Uređenje interijera
Prostori prilagođeni ljudima, a ne ljudi prostorima – humani redizajn poslovnih prostora
Potpuno je jasno da dizajn ureda evolvira. Na njega utječe razvoj tehnologije koji nas je učinio mobilnijima, nove generacije koje dolaze na radna mjesta kao i sve veća važnost dobrobiti na radnom mjestu. Što je humani dizajn poslovnih prostora i tko sve u njemu sudjeluje, provjerili smo u zagrebačkoj konzultantskoj tvrtki čija je specijalnost humani redizajn.
Rad od doma sve popularniji
Pandemija korona virusa promijenila je smjer korištenja ureda. Radili smo od kuće i naviknuli se na taj komfor.
“U koroni se uredi gotovo pa uopće nisu koristili, dobar dio djelatnika se više nije htio vraćati u urede te se kompanijama dogodilo da imaju tisuće praznih kvadrata u koje nitko ne dolazi jer se se djelatnici navikli raditi od doma. Tako im je komfornije, ne troše vrijeme na putovanje do posla te je zavladala atmosfera nedolaska u ured”, objašnjava Dubravka Kovačević, konzultantica za humani redizajn poslovnih prostora.
Što je humani redizajn?
Povratkom u ured, postavili smo neke nove zahtjeve. Trebamo dizajn koji se odnosi na ljude, koji će pomoći u produktivnosti i biti savršena kombinacija formalnih i neformalnih prostora.
Humani redizajn prostora prvenstveno stavlja dodatni naglasak na ljude u prostoru što za kompanije i tvrtke znači prilagodba prostora prema timovima i njihovim aktivnostima prilikom rada u uredu.
Dvije vrste ureda
Tijekom dizajniranja mnogih uredskih prostora primijećeno je kako su uredi uglavnom podijeljeni na dvije vrste ureda – s jedne strane su to zatvoreni uredi, a s druge strane su to otvoreni uredi, takozvani open space uredi.
Poznato je da je Steve Jobs smatrao da otvoreni uredi potiču slučajne susrete koji rezultiraju suradnjom, no istraživanja su pokazala kako ni otvoreni ni zatvoreni uredi nisu prilagođeni današnjem načinu rada i timovima u uredu.
Upravo ta istraživanja pomogla su da se krene u smjeru dizajniranja ureda koji su prilagođeni današnjim trendovima koji se odnose na više suradnje i kolaboracije te korištenje digitalnih alata u svakodnevnim aktivnostima u radu.
Brojni benefiti
Upravo zbog toga, humani redizajn omogućava optimalan omjer različitih tipova zona u prostoru, kao što su zone za fokusirani način rada, zone za kolaboraciju i druženje, zona za odmor te zone za timske ili projektne sastanke.
Karakteristika humanog dizajna ureda je optimalna mjera otvorenih i zatvorenih prostora odgovarajući zahtjevima zaposlenika, a u njegovo stvaranje uključen je multidisciplinaran tim stručnjaka.
To su organizacijski psiholozi, arhitekti i dizajneri, projekt menadžeri te konzultanti za korporativne nekretnine. I upravo ta kolaboracija više stručnjaka iz različitih područja omogućava holistički pristup dizajniranju ureda koji su prilagođeni upravo timovima i ljudima koji taj prostor koriste.
Dobro dizajnirani uredi poboljšavaju dobrobit zaposlenika i smanjuju stres, a opće je prihvaćeno da ako djelatnici imaju alate i okruženje za donošenje vlastitih odluka o tome gdje i kada će raditi, da će u konačnici biti produktivniji. Zato su zaposlenici ključan čimbenik od kojeg počinje humani redizajn.
Organizacijski psiholozi su u principu ljudi iz HR-a koji sastavljaju upitnike i provode radionice i intervjue sa djelatnicima koji rade u tim kompanijama kako bi došli do podataka na koji način ljudi koriste taj prostor, te na koji način planiraju koristiti prostor u budućnosti.
Nadalje, koliko vremena provode na sastancima, koliko vremena provode na fokusiranom načinu rada, koliko vremena se druže u pojedinom prostoru i onda na temelju tih podataka, tj. istraživanja, može se napraviti tlocrtno rješenje za klijenta.
Zagrebačka IT tvrtka kao primjer drugima
IT tvrtka iz Zagreba, čije urede smo posjetili, implementirala je novu strategiju radnih mjesta koja je rezultat ankete provedene među zaposlenicima.
“Napravili smo znači analizu u kojoj smo dobili podatke, a na temelju tih podataka smo došli do informacije da njima ne treba 1400 kvadrata, da je njima dovoljno između 600 i 800 kvadrata. Ono što je nama jako bitno je da se ti prostori prilagođavaju ljudima, a ne da ljude prilagođavamo prostoru. To je naša osnovna filozofija i naša osnovna polazišna točka.”
U svojim uredima najviše vole koristiti prirodne materijale jer na to ljudi najbolje reagiraju, a to su drvo, beton, biljke, bambus. Također, dobro prihvaćene su i zvukoupijajuće ploče i tkanine koje omogućavaju zvučnu izolaciju.
Naši mladi konzultanti za humani redizajn svoje su usluge ponudili i na svjetskom tržištu, a najčešći su im klijenti IT tvrtke – moderne, otvorene i spremne za prilagodbu.
Dekoracije i detalji
Umjetno božićno drvce: Prolazni trend ili održiva blagdanska odluka?
Stručnjaci ističu da umjetno božićno drvce ima smisla upravo tada kada se koristi dugoročno
Sve više kućanstava za Božić bira umjetno božićno drvce. Razlozi su jasni – jednostavno održavanje, dugotrajnost i činjenica da moderni modeli izgledom sve uvjerljivije oponašaju prirodno drvce. Umjetno božićno drvce danas više nije kompromis, već promišljena odluka prilagođena suvremenom načinu života.
Umjetni ili ipak pravi bor? Evo kako odabrati božićno drvce za vaš dom
Što je trenutno u trendu i na što obratiti pažnju pri kupnji, doznali smo u Lesnini, gdje se ponuda umjetnih božićnih drvaca iz godine u godinu značajno proširuje.
Umjetno božićno drvce prilagođeno svakom prostoru
Jedna od najvećih prednosti koju nudi umjetna jelka jest velik izbor dimenzija i oblika. U ponudi su modeli za manje stanove, ali i raskošna drvca za velike dnevne boravke.
Kako ističe Valentina Lafter Filipčić, prodajna savjetnica u Lesnini, kupci mogu birati između užih i nižih umjetnih božićnih drvaca za ograničene prostore te robusnijih modela za veće interijere. Visine se kreću od oko 120 centimetara pa sve do gotovo prirodnih, impozantnih dimenzija.
Kako je umjetno božićno drvce postalo gotovo neprepoznatljivo od pravog
Razvoj tehnologije izrade značajno je promijenio izgled umjetnog božićnog drvca. Današnji modeli izrađuju se od PVC i PE polimera koji se oblikuju u trodimenzionalne iglice lijevane u kalup, zbog čega drvca izgledaju iznimno realistično.
Posebna se pažnja posvećuje gustoći grana, prirodnoj boji iglica i detaljima poput imitacije snijega, koja je sve popularnija među kupcima koji žele zimsku atmosferu tijekom cijelog prosinca.
Praktičnost umjetnog božićnog drvca u svakodnevnom životu
Osim izgleda, umjetno božićno drvce donosi i niz praktičnih prednosti. Modularna konstrukcija omogućuje jednostavno sastavljanje i rastavljanje, a nakon blagdana drvce se lako sprema i ne zauzima prostor tijekom ostatka godine.
U urbanim stanovima, gdje je skladištenje često izazov, ta se funkcionalnost posebno cijeni. Većina modela osmišljena je tako da se može kompaktno sklopiti i pohraniti u ormar, spremište ili podrum.
Umjetno božićno drvce i kućni ljubimci
Posebni modeli umjetnog božićnog drvca osmišljeni su i za domove s kućnim ljubimcima. Kod nekih su modela donje grane namjerno reducirane ili izostavljene kako bi se spriječilo da mačke i drugi ljubimci dođu do kuglica i ukrasa.
Kako bi drvce i dalje izgledalo skladno, donji dio često se dodatno ukrašava košarama, tkaninama ili dekorativnim podlogama koje ujedno skrivaju stalak.
Je li onda umjetno božićno drvce održiv izbor?
Iako se umjetni bor često doživljava kao održivija opcija, važno je sagledati i njegovu proizvodnju – plastiku, metal, energiju i transport. No kvaliteta izrade danas je znatno viša nego prije, pa jedno drvce može trajati dugi niz godina.
Stručnjaci zato ističu da umjetno božićno drvce ima smisla upravo tada kada se koristi dugoročno. Kupnja kvalitetnog modela s namjerom višegodišnje upotrebe znatno smanjuje njegov ukupni ekološki otisak.
Umjetno božićno drvce kao promišljena blagdanska odluka
Današnje umjetno božićno drvce uspješno spaja estetiku, praktičnost i dugotrajnost. Iako ne može zamijeniti miris pravog bora, nudi stabilnost, jednostavno održavanje i vizualnu dosljednost iz godine u godinu.
Za mnoge obitelji ono postaje logičan blagdanski izbor – ne kao zamjena tradicije, već kao suvremena alternativa prilagođena ritmu današnjeg života.
Uređenje interijera
Božićno drvce akademske slikarice Diane Sokolić kao osobna arhiva uspomena
U moru savršeno stiliziranih božićnih drvaca, rijetko se naiđe na ono koje ne slijedi trendove, nego vlastiti život. Pronašli smo upravo takav primjer – bor ukrašen uspomenama, darovanim kuglicama i osobnim pričama, gdje svaka kuglica ima svoje ime i godinu, kako se ne bi zaboravilo kada je i od koga stigla.
Božićno drvce Diane Sokolić nije tek blagdanski ukras, već osobna kronika života, odnosa i uspomena. U domu akademske slikarice bor se ne kiti prema trendovima, već prema emocijama – svaka kuglica ima svoje ime, godinu i priču koja se pamti.
U ovom domu Božić počinje visoko – toliko visoko da se bor kiti uz pomoć ljestvi i jedne posebne osobe.
Bor koji se kiti uz ljestve i zajedništvo
Dianin božićni bor visok je čak 3,5 metra, pa pripreme za njegovo ukrašavanje započinju već početkom prosinca. Bor kupuje u isto vrijeme kada mali gradovi i velike tvrtke biraju svoja drvca, a kiti ga rano, jer joj upravo taj trenutak označava početak blagdanskog ugođaja.
No ovakav bor ne bi bio moguć bez pomoći njezine kćeri. Zajedno ga kite svake godine, uz unaprijed pažljivo posložene ukrase i lampice. Iako samo kićenje ne traje dugo, raskićivanje je znatno opsežniji posao – jer svaka kuglica traži pažnju i mjesto kojem pripada.
Broj kuglica nije važan – osjećaj jest
Na pitanje koliko kuglica ima na ovako velikom boru, odgovor je jednostavan: dovoljno da broj postane nebitan. Ovdje se ništa ne broji – ni kuglice, ni godine, ni uspomene.
Svaka kuglica nosi emotivnu vrijednost. Dio njih potječe iz Dianinog djetinjstva, dio iz djetinjstva njezina supruga, a mnoge su stigle kao darovi. Za jedan okrugli rođendan zamolila je prijateljice da joj umjesto klasičnih poklona daruju božićnu kuglicu. Tako se bor s vremenom pretvorio u zbirku ljudi koje voli.
Neki od tih ljudi danas više nisu prisutni, ali su i dalje tu – na granama bora. Upravo zato, kaže Diana, njezin Božić ima smisao: okružena je ljudima koji su dio njezina života, prošlosti i sadašnjosti.
Kada grana nema dovoljno, a uspomena ima previše
Redoslijed kićenja postoji – barem u teoriji. Počinje se s manjim kuglicama i visuljcima, a kako se grane šire, dolaze veći ukrasi. No vrlo brzo pravila popuštaju. Uvijek ima previše ukrasa i premalo grana.
Rješenje se pronalazi u improvizaciji: kuglice se nižu na flaks i vise tamo gdje grane ostavljaju praznine. Tako bor s vremenom poprima vlastitu logiku, bez stroge simetrije i bez plana. Ono što započne s redom, završi u kontroliranom neredu – ali neredu punom smisla.
Bor koji ne prati trendove, nego život
Dianin bor nekada je bio srebrn, s obojenim lampicama. No kako su kuglice i ukrasi počeli dolaziti kao osobni darovi, bor se promijenio. Više nisu bile samo kuglice – svaka je postala nečiji mali autoportret. Danas je bor šaren, s raznobojnim lampicama i ukrasima koji ne prate aktualne trendove. Nema bijelih svjetala, mašni ni stilskih pravila. Ovo je, kako sama kaže, potpuno netrendi bor – ali zato iznimno emotivan.
Božićno drvce Diane Sokolić nije scenografija, nego atmosfera. Nije trend, nego tradicija. Na njegovim granama ne svjetlucaju samo kuglice, već ljudi, godine i sjećanja – pažljivo sačuvani, da se ne zaborave.
Božićno drvce Diane Sokolić kao umjetnički izraz
Dianin bor nije dekor za fotografiranje niti stilistička vježba. On je atmosfera. Nije trend, nego tradicija. Na njegovim granama ne svjetlucaju samo kuglice, nego godine, ljudi i sjećanja.
I upravo zato podsjeća na ono što Božić u svojoj suštini jest – ne savršena slika, nego osjećaj koji ostaje.
