Arhitektura i dizajn
Pasivna kuća arhitektice i građevinskog inženjera
U udobnosti pasivnih kuća kod nas uživa tek oko 300-tinjak vlasnika, dok su ih u susjednoj Sloveniji prestali brojati kada je ta brojka dosegnula 10 tisuća. A nove tehnologije i materijali dostupni i kod nas, ugrađeni su u pasivnu kuću koju su za sebe projektirali Alenka i Davor Delić.
Fascinatan pogled
Kod biranja lokacije za život u pasivnoj kući položaj i orijentacija igraju veliku ulogu. Itekako su o tome vodili računa Alenka i Davor Delić, arhitektica i građevinski inženjer – vlasnici pasivne kuće sa spektakularnim pogledom.
„Ono što mene najviše i dan danas veseli i iznova oduševljava to je taj kontakt sa gradom. Dakle daleko od grada, a istovremeno u svakom trenutku imam taj kontakt. Pogled je fascinantan. Od ranog jutra gledam buđenje dana kroz istočni prozor, a kroz zapadni gledam zalazak tog istog sunca. Zimi se svjetla pale i vidim panoramu od Svete Nedjelje, preko Zagreba do katedrale i aerodroma. Radni naslov ove kuće je moderna luksuzna baraka za dvoje u klubu 50 plus“, kaže dipl.ing.arhitekture Alenka Delić.
Samoodrživost pasivne kuće
Ušuškana iznutra i izvana, kuća drvene konstrukcije Delićima je dom zadnje tri godine. Sve rade na tome da postanu samoodrživi što se tiče potrošnje energenata.
„Sva naša životna iskustva su se tu posložila i ideja je bila koliko imamo radnog vijeka ispred sebe u stvari iskoristiti sva znanja, tehnologije i sve nove materijale“, objašnjava ing. građevine Davor Delić.
Parcela izduženog trokutastog oblika na padini nametnula je i oblik kuće. Na njoj su primijenjeni svi elementi pasivnog dizajna. Pažljivo je osmišljena za poziciju na kojoj se nalazi i pasivno koristi sunce u smislu orijentacije-istok-jug-zapad. Kuća je otvorena u svim smjerovima tako da omogućava poprečnu ventilaciju. Zbog toga je ovaj „openpace“ ljeti ugodno svjež, a zimi ga grije primarno – Sunce. U ovakvim kućama ljeti nije potrebna klima, a zimi ni dodatno grijanje. Ali mora biti zaštivena što znači da ne propušta zrak i imati ugrađenu rekuperaciju zraka.
„Znači da ju morate umjetno ventilirati. Zimi da bi mi dobili dovoljnu količinu svježeg zraka ne moramo otvarati prozore, samim time je gubitak energije puno manji već puštamo svježi zrak sistemom ventilacije, a taj zrak koji je hladan se prethodno predgrije onim zrakom koji je potrošen i koji puštamo iz kuće. To je jedna inovacija koja je obavezna kad se radi o pasivnim kućama“, objašnjava Alenka.
Kamin u pasivnoj kući – neobično, ali ne i nemoguće
Pasivne kuće nemaju kamin već imaju toplinske pumpe, ali Delići nisu mogli zamisliti kuću bez vatre i u njeno središte stavili kamin. Kamin se ovdje pali radi ugođaja, a ne radi potrebe.
„To je najmanji kamin koji smo uspjeli naći na tržištu, tri kilovata. U prijevodu, primarno je grijanje sunce kad nema grijanja, a sekundarno grijanje je kamin. I tercijarno grijanje je podno električno koje vrlo rijetko u dnevnom prostoru palimo, samo navečer možda kupaona koja je na sjeveru ali kažem to je planirano tako jer je gore fotoelektrana od 6 kilovati pa možemo kazati da otprilike proizvedemo koliko i potrošimo“, ističe Davor Delić.
Gradnjom ovakvih objekata smanjuje se potreba za energentima i tako osigurava manja razina CO2.
Inovativni materijali doprinose efikasnosti pasivne kuće
Toplinska izolacija, zrakonepropusnost, ventilacijski sustav i višeslojna stakla su četiri preduvjeta za udobnost kakvu nudi pasivna kuća. Zahvaljujući svom stručnom znanju i iskustvu Alenka i Davor svjesni su da prostora za inovacije uvijek ima.
„Korišteni su materijali Sain-Gobain kompanije. Stakla su troslojna i to je jedna fantastična dobit iz insolacije, a s druge strane jako lijepo štiti od gubitka energije, zvučno savršeno izolira. Toplinska izolacija je primjerena za rang pasivne kuće. Imamo zidove koji su debeli ukupno 50 centimetara, na podu imamo 25 cm toplinske izolacije, a u stropnoj konstrukciji čak 55 centimetara“, ističe arhitektica Alenka Delić.
Ivica Dijanić iz tvrtke Saint-Gobain Hrvatska, kaže kako je Alenkina i Davorova kuća napravljena po standardu pasivne kuće koja je otprilike tri puta zahtjevnija ili bolja, odnosno tri puta manje troši toplinske energije. „Standard kaže da mora biti manje od 15 kilovatsati, a stvarni proračuni stvarna mjerenja pokazuju da kuća koristi ispod 10 kilovatsati toplinske energije po metru kvadratnom korisne površine. Ovdje su stakla troslojna dakle ako imamo tri stakla s unutarnje strane vanjskog stakla i s unutarnje strane unutarnjeg trećeg stakla, imate posebne premaze koji omogućavaju da sve ono što dobijemo od sunca dnevna svjetlost slobodno ulazi u prostor. To nam ulazi u cijelu bilancu dobitaka topline“, dodaje Dijanić.
Takva inovacijska rješenja omogućuju stanovanje s više udobnosti i osim na osjet topline ili hladnoće utječu i na druga osjetila.
„Izuzev drvene konstrukcije u ovoj pasivnoj kući korišteni su Saint-Gobainovi materijali poput Isover mineralne vune, Isover folije rigips kartonskih ploča te Climaver ventilacijski kanali“, objašnjava Mario Matijević iz Saint-Gobaina.
Pasivna kuća treba aktivnog korisnika
„Kuću je, barem ju ja tako doživljavam – kao živući organizam, ali to samo znači da taj korisnik koji živi u takvoj kući mora znati kako će se kuća ponašati. To nije ništa komplicirano. Iskustvo života u takvoj kući se vrlo brzo savlada“, zaključuje Alenka Delić.
Raspored i planiranje prostorija
Funkcionalan raspored stana: Što planirati danas da izbjegnete preuređenje sutra?
Rad od kuće, dijete, najam ili starija dob: isti stan može poslužiti za sve, ako je raspored dobro zamišljen. Pokazujemo što rješava raspored, a gdje počinju radovi
Stan se kupuje ili uređuje za život kakav vodimo danas. Ali za nekoliko godina u njemu možda radite od kuće, u sobi do vaše spava dijete ili ga odlučite iznajmiti. Isti zidovi tada moraju poslužiti nečemu drugome.
Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu
Funkcionalan raspored stana ne znači da ćete jednim potezom predvidjeti sve što vas čeka. Znači da odluke koje danas donosite, od toga gdje su sobe do toga kakva su vrata u kupaonici, kasnije ostave mjesta za promjenu.
Treba ipak reći i ono manje ugodno: svaki stan ne može se prilagoditi samo premještanjem namještaja. Uski hodnik, kupaonica s kadom, visoki pragovi ili kuhinja na pogrešnoj strani stana često znače ozbiljnije radove. Zato je dobro znati gdje je granica.
Mirna i radna strana stana
Prvo pitanje nije namještaj, nego gdje se što nalazi. Dobar raspored dijeli stan na mirni i radni dio. Sobe za spavanje i rad najbolje je smjestiti na stranu zgrade okrenutu dvorištu ili mirnijoj ulici, dalje od prometa, tramvaja i parkirališta. Kad su dvije sobe jedna do druge, lakše je složiti mirnu zonu: roditelji uz dijete, dvije radne sobe ili dva podstanara koji jedan drugome ne prolaze kroz prostor.
Kuhinja, kupaonica i WC tada idu na drugu stranu, bliže ulazu i jedni drugima. Takav raspored ima i praktičan razlog. Prostorije s vodom vezane su uz instalacije, a u stambenoj zgradi i uz zajedničke vertikale, pa su bliže jedna drugoj kraći su i razvodi. Upravo zato je premještanje kuhinje ili kupaonice u stanu jedan od najskupljih zahvata. Ako stan tek birate, provjerite gdje su te prostorije, jer njihov položaj gotovo uvijek ostaje gdje jest.
Fleksibilna soba: najvrjednijih desetak kvadrata
Najviše slobode daje jedna manja soba bez unaprijed zadane namjene. Danas može biti radna soba, sutra dječja, jednog dana soba za podstanara, gosta ili njegovatelja. Da bi to bilo moguće, soba treba imati vlastita vrata prema hodniku, a ne prolaz kroz drugu sobu. Treba imati i prozor te dovoljno utičnica na više zidova, kako bi se stol, krevet ili krevetić mogli postaviti na različita mjesta.
Ako takve sobe nemate, dio otvorenog prostora može se odvojiti pregradom, kliznim vratima ili policom. O tome kako to riješiti, pisali smo u tekstu Volite otvoren prostor, ali nedostaje vam privatnosti?. Takva pregrada dobro odvaja posao od dnevnog boravka, ali dječja soba, soba za najam ili soba za njegu ipak traže pravi zid, svjetlo i vrata.
Slobodni prolazi i raspored namještaja
Kad kolica, hodalica ili invalidska kolica ulaze u stan, prvo što postaje važno je slobodan pod. Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina za sobu, kuhinju i WC jednostavno prilagodljivog stana traži slobodnu površinu kruga promjera najmanje 150 cm, a za hodnike širinu od najmanje 120 cm. U kuhinji je oko elemenata potrebno najmanje 120 cm slobodnog prostora.
Te mjere nisu obvezne za svaki stan. Propis ih propisuje za jednostavno prilagodljive stanove, kojih u stambenoj zgradi s deset i više stanova mora biti jedan na svakih deset. Za ostale su koristan orijentir, jer pokazuju koliko je mjesta potrebno da biste se u prostoriji mogli okrenuti. Dobra vijest je da se taj krug od 150 cm u sobi ili boravku često dobije samo premještanjem namještaja: kauč uz zid umjesto nasred sobe, uži stolić, manje sitnih komada na podu. Tepisi s uzdignutim rubom i kabeli preko prolaza prvi su kandidati za uklanjanje.
Kupaonica: tu je najviše razlike između uređenja i radova
Kupaonica je prostorija u kojoj se raspored najteže mijenja. Zato je dobro razmisliti i o tome što se vidi s vrata. Kad se vrata otvore, pogled i prvi korak ne bi trebali ići ravno na WC školjku. Ljepše je i praktičnije kad je prvo umivaonik, a školjka sa strane, izvan izravnog pogleda iz hodnika. To se osobito osjeti kad su u stanu gosti, podstanari ili djeca, a vrata kupaonice gledaju na predsoblje ili boravak. Ako se kupaonica tek planira ili obnavlja, takav raspored ne košta više. Kasnije ga je teško mijenjati, jer je školjka vezana uz odvod.
Pet najčešćih grešaka u uređenju kupaonice (i kako ih izbjeći)
Za jednostavno prilagodljiv stan propis predviđa kadu s rubom ne višim od 50 cm ili prostor za tuširanje bez pregrade, veličine najmanje 90 × 90 cm. Predviđa i rukohvate, preklopno sjedalo i vrata svijetle širine najmanje 80 cm.
U praksi to znači da se pomoćni rukohvat ili sjedalo za kadu mogu dodati relativno lako, uz provjeru zida na koji se montiraju. Zamjena kade tušem u razini poda, uklanjanje praga, premještanje školjke ili proširenje vrata već su ozbiljni radovi, koji uključuju odvod, hidroizolaciju i pločice. Ako kupaonicu ionako obnavljate, najjeftinije je tada odlučiti o rasporedu, tušu bez pregrade i širim vratima, a ne za deset godina.
Rasvjeta: put kroz stan i noću
Dobra rasvjeta pomaže svima, a posebno onima koji se kreću sporije ili nesigurnije. Prekidači uz vrata svake prostorije, a ne samo na jednom kraju hodnika, znače da se nikad ne ulazi u mrak. Slabo noćno svjetlo uz pod između spavaće sobe i kupaonice olakšava noćne odlaske bez paljenja jakog svjetla. Za radnu sobu važna je dobra radna lampa, a za dječju sobu prigušivo svjetlo. Kako kombinirati opće, ambijentalno i usmjereno svjetlo, objasnili smo u tekstu o slojevitoj rasvjeti.
Spremanje na dohvat ruke
Visoke police do stropa iskoriste prostor, ali stvari s vrha teško je dohvatiti, i s djetetom u naručju i u starijoj dobi. Stvari koje se svakodnevno koriste vrijedi držati između visine koljena i ramena, u ladicama koje se izvlače do kraja, umjesto u dubokim ormarima. Spremište ili garderoba blizu ulaza dobro dođu za dječja kolica, sportsku opremu ili pomagala, koja inače završe u hodniku. Kad stan iznajmljujete, isto spremište može ostati zaključano za vaše stvari. Više ideja za pohranu pronaći ćete u tekstu Stan može biti prekrasno uređen, a onda stigne pitanje: „A kamo ću sa svime ovime?”.
Isti stan, četiri scenarija
Na izmišljenom stanu od oko 60 kvadrata, sa spavaćom sobom, boravkom s kuhinjom, fleksibilnom sobom, kupaonicom i spremištem, pokazujemo što funkcionalan raspored stana omogućuje bez rušenja zidova.
A) Par koji radi od kuće. Fleksibilna soba postaje radna soba s dva stola. Važnije od veličine su vrata: kad se zatvore, posao ostaje iza njih, a boravak ostaje mjesto za odmor. Spremište čuva dokumente i opremu, pa ne zauzimaju policu u boravku.
B) Obitelj s malim djetetom. Ista soba postaje dječja, najbolje odmah uz roditeljsku. Kolica i stvari za van ostaju u spremištu kraj ulaza, a ne u hodniku. Kupaonica s kadom u ovoj fazi je čak prednost, a slobodan pod u boravku postaje prostor za igru. Kako urediti sobu kad stigne i drugo dijete, pisali smo u tekstu Dvoje djece, jedna soba.
C) Stan za najam. Kad se iz stana iselite, a želite ga iznajmiti, raspored odlučuje kome će odgovarati. Dvije sobe slične veličine, svaka s vlastitim vratima prema hodniku, mogu dobiti dva podstanara ili par sa sobom za rad, a nijedna nije „prolazna”. Svaka soba treba mjesto za krevet, ormar i stol. Kuhinja i kupaonica, okrenute prema ulazu, odvajaju zajednički dio od privatnog. Za najam su praktični i neutralni, otporni podovi i zidovi, namještaj koji se lako premješta ili zamijeni te spremište koje možete zadržati za sebe. Što podstanari najčešće provjeravaju, pročitajte u tekstu Tražite stan za studij? 10 stvari koje morate provjeriti.
D) Osoba koja se teže kreće ili privremeno koristi pomagalo. Namještaj se raspoređuje tako da u sobi, boravku i kuhinji ostane slobodan krug od 150 cm. Uklanjaju se tepisi i kabeli s prolaza, a stvari se premještaju na dohvat ruke. Fleksibilna soba može primiti gosta, njegovatelja ili pomagala. Ali kupaonica s kadom ovdje postaje problem, a zamjena kade tušem traži veće radove.
Prolazi, pragovi i vrata: gdje je granica
Drugi tlocrt istog stana pokazuje mjesta koja odlučuju o tome hoće li prilagodba biti jednostavna ili skupa. Propis za jednostavno prilagodljiv stan traži ulazna vrata svijetle širine najmanje 110 cm, ostala vrata najmanje 80 cm i pragove zaobljene i ne više od 2 cm. Kad mjerite svoja vrata, mjerite svijetlu širinu otvora, a ne širinu krila.
U našem primjeru širi dio hodnika ima dovoljno mjesta, samo ga ne treba zatrpati ormarima i cipelama. Uski dio hodnika između kupaonice i spavaće sobe, širok oko metar, ne može se proširiti bez rušenja zida. Kupaonica s kadom i pragom na vratima ne može postati pristupačna bez preuređenja. To su mjesta na kojima uređenje prestaje, a počinju radovi.
Kada ipak trebaju veći radovi
Premještanjem namještaja, dobrom rasvjetom i pametnim spremanjem riješit ćete puno. Ali premještanje kuhinje ili kupaonice, proširenje hodnika ili vrata, uklanjanje pragova i preuređenje kupaonice znače građevinske radove. Ako zid koji želite ukloniti nosi zgradu, potreban je i statičar, a ponekad i dozvola. Što sve treba znati prije toga, objasnili smo u tekstu Rušenje zidova tijekom adaptacije.
Zato je najbolji trenutak za razmišljanje o budućnosti onaj kad ionako radite ili kad stan tek birate. Ako obnavljate kupaonicu, mijenjate vrata ili podove, pitajte arhitekta ili izvođača kako to napraviti da vam za deset godina ne zatreba nova obnova. Funkcionalan raspored stana ne predviđa budućnost, ali ostavlja mjesta za nju, bilo da u stanu ostajete vi ili netko kome ga iznajmite.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Rasvjeta u kupaonici: kako osvijetliti ogledalo i izbjeći najčešće pogreške
Dobro raspoređena rasvjeta u kupaonici olakšava šminkanje i brijanje, ravnomjerno osvjetljava prostor i stvara ugodan ugođaj za opuštanje. Stručnjak za rasvjetu Ranko Skansi objašnjava gdje postaviti svjetiljke uz ogledalo, što znače lumeni, kelvini i indeks uzvrata boje te o čemu razmišljati prije završetka uređenja.
Kupaonica je prostor u kojem započinjemo dan, pripremamo se za izlazak i opuštamo prije spavanja. Rasvjeta zato treba odgovarati različitim aktivnostima: omogućiti jasan pogled na lice pred ogledalom, osigurati dovoljno svjetla za kretanje i ponuditi blaže osvjetljenje kada se želimo odmoriti.
Za to nije nužno imati veliku kupaonicu ni velik broj svjetiljki. Važnije je odrediti njihovu namjenu, položaj i karakteristike te predvidjeti mogućnost zasebnog uključivanja.
Stropna rasvjeta kao osnova osvjetljenja
Jedna kvalitetna stropna svjetiljka može biti dovoljna za osnovno osvjetljenje kupaonice, ovisno o njezinoj veličini, rasporedu i odabranom rasvjetnom tijelu. Ako postoji spušteni strop, moguće je rasporediti i više ugradbenih svjetiljki.
„Ako postoji mogućnost spuštenog stropa, onda se mogu ugraditi i spot svjetla, koja daju jednu malo drugačiju vrstu rasvjete. Neki zaziru od spotova, ali plafonjera će biti dovoljna za 90 posto aktivnosti u kupaonici”, objašnjava Ranko Skansi.
Osnovna rasvjeta ipak ne rješava sve potrebe. Za šminkanje, brijanje i njegu lica posebno je važno osvjetljenje uz ogledalo, gdje položaj izvora svjetlosti izravno utječe na stvaranje sjena.
Rasvjeta uz ogledalo treba ravnomjerno osvijetliti lice
Svjetiljka postavljena samo iznad ogledala može stvarati sjene ispod očiju, nosa i brade. Zbog toga lice nije ravnomjerno osvijetljeno, što otežava aktivnosti koje zahtijevaju preciznost.
„Uz ogledalo mora biti svjetlo koje će u potpunosti poništiti sjene na licu. To se može izvesti ako se stave lijevo i desno uz ogledalo dva izvora svjetla, nikako samo s gornje strane ogledala”, ističe Skansi.
Bočni izvori svjetlosti pomažu ublažiti sjene, a važna je i visina njihove ugradnje. Središnji dio svjetiljki trebao bi biti približno u visini očiju korisnika.
Prema Skansijevoj preporuci, vertikalne svjetiljke duljine oko 60 centimetara, postavljene s obje strane ogledala, mogu dobro osvijetliti lice. Ako im je središte u visini očiju, protežu se približno 30 centimetara iznad i ispod te razine.
Položaj ogledala i rasvjete zato treba prilagoditi osobama koje koriste kupaonicu, a potrebne električne izvode predvidjeti prije završnih radova.
Lumeni, kelvini i CRI: što provjeriti pri kupnji
Pri kupnji rasvjete mnogi još uvijek prvo gledaju broj vata. Međutim, vati označavaju električnu snagu izvora, a ne količinu svjetlosti koju daje. Za odabir su važni i sljedeći podaci:
- Lumeni (lm) označavaju svjetlosni tok, odnosno ukupnu količinu svjetlosti koju izvor emitira. Više lumena znači više emitirane svjetlosti, dok osvijetljenost pojedine površine ovisi i o položaju svjetiljke, udaljenosti i usmjerenju svjetla.
- Kelvini (K) označavaju temperaturu boje svjetlosti. Niže vrijednosti odgovaraju toplijoj, žućkastoj svjetlosti, a više neutralnijoj ili hladnijoj bijeloj svjetlosti.
- Indeks uzvrata boje (CRI ili Ra) pokazuje koliko vjerno izvor prikazuje boje u usporedbi s referentnim izvorom svjetlosti.
Indeks uzvrata boje posebno je važan uz kupaonsko ogledalo, gdje želimo dobro procijeniti boju tena i šminke.
„Ako je indeks uzvrata boje preko 90, boja koju ćemo vidjeti bit će vrlo vjerna, vrlo slična pravoj boji. No ako je, primjerice, 70, boje mogu izgledati prigušeno i nećemo ih moći jednako precizno procijeniti”, objašnjava Skansi.
Za rasvjetu uz ogledalo zato preporučuje CRI od najmanje 90.
Topla ili neutralna bijela svjetlost?
Ne postoji jedna temperatura boje svjetlosti koja odgovara svakoj kupaonici. Odabir ovisi o bojama keramike, zidova i namještaja, ali i o ugođaju koji želimo postići.
Za kupaonice uređene u hladnijim tonovima, poput plave i zelene, Skansi preporučuje neutralno bijelu svjetlost od približno 4000 kelvina. Uz zemljane nijanse i drvene detalje predlaže topliju bijelu rasvjetu.
To su smjernice za oblikovanje interijera, a izbor treba prilagoditi i osobnim preferencijama. Temperatura boje i vjernost prikaza boja pritom nisu isto: uz odabir toplijeg ili neutralnijeg svjetla treba zasebno provjeriti CRI.
Tamnije površine također treba uzeti u obzir pri planiranju. Njihov izgled ovisi o količini i rasporedu svjetlosti, pa je važno osvijetliti dijelove prostora koje želimo naglasiti.
Ambijentalna rasvjeta za opuštanje
Uz osnovnu rasvjetu i osvjetljenje ogledala, kupaonica može imati i ambijentalnu rasvjetu. Njezina je uloga stvoriti blaži ugođaj, primjerice tijekom kupanja.
„Često sugeriram svjetiljke uskog snopa iznad tuša i iznad kade, koje su toplo bijele i koje se ponekad samo one pale. To daje dojam svijeća”, objašnjava Skansi.
Svjetiljke uskog snopa usmjeravaju svjetlost na određeni dio prostora. LED trake mogu dati drukčiji učinak, primjerice naglasiti rubove, niše ili namještaj, ovisno o načinu ugradnje.
Kako bi takva rasvjeta imala smisla u svakodnevnoj upotrebi, korisno je predvidjeti zasebno uključivanje pojedinih skupina svjetiljki. Tako se osvjetljenje može prilagoditi pripremi pred ogledalom, čišćenju ili opuštanju.
IP zaštitu treba uskladiti s mjestom ugradnje
U kupaonici se rasvjetna tijela biraju i prema izloženosti vodi. To je posebno važno kod svjetiljki u blizini tuša ili kade, uključujući ambijentalnu rasvjetu.
IP oznaka opisuje stupanj zaštite kućišta od prodora krutih tijela i vode. Odgovarajuća zaštita ovisi o točnom položaju svjetiljke i uvjetima na tom mjestu, pa jedna oznaka nije univerzalno rješenje za cijelu kupaonicu.
Odabir i ugradnju treba uskladiti s pravilima za električne instalacije u kupaonicama i uputama proizvođača. Položaje rasvjete uz tuš i kadu zato treba provjeriti s kvalificiranim električarom već tijekom planiranja.
Rasvjetu planirajte prije postavljanja keramike
U postojećim kupaonicama položaj instalacija i izvedba stropa često ograničavaju mogućnosti. Jedno od rješenja može biti djelomično spuštanje stropa, primjerice iznad tuš-kabine, kako bi se dobio prostor za ugradbenu rasvjetu bez spuštanja stropa u cijeloj prostoriji.
Sličan pristup moguć je uz ogledalo, gdje se prilagodbom zidne obloge može predvidjeti mjesto za integrirano osvjetljenje. Izvedbu pritom treba prilagoditi uvjetima u kupaonici.
Najviše mogućnosti ipak postoji kada se rasvjeta planira na početku uređenja. Prije postavljanja keramike potrebno je odrediti položaj ogledala, svjetiljki, električnih izvoda i prekidača.
Dobro polazište čine osnovno stropno osvjetljenje i kvalitetna rasvjeta uz ogledalo. Ambijentalni izvori mogu ih nadopuniti ondje gdje za njih postoji prostor i jasna namjena.
