Uređenje interijera
TIFFANY SVJETILJKE Savršenstvo koje traje više od 140 godina
Ne predstavlja samo svjetiljku i rasvjetu već jedno umjetničko djelo
Kad čujemo prezime Tiffany sjetimo se poznatog holivudskog filma i svjetski poznatog draguljara. Međutim u svijetu uređenja interijera, Tiffany ne predstavlja samo svjetiljku i rasvjetu već jedno umjetničko djelo.
Inpirirane ljubavlju prema staklu i prirodi, tiffany svjetiljke već više od 140 godina u interijere unose sveremensku profinjenost. Nastale su u vrijeme secesije, prema ideji sina poznatog svjetskog draguljara.
Kad se udruže Edison i Tiffany
‘Tiffany svjetiljka nastala je 80′-tih godina 19-tog stoljeća kada je Louis Comfort Tiffany udružio snagu s Thomasom Edisonom, tvorcem prve žarulje i oni su zajedno napravili prvu električnu svjetiljku. Edison je dao Žarulju i struju, Tiffany je napravio sjenilo i bazu’, priča nam Aleksandar Jakovac, proizvođač Tiffany svjetiljki.
Dao je ideju lemljenja bakrenom folijom, koja do danas nosi ime tiffany tehnika. Zanimalo ga je i staklo.
‘Ekspresija stakla, odraz stakla, transparentnost. Bio je izrazito nezadovoljan u onom periodu svjetske manufakture stakla, te je zbog toga proizveo vlastiti Favril dizjan stakla, nakon čega je od toga počela proizvodnja njegovih svjetiljki’, priča Aleksandar.
Tiffanyjeva misija bila je unijeti ljepotu prirode u svaki američki dom. ‘Sam kreator smatrao je da preko razne transparentonosti i različitog odsjaja stakla s dezenima božura, glicinije, ljiljana, može unijeti u svaki dom detalj prirode i samim time oplemeniti svaki dom u Americi’, dodaje.
Procvat nakon izložbe u Parizu
Glavna dizajnerica ovih svjetiljki bila je Clara Driscoll. ‘Tiffany je doživio procvat prodaje i uspjeha nakon svjetske izložbe 1900-te u Parizu, gdje je Clara Driscoll s dizajnom vilinog konjica koji je danas jedan od najpoznatijih tiffanyjevih dizajna, osvojila glavnu nagradu’, kaže.
Dizajnirala je i ostale najpoznatije tiffany svjetiljke. Model lotos koji je 1998-e, sto godina poslije, postigao tada nevjerojatnu cijenu od dva milijuna i 800 tisuća dolara. Nikada ni jedan uporabni predmet nije prestigao tu cijenu, osim naravno ponovno tiffanice.
‘Tiffany originali postižu minimalne cijene od 30, 40 tisuća dolara pa sve do najskuplje ikada prodane u Kristisu na aukciji, uporabni predmet, je Tiffany svjetiljka, pond Lily model kao i ovaj na stolu, 2011. godine prodana je za 3 miliona i 400 tisuća dolara’, priča Aleksandar.
Originalima se smatraju svjetiljke nastale do zatvaranja manufakture u New Yorku 1933.-te. Svaka lampa nakon toga je reprodukcija koja nastaje po modelu koji je već dizajniran. Njihove cijene neusporedivo su manje od cijene originala.
Nema gornje granice cijene
‘Granice gornje nema iz razloga što složenost, cijena materijala, gradira do nekih 50-60 tisuća kuna, tako da je neki srednji raspon cijene od 1500 – 7,8 tisuća kuna’, tvrdi.
Svaka Tiffany svjetiljka ima između 25 i 30 nijansi stakla. Za izradu najmanje i najjednostavnije 7 inčne, potrebno je između 80 i 90 sati, a za najsloženije modele kao što je pond lily i do par tisuća sati.
‘Jedna prosječna svjetiljka sastoji se od 200-300 komada stakla, do 800-900. Neki primjerci veći, samostojeći su i do 1500/1700 komadića stakla. Isključivo se radi od rezanog stakla koje se nakon toga ručnim radom lemi bakrenom folijom i spajaju modeli jedan do drugoga’, objašnjava.
Tiffany svjetiljka posebno obogaćuje često prejednostavne moderne interijere. Dizajn je to koji nikada ne zastarjeva, a u svakom prostoru izgleda kao umjetničko djelo.
Dekoracije i detalji
Božićna čarolija koja nastaje puhanjem stakla
Možda nismo zavirili u radionicu Djeda Mraza, ali smo zato bili u radionici u kojoj Božić traje svih 365 dana u godini. U svijetu brzih dekoracija i masovne proizvodnje, staklene božićne kuglice i dalje nastaju sporim, preciznim i gotovo meditativnim procesom – baš onako kako se radilo i prije nekoliko desetljeća.
Koogle, božićne kuglice staklopuhačice Martine Križanić, nastaju od užarenog stakla, daha i strpljenja, a svaka kuglica nosi priču, tradiciju i osobni potpis.
Od staklene cijevi do božićne kuglice
Proces izrade ručno puhanih staklenih božićnih kuglica temelji se na tradicionalnoj tehnici koja se desetljećima gotovo nije promijenila. Polazišna točka je staklena cijev, čiji promjer ovisi o veličini kuglice koja se želi dobiti. Cijev se najprije zagrijava dok se ne formira tzv. ampula, a zatim se daljnjim taljenjem i puhanjem oblikuje kugla ili drugi željeni predmet.
Kuglica može nastati slobodnim puhanjem ili upuhivanjem stakla u kalupe, ovisno o obliku i dizajnu. Riječ je o procesu koji zahtijeva iskustvo, mirnu ruku i osjećaj za materijal, jer se staklo u svakom trenutku ponaša drugačije.
Obiteljska tradicija i povratak zanatu
Za Martinu Križanić, izrada staklenih božićnih kuglica nije samo posao, već nastavak obiteljske priče. Odrasla je u okruženju u kojem je Božić doslovno bio prisutan cijele godine – kroz staklo, alate i ukrase koje su izrađivali njezin djed i otac.
Iako je dugo radila u administraciji, s vremenom se javila potreba za povratkom nečemu opipljivom i kreativnom. S četrdeset godina odlučila je naučiti zanat, a znanje je prenosio upravo njezin otac. Ono što je započelo kao ispušni ventil, preraslo je u ozbiljan posao i nastavak obiteljskog obrta.
Transparentno staklo i kuglica kao mala scena
Dok su se staklene božićne kuglice nekada tradicionalno amalgamirale – stvarao se sjajni, zrcalni efekt, a zatim su se umakale u boje i dodatno ukrašavale glitterima, vatom i sličicama – Martina je odlučila krenuti drugim putem.
Njezine kuglice ostaju prozirne i transparentne. Staklo nije skriveno, već naglašeno. Svaka staklena božićna kuglica postaje mala pozornica, unutar koje se grade minijaturne scenografije s figuricama i detaljima. Kuglica tako funkcionira kao mala, zatvorena priča, a ne samo ukras.
Zašto su staklene božićne kuglice danas luksuz
Današnje ručno izrađene staklene božićne kuglice nemaju istu cijenu kao nekada. Proizvodnja je skuplja, energenti su poskupjeli, a cijeli proces zahtijeva vrijeme i znanje. Upravo zato takvi ukrasi danas pripadaju kategoriji malog luksuza.
Od ovakvih kuglica rijetko se kiti cijeli bor. Umjesto toga, staklene božićne kuglice skupljaju se postupno – kao kolekcija – ili se poklanjaju kao trajna uspomena. Upravo darivanje jedan je od najčešćih razloga njihove kupnje, jer nose emocionalnu vrijednost i priču.
Ukras koji traje desetljećima
Jedna od najljepših potvrda vrijednosti ovog zanata dolazi iz povratnih priča kupaca. Ljudi se javljaju sa staklenim božićnim kuglicama koje su izrađivali Martinini baka i djed prije 40 ili 50 godina, a koje su se, uz pažljivo rukovanje, sačuvale do danas.
Staklo jest krhko, ali nije prolazno. Bez udaraca i uz malo pažnje, ručno puhana staklena božićna kuglica može trajati desetljećima, prenoseći uspomene i obiteljsku tradiciju s generacije na generaciju.
U vremenu u kojem se blagdanski ukrasi često mijenjaju iz godine u godinu, staklene božićne kuglice podsjećaju nas da Božić nije samo dekor – već osjećaj, priča i nasljeđe koje se može čuvati cijeli život.
Dekoracije i detalji
Umjetno božićno drvce: Prolazni trend ili održiva blagdanska odluka?
Stručnjaci ističu da umjetno božićno drvce ima smisla upravo tada kada se koristi dugoročno
Sve više kućanstava za Božić bira umjetno božićno drvce. Razlozi su jasni – jednostavno održavanje, dugotrajnost i činjenica da moderni modeli izgledom sve uvjerljivije oponašaju prirodno drvce. Umjetno božićno drvce danas više nije kompromis, već promišljena odluka prilagođena suvremenom načinu života.
Umjetni ili ipak pravi bor? Evo kako odabrati božićno drvce za vaš dom
Što je trenutno u trendu i na što obratiti pažnju pri kupnji, doznali smo u Lesnini, gdje se ponuda umjetnih božićnih drvaca iz godine u godinu značajno proširuje.
Umjetno božićno drvce prilagođeno svakom prostoru
Jedna od najvećih prednosti koju nudi umjetna jelka jest velik izbor dimenzija i oblika. U ponudi su modeli za manje stanove, ali i raskošna drvca za velike dnevne boravke.
Kako ističe Valentina Lafter Filipčić, prodajna savjetnica u Lesnini, kupci mogu birati između užih i nižih umjetnih božićnih drvaca za ograničene prostore te robusnijih modela za veće interijere. Visine se kreću od oko 120 centimetara pa sve do gotovo prirodnih, impozantnih dimenzija.
Kako je umjetno božićno drvce postalo gotovo neprepoznatljivo od pravog
Razvoj tehnologije izrade značajno je promijenio izgled umjetnog božićnog drvca. Današnji modeli izrađuju se od PVC i PE polimera koji se oblikuju u trodimenzionalne iglice lijevane u kalup, zbog čega drvca izgledaju iznimno realistično.
Posebna se pažnja posvećuje gustoći grana, prirodnoj boji iglica i detaljima poput imitacije snijega, koja je sve popularnija među kupcima koji žele zimsku atmosferu tijekom cijelog prosinca.
Praktičnost umjetnog božićnog drvca u svakodnevnom životu
Osim izgleda, umjetno božićno drvce donosi i niz praktičnih prednosti. Modularna konstrukcija omogućuje jednostavno sastavljanje i rastavljanje, a nakon blagdana drvce se lako sprema i ne zauzima prostor tijekom ostatka godine.
U urbanim stanovima, gdje je skladištenje često izazov, ta se funkcionalnost posebno cijeni. Većina modela osmišljena je tako da se može kompaktno sklopiti i pohraniti u ormar, spremište ili podrum.
Umjetno božićno drvce i kućni ljubimci
Posebni modeli umjetnog božićnog drvca osmišljeni su i za domove s kućnim ljubimcima. Kod nekih su modela donje grane namjerno reducirane ili izostavljene kako bi se spriječilo da mačke i drugi ljubimci dođu do kuglica i ukrasa.
Kako bi drvce i dalje izgledalo skladno, donji dio često se dodatno ukrašava košarama, tkaninama ili dekorativnim podlogama koje ujedno skrivaju stalak.
Je li onda umjetno božićno drvce održiv izbor?
Iako se umjetni bor često doživljava kao održivija opcija, važno je sagledati i njegovu proizvodnju – plastiku, metal, energiju i transport. No kvaliteta izrade danas je znatno viša nego prije, pa jedno drvce može trajati dugi niz godina.
Stručnjaci zato ističu da umjetno božićno drvce ima smisla upravo tada kada se koristi dugoročno. Kupnja kvalitetnog modela s namjerom višegodišnje upotrebe znatno smanjuje njegov ukupni ekološki otisak.
Umjetno božićno drvce kao promišljena blagdanska odluka
Današnje umjetno božićno drvce uspješno spaja estetiku, praktičnost i dugotrajnost. Iako ne može zamijeniti miris pravog bora, nudi stabilnost, jednostavno održavanje i vizualnu dosljednost iz godine u godinu.
Za mnoge obitelji ono postaje logičan blagdanski izbor – ne kao zamjena tradicije, već kao suvremena alternativa prilagođena ritmu današnjeg života.
