bilje

Idealne proljetnice za sadnju u travnju: savjeti i kombinacije

Proljetnice su više od sezonskog ukrasa – one su izvor boje, života i zadovoljstva u svakodnevici

Dolaskom proljeća priroda se budi, a s njom i potreba za uređenjem vrtova i balkona. Proljetnice su brz i jednostavan način za unos boja, mirisa i svježine u vanjske prostore.

Iskoristite lijepo vrijeme za uređenje balkona i terasa!

No, kako biste postigli najbolje rezultate, važno je znati koje vrste saditi, kada i na koji način. Stručne savjete o sadnji i njezi podijelila je magistra agronomije Zvonimira Bošnjaković.

1. Proljetnice za vrt: što saditi u ovo doba godine

Iako su mnoge proljetnice poput tulipana, zumbula i narcisa, već trebale biti posađene u jesen kako bi uspješno procvale na proljeće, još uvijek postoje brojne opcije.

Sada je idealno vrijeme za sadnju jednogodišnjih i dvogodišnjih proljetnica poput maćuhica, lavande, božura, tratinčica i jaglaca.

proljetnice

Najbolja kombinacija biljaka u sadnji za brži rast i zdraviji vrt

Zvonimira Bošnjaković savjetuje da se maćuhice, koje se često mogu kupiti u vrtnim centrima poput Vrtnog centra Šestine, jednostavno presade iz teglica u vrt ili balkonske posude. Tako se brzo unosi boja u prostor, bez potrebe za čekanjem cvatnje iz lukovica.

Tehnike sadnje proljetnica: lukovice, sendviči i skupine

Klasična metoda sadnje lukovica podrazumijeva da se jedna trećina lukovice posadi u tlo, dok dvije trećine ostaju iznad zemlje. Ovakav način sadnje potiče raniju cvatnju. No, sve je popularnija tzv. “sendvič metoda”, gdje se lukovice različitih veličina slažu u slojeve u duboku posudu – veće idu na dno, a manje na vrh. Na taj se način osigurava dugotrajna i raznolika cvatnja kroz cijelo proljeće.

Za postizanje maksimalnog vizualnog efekta preporučuje se sadnja u skupinama – po tri do pet biljaka iste vrste. Kombiniranjem boja poput žute i crvene, plave i bijele ili bijelih varijanti različitih vrsta, postiže se bogata tekstura i dinamičan izgled vrta.

Svjetlosni i prostorni uvjeti: što odgovara kojoj biljci

Različite proljetnice za vrt imaju različite potrebe za svjetlom:

  • Sunce vole: tulipani, karanfili, lavanda
    Polusjenu do sjenu preferiraju: jaglaci, zumbuli, maćuhice, anemone

Ove biljke vole sjenu i hlad – najljepši su ukras za balkon ili terasu

Zumbuli, iako izgledaju snažno, mogu pretrpjeti oštećenja ako su izloženi direktnom suncu cijeli dan. Zato je kod pozicioniranja sadnje važno znati mikroklimu vrta ili balkona.

Tlo, zalijevanje i prihrana

Proljetnice preferiraju dobro drenirano tlo koje zadržava vlagu, ali ne zadržava vodu. Zemlja ne smije biti zbijena, jer to može spriječiti pravilan razvoj korijena. Lukovice na početku ne zahtijevaju dodatnu prihranu jer sadrže dovoljno hranjivih tvari za inicijalni rast. Prihrana je preporučljiva tijekom i nakon cvatnje.

Zalijevanje treba prilagoditi vrsti biljke, ali generalno vrijedi pravilo – tlo mora biti stalno vlažno, ali ne natopljeno. Gomolji dalija i gladiola sade se na dubinu od 5 do 10 cm, a prvi put ih treba zaliti tek kad se pojave listovi.

Zaštita od nametnika i mraza

Iako su proljetnice otporne, kasni mrazovi i nametnici mogu uzrokovati štete. Biljke se mogu zaštititi:

  • vrtom tkaninom ili malčem – kod najave mraza
  • ekološkim pripravcima od koprive i preslice – kao kontaktni insekticidi

Sedam najčešćih nametnika u vrtu – riješite ih se prirodnim putem

Čak i ako dođe do djelomičnog smrzavanja, većina proljetnica će se oporaviti u roku nekoliko dana, kaže Bošnjaković.

Zvonimira Bošnjaković

Balkon kao mala cvjetna oaza

Za one koji nemaju vrt, balkon može postati jednako raskošan. Maćuhice, jaglaci, tratinčice i potočnice idealne su za sadnju u posudama. Važno je koristiti teglice s drenažnim rupama i osigurati dovoljno prostora za rast – npr. dalije trebaju više prostora, dok lavanda voli prozračnost.

Za dodatni vizualni dojam kombinirajte kontrastne boje, poput žute i ljubičaste, i igrajte se s visinama i vrstama. Dodavanje začinskog bilja poput bosiljka i nevena unosi dodatnu vrijednost i mirisnu dimenziju.

Cvjetna oaza na balkonu

Bez obzira uređujete li veliki vrt ili mali balkon, uz nekoliko osnovnih pravila o sadnji, svjetlosti i zalijevanju, lako možete stvoriti prostor pun proljetne raskoši. Kako kaže Zvonimira Bošnjaković, sve što vam treba su kreativnost i razumijevanje potreba biljaka, a rezultat će biti prostor koji odiše životom – od prvih proljetnih dana do kraja ljeta.

Bilje

Menta: Ljekovita biljka koju možete uzgajati u vrtu ili na prozoru

Menta nije rezervirana samo za mojito – otkrijte sve njezine blagodati i načine kako je koristiti svaki dan

Menta (Mentha piperita), metvica ili nana jedna je od najpoznatijih i najkorištenijih biljaka na svijetu. Njezin prepoznatljiv, osvježavajući miris budi osjetila, dok blagotvorna svojstva djeluju na tijelo i um. Bilo da je koristite u čaju, jelima, desertima ili kao ukras u vrtu, menta je biljka koja pruža mnogo više od okusa.

Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt

Botanički opis i porijeklo

Menta pripada porodici usnača (Lamiaceae) i poznata je po svojim karakterističnim tamnozelenim, nazubljenim listovima i uspravnim stabljikama koje mogu narasti do 60 centimetara visine.

Cvjetovi su sitni, ljubičaste do ružičaste boje, skupljeni u klasaste cvatove na vrhu stabljike. Porijeklom je iz Europe i Azije, a danas se uzgaja gotovo u cijelom svijetu zbog svojih ljekovitih i kulinarskih svojstava.

U prirodi raste na vlažnim livadama, uz potoke i rubove šuma, ali se vrlo lako prilagodila uzgoju u vrtovima i teglama.

Gdje se i kako može uzgajati menta?

Menta je iznimno jednostavna za uzgoj, zbog čega je omiljena među vrtlarima početnicima. Može se uzgajati na otvorenom u vrtu, gdje se vrlo brzo širi, pa je preporučljivo posaditi je u kontroliranom prostoru, primjerice u saksiji ukopanoj u zemlju, kako ne bi preuzela cijelu gredicu.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

Uspijeva i u teglama na balkonu ili prozoru, gdje joj je potrebno mnogo svjetla, ali treba biti zaštićena od izravnog podnevnog sunca. Idealna je i za kuhinjski prozor jer je uvijek pri ruci za čaj ili jela. Voli vlažno, ali dobro drenirano tlo i redovito zalijevanje, a povremeno ju je dobro prihraniti organskim gnojivom. Kako bi se potaknuo gušći rast, potrebno je redovito obrezivati vrhove.

Razmnožavanje

Menta se najlakše razmnožava vegetativnim putem, odnosno dijeljenjem korijena ili reznicama. U proljeće ili jesen, dio korijena s izdancima jednostavno se presadi na novo mjesto. Također, reznice mente mogu se odrezati i staviti u čašu vode, a nakon što razviju korijenčiće, posaditi u teglu ili vrt. Ova metoda osigurava brzi rast i zdravu novu biljku.

Gdje se sve koristi menta?

Menta ima široku primjenu, kako u kulinarstvu, tako i u medicini i domu.

1. U kulinarstvu

Najčešće se koristi svježa ili sušena za pripremu čajeva koji smiruju želudac i olakšavaju probavu. Dodaje se u salate, umake i preljeve, kojima daje posebnu svježinu i aromu. Neizostavan je sastojak mnogih deserata poput sladoleda, čokolada i kolača, a koristi se i u pripremi koktela, poput popularnog mojita. U mediteranskoj i bliskoistočnoj kuhinji rado se dodaje jelima s mesom i povrćem, posebice s janjetinom.

2. U medicini i aromaterapiji

Poznata je po svojim ljekovitim svojstvima. Čaj od mente smiruje probavne smetnje, grčeve i nadutost te ublažava mučninu, uključujući i onu kod putovanja. Menta osvježava dah i sastojak je mnogih prirodnih pasti za zube. Eterično ulje mente koristi se za ublažavanje glavobolje tako da se nekoliko kapi nanese na sljepoočnice i lagano umasira. Njezin miris bistri um i poboljšava koncentraciju, pa se često koristi u aromaterapiji za osvježenje prostora i jačanje fokusa.

3. U vrtu i domu

Osim kulinarske i ljekovite primjene, menta je idealna i za vrt ili dom. Svojim svježim zelenim listovima uljepšava svaki prostor, a snažan miris odbija mnoge insekte, poput komaraca i muha, pa se koristi kao prirodni repelent. Može se koristiti i za pripremu mirisnih vodica i sprejeva za osvježavanje prostorija, dok sušeni listići mente služe kao odličan dodatak mirisnim vrećicama za ormare i ladice, ostavljajući odjeću mirisnom i svježom.

Zašto je menta dobra za vas?

Menta nije samo aromatičan dodatak jelima i pićima, već i prava mala kućna ljekarna. Potiče probavu, smiruje želudac, osvježava dah i bistri um. Redovito uživanje u čaju od mente može smanjiti osjećaj napetosti i umora, dok eterično ulje mente pruža trenutnu svježinu i energiju, osobito tijekom napornih radnih dana.

Ako tražite biljku koja je korisna, ljekovita, dekorativna i jednostavna za uzgoj, menta je pravi izbor. Posadite je u vrtu, tegli na balkonu ili kuhinjskom prozoru i uživajte u svim blagodatima koje pruža – od okusa i mirisa do zdravlja i ljepšeg, svježeg doma.

Nastavite čitati

Bilje

Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: Ove biljke zaista djeluju

Kako temperature rastu, s njima bujaju vrtovi i balkoni puni cvijeća, povrća i začinskog bilja. No, ljeto sa sobom donosi i dosadne kukce – od komaraca do muha i mrava. Umjesto da posegnete za kemijskim sredstvima, stručnjakinja za hortikulturu Milica Sekulić otkriva kako se prirodno možete zaštititi – uz pomoć biljaka koje su i estetski privlačne i funkcionalne.
Prirodna zaštita od komaraca i nametnika dugoročno je uvijek bolja nego posezanje za raznim štetnim kemikalijama.

Skrivaju se i u vašem vrtu: Evo što nikada ne smijete napraviti ako vas ugrize krpelj

Prirodna zaštita od komaraca i nametnika: mirisne biljke koje čuvaju vaš vrt

„Postoje repelentne biljke,“ potvrđuje Milica Sekulić, bacc. ing. agr. „Dovoljno je pogledati sastav brojnih insekticida – mnogi su bazirani na uljima upravo tih biljaka.“ Komarci, muhe, mravi i drugi ljetni napasnici osjetljivi su na jake arome i eterična ulja koja ove biljke sadrže.

Ako želite izbjegnuti kemikalije i stvoriti zdraviji okoliš za svoju obitelj, prirodna zaštita od komaraca i štetnika putem biljaka je jednostavno i učinkovito rješenje.

Kako se riješiti puževa u vrtu: 5 prirodnih i učinkovitih metoda

Koje biljke posaditi?

Na balkone, prozorske daske ili rubove vrtova idealno je zasaditi:

  • Limunsku travu – sadrži citronelu, prirodni repelent, a istovremeno listove možete koristiti za pripremu limunade i aromatizirane vode. Što više biljaka imate, to će djelovanje biti učinkovitije.
  • Bosiljak – odlično uspijeva u tegli, odbija komarce, a koristit će vam i u kuhinji.
  • Kadulju, timijan i lavandu – mirisne, dekorativne i učinkovite protiv insekata. Njihova eterična ulja odbijaju komarce i muhe, osobito kad protrljate listove.
  • Ružmarin – zimzelen i otporan, tjera mrave i komarce, ali privlači pčele i ose pa ga pažljivo pozicionirajte.

Biljke kao saveznici u povrtnjaku

U organskom vrtu neizostavne su:

  • Kadifice (tagetes) – čiste tlo od nematoda i drugih podzemnih štetnika.
  • Neven – djeluje repelentno i ukrasno.
  • Bosiljak, timijan, kadulja – štite povrće, a istovremeno ga oplemenjuju aromom i mirisom.

Kombiniranjem funkcionalnih i dekorativnih vrsta postiže se dvostruki učinak – estetski privlačan prostor i prirodna zaštita od komaraca i štetnika tijekom cijelog ljeta.

Bez pesticida i bez brige

Sadnjom pravilno odabranih biljaka stvorit ćete oku ugodan, mirisan i funkcionalan prostor. Osim što doprinose bioraznolikosti i privlače korisne insekte poput pčela, ove biljke smanjuju potrebu za kemijskim sredstvima i čine vaš vanjski prostor ugodnijim za boravak – osobito u toplim ljetnim večerima.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice