Uređenje interijera
Mozak može biti najbolja budilica
Higijena spavanja znači imati svakodnevne rutine koje potiču dosljedan i miran san. A da bi poboljšali higijenu spavanja, treba razviti dobru rutinu koja će našem mozgu poslati signal da je vrijeme za spavanje.
Rutina prije spavanja
To može biti različite stvari za različite ljude, ali na primjer, perem zube, pa se idem tuširat, pa ću popit šalicu čaja, uz knjigu u slabo osvjetljenoj prostoriji ili nekako blago, neko nježno osvjetljenje jer i to zapravo utječe, količina svjetla na to koliko će nam se spavati i dakle, stvoriti cijeli jedan ugođaj, ono paradu odlaska na spavanje da zapravo naš mozak počne povezivat te radnje sa time, aha, nakon ovoga se ide u krevet i onda kad to više puta ponovimo, mozak će krenut prepoznavat, aha ovo je sad nešto što mene umiruje, što mene uspavljuje.
Isto je dobro zadržati i krevet, mjesto za spavanje, dakle, ne u krevetu, ne znam, igrat igrice ili učiti pogotovo, zato što nam onda mozak krene povezivat krevet sa nečim drugim, a ne sa spavanjem, kao što je dobro za radnim stolom učiti, a ne igrat igrice, jer opet razvijemo to mjesto za samo tu stvar, rekla je psihologinja Ines Begčević iz udruge Kako si.
Optimizacijom rasporeda spavanja i održavanje rutine, osigurat ćemo si kvalitetan san, a istovremeno je vrlo važna ugodna atmosfera spavaće sobe.
Priprema prostora za spavanje
Dobro je pred spavanje bilo koji prostor u kojem boravimo čim mekše, čim slabije osvjetljenje, tako da zapravo, naš mozak njemu mrak signalizira da je vrijeme za odlazak na spavanje, ali osim tog osvjetljenja isto tako je važno da to bude ugodno i na neke druge načine da zapravo bude dobro prozračeno, da ne bude prevruće u toj prostoriji isto u kojoj ćemo ići spavati, da ne znam, i da si zapravo taj prostor učinimo ugodnim na koji god način, da nam je posteljina ugodna, čista, da što god zapravo osobi nekako olakšava je dobro, objasnila je Begčević.
Raspored spavanja kojeg ćete se držati
Nekoliko tjedana trebalo bi svaki dan ići spavati i buditi se u isto vrijeme. To će signalizirati našem mozgu kad nas treba uspavati, a kada buditi. Tu rutinu najteže uspostavljaju mladi.
Ono što često dobijem kao odgovor, baš kod adolescenata da nekako preko dana kao da su na njima sva neka očekivanja, moraš, najčešće vezano za učenje ili za neke druge zadatke i onda kad dođe mrak, kao da ta očekivanja više ne postoje. I onda mogu bez grižnje savjesti raditi stvari koje vole; biti na mobitelu, igrat igrice ili slično jer tad, po noći, očekivanja ne postoje. I onda podsvjesno nekako da si žele produljiti taj neki dio kad su oni zapravo naj opušteniji jer preko dana im je stalno neki zahtjev tu ili su roditelji stalno tu pa ih pitaju, ovako si odu na spavanje i oni su napokon opušteni, napokon na miru, ispričala je Ines Begčević za Dom na kvadrat.
Koliko bi trebali spavati
Preporučeni broj sati sna razlikuje se ovisno godinama. Odrasli trebaju 7 do 9 sati sna, tinejdžeri 8 do 10, a školska djeca 9 do 12.
Tu sad neki standardi naravno da mlađa djeca trebaju više, ali ono što zapravo često puta zanemarimo je da adolescenti trebaju isto još dosta sna i da njihovi obrasci spavanja prirodno jesu nešto drugačiji od onog što svijet od njih očekuje. Očekujemo da se dižu u školu, za školu oko 6, 7 ujutro, a njima je zapravo prirodnije da idu spavat kasnije i da se bude kasnije. Onda to nekad roditelje zbuni ili naljuti zašto oni tako kasno idu spavati ali zapravo većina tinejdžera to tako i radi, rekla je Begčević.
Popodnevno spavanje ili “Power nap”
Poslijepodnevno spavanje ne bi trebalo trajati više od 20 minuta, 6 sati prije spavanja ne bi trebali piti kavu, a barem 3 sata prije sna ne bi trebali vježbati.
Ljudi vole nekad spavati poslijepodne, što može biti super i može nas regenerirati, međutim točno se zna koliko treba spavati popodne da bi se zaista probudili odmorni. To često puta u radu s tinejdžerima bude, da oni budu umorni, onda spavaju po dva, tri sata popodne što zapravo, svi mi odgovore – probudiš li se odmoran; ne. Zapravo je nekih dvadesetak minuta potrebno da bismo se mi osvježili, zaustavili se u toj fazi sna prije nego uđemo u ovaj duboki san koji nas tako kratko neće osvježiti, tako da nekih, pametno spavati popodne, nekih dvadesetak minuta, savjetuje Begčević.
Kad uređujete spavaću sobu, izaberite boje koje na vas djeluju umirujuće, dodajte ambijentalnu rasvjetu i lijepo spavajte.
Dizajn i trendovi
Trendovi u kuhinjama 2026: Prirodni materijali, meke forme i skrivena tehnologija
Kuhinja je danas jedna od najsloženijih prostorija u domu. Ona više nije samo mjesto pripreme hrane, već prostor u kojem se odvija velik dio svakodnevice – od jutarnje kave i brzih obroka do druženja, rada i večernjeg opuštanja. Upravo zato trendovi u kuhinjama za 2026. godinu ne polaze od estetike, već od načina života.
Trendovi u uređenju kuhinja 2026 koji oblikuju novi izgled doma
Loše organizirana kuhinja vrlo brzo postaje izvor frustracije – usporava kuhanje, stvara nered i narušava užitak boravka u prostoru. Današnje kuhinje zato se planiraju kroz jasno definirane zone: priprema, kuhanje, pohrana, serviranje i druženje.
O tome kako se ti zahtjevi pretaču u konkretna rješenja govori Zdravko Knapić, vlasnik tvrtke Kuhinje Knapić, specijalizirane za projektiranje i izradu kuhinja po mjeri.
1. Plemeniti materijali kao temelj dugotrajnog dizajna
Prirodni materijali postaju osnova suvremene kuhinje jer nude toplinu, trajnost i bezvremensku estetiku.
„Trendovi u kuhinjama za 2026. su plemeniti materijali – prvenstveno furnirane fronte, kamene radne ploče i masivno drvo“, ističe Knapić.
Za razliku od ranijih godina, kada se naglasak stavljao na vizualni efekt, danas se traže površine koje lijepo stare i koje se mogu koristiti desetljećima bez gubitka kvalitete.
2. Boje koje se stapaju s prostorom
Boja se u kuhinjama za 2026. koristi suptilno, kao dio šire priče interijera.
Boja godine pod povećalom: Evo kako je ova ne-boja podjelila struku
„Lakirani dijelovi i fronte i dalje su u trendu, ali se moraju savršeno uklapati u drvene plohe“, objašnjava Knapić.
Topli neutralni tonovi, zagasite nijanse i prirodna paleta boja omogućuju da kuhinja ne dominira prostorom, već ga nadopunjuje i povezuje s ostatkom doma.
3. Zaobljene linije koje smiruju prostor
Ravne i oštre linije sve češće zamjenjuju mekše forme koje prostoru daju fluidnost i osjećaj ugode.
„Zaobljene kuhinje radimo već punih 20 godina i pokazale su se kao najbolje rješenje – nisu agresivne u prostoru i imaju mekoću kod korištenja“, kaže Knapić.
Ovakav pristup posebno je važan u otvorenim tlocrtima, gdje kuhinja mora funkcionirati i vizualno i ergonomično.
4. Radna ploha kao srce kuhinje
Radna ploha postaje centralna točka kuhinje – mjesto gdje se kuha, druži i boravi.
10 savjeta dizajnera za odabir savršenog kuhinjskog otoka
„U radnu plohu danas ugrađujemo kuhalne ploče s napom, hladnjake za vino i utičnice za svakodnevna trošila“, navodi Knapić.
Takva rješenja omogućuju da kuhinja bude maksimalno funkcionalna bez vizualnog zagušenja.
5. Tehnologija koja se ne nameće
Uređaji u suvremenoj kuhinji trebaju biti snažni, ali diskretni.
„Ugrađujemo pećnice nove generacije koje se čiste vodom, velike hladnjake s naprednom tehnologijom hlađenja i kuhalne ploče s integriranom napom“, ističe Knapić.
Tehnologija je tu da olakša svakodnevicu, ali da pritom ostane gotovo nevidljiva.
6. Kuhinje bez ručki – čistoća linija i lakše održavanje
Detalji koji su nekad bili nužni danas postaju višak.
„Hladnjaci, pećnice i perilice otvaraju se na dodir, bez ručki, što je praktično i estetski čišće“, objašnjava Knapić.
Ovakva rješenja olakšavaju održavanje i dodatno naglašavaju minimalistički karakter kuhinje.
7. Staklo kao sofisticirani dizajnerski akcent
Staklo se vraća u modernom, profinjenom obliku.
„Staklene vitrine, reflektirajuća i dimljena stakla postaju neizostavni dizajnerski detalj“, kaže Knapić.
U kombinaciji s rasvjetom, staklo dodaje dubinu i luksuzan dojam bez pretjerivanja.
8. Rasvjeta koja stvara atmosferu
Rasvjeta već dugo nije samo funkcionalna potreba, već važan dio ambijenta.
„Rasvjeta mora biti i funkcionalna i ambijentalna – daje poseban odsjaj kroz staklo i naglašava materijale“, zaključuje Knapić.
Pametno planirana rasvjeta definira zone u kuhinji i čini prostor ugodnim u svim dijelovima dana.
Kuhinja kao prostor prilagođen životu
Kuhinje za 2026. godinu jasno pokazuju jedan smjer – personalizaciju. Materijali, boje, oblici i tehnologija prilagođavaju se stvarnim potrebama korisnika, a ne prolaznim trendovima. Kako potvrđuje iskustvo Kuhinja Knapić, dobra kuhinja nije ona koja izgleda atraktivno na prvu, već ona koja dugoročno funkcionira u svakodnevnom životu.
Uređenje interijera
Više od kulisa: Televizijski stanovi koji su obilježili serije
Od Monicinog ljubičastog stana do Donovog mid-century luksuza – otkrivamo zašto su televizijski interijeri postali pop-kulturne ikone.
Televizijske serije često koriste stanove kao iznimno važan dio scenografije — oni nisu samo mjesta u kojima likovi žive, nego prostori koji aktivno sudjeluju u pripovijedanju. Posebno je to vidljivo u tzv. sit-com serijama, koje se najčešće snimaju u studiju, gdje se velik dio radnje odvija upravo u jednom ili dva stalna interijera. U takvom formatu stan postaje gotovo ravnopravan lik: publika ga upoznaje, pamti i emocionalno veže uz likove koji u njemu borave.
Stanovi u sit-comima govore mnogo o karakterima likova — njihovim navikama, društvenom statusu, životnoj fazi i osobnosti. Od izbora namještaja i boja, preko razmještaja prostorija, pa sve do sitnih detalja koji se ponavljaju iz epizode u epizodu, interijeri stvaraju vizualni identitet serije koji gledatelji prepoznaju i dugo nakon nakon gledanja serije. Upravo ti prostori postaju ikonični dio kolektivne televizijske memorije.
Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice
Dobar primjer toga je serija Svi vole Raymonda. Stan Raymondovih roditelja nije samo mjesto obiteljskih okupljanja, već izvor stalne komike. Činjenica da Raymondova majka Marie godinama ne skida zaštitnu plastiku s kauča savršeno oslikava njezin karakter: opsjednutost kontrolom, redom i “čuvanjem” stvari za neku zamišljenu budućnost. Taj naizgled nevažan detalj otvara vrata brojnim komičnim situacijama koje se razvijaju kroz cijele epizode, ali i kroz cijelu seriju.
Iako su ovi stanovi često dizajnirani kako bi bili vizualno privlačni i funkcionalni za snimanje, realnost stanovanja u velikim američkim gradovima — poput New Yorka ili Los Angelesa — često je znatno “grublja” i skuplja nego što serije sugeriraju. Upravo zato televizijski stanovi istovremeno djeluju kao fantazija i scenski alat: oni su idealizirani prostori koji služe priči, humoru i emocionalnoj povezanosti s publikom, čak i kada su daleko od stvarnih financijskih mogućnosti likova koji u njima žive.
Stan koji je postao sedmi prijatelj
Monicain stan u Greenwich Villageu jedan je od onih televizijskih interijera koje bismo vjerojatno prepoznali i nacrtali napamet. Velik, svijetao i nevjerojatno prostran za njujorške standarde, ovaj stan je pravi mali dizajnerski san: ljubičasti zidovi, veliki prozori, kuhinja otvorena prema dnevnom boravku i balkon koji dodatno pojačava dojam luksuza. Prostor je topao, ugodan i pun detalja — od posuđa na otvorenim policama do pažljivo odabranog namještaja koji djeluje kao da je tu oduvijek.
Naravno, stan savršeno odgovara i Monicinom karakteru. Ona je opsjednuta čistoćom, redom i kontrolom, i to se vidi u svakom kutku. Sve je uredno, posloženo i spremno za goste u svakom trenutku. Upravo zato stan često postaje izvor humora: Monicina potreba da sve bude “pod konac” redovito se sudara s kaotičnim navikama njezinih prijatelja. U ovom slučaju interijer nije samo lijepa kulisa, već produžetak lika koji u njemu živi.
Još je zabavnije kad se Monicin stan usporedi s onim preko puta, u kojem žive Joey i Chandler. Njihov prostor je potpuna suprotnost: tipični stan dvojice samaca, s malo boja, još manje dekoracija i jasnim fokusom na udobnost. Središnje mjesto zauzimaju velike fotelje okrenute prema televizoru — jer sve važno u tom stanu događa se upravo tamo. Dok je Monicin stan mjesto okupljanja, druženja i domaće atmosfere, Joeyjev i Chandlerov stan funkcionira kao opuštena “muška baza” u kojoj vladaju pizza, sport i povremeni nered.
Kad je riječ o stvarnom životu, stan poput Monicinog u Greenwich Villageu danas bi vrijedio milijune dolara ili bi se iznajmljivao za nekoliko tisuća dolara mjesečno. U seriji, Monica i Rachel plaćaju simboličan najam zahvaljujući rent-controlu koji je Monica naslijedila od bake — detalj koji objašnjava zašto si uopće mogu priuštiti ovakav prostor. U praksi, takav scenarij je iznimno rijedak, pogotovo za nekoga s primanjima chefice i konobarice, što ovaj stan čini još jednim primjerom televizijske fantazije koju rado gledamo, ali rijetko doživimo.
Serija Mad Man – stan Dona Drapera – stan kao fasada uspjeha
Don Draper, karizmatični kreativni direktor i zaštitno lice serije Mad Men, živi u impresivnom penthouseu na Park Avenue — adresi koja i danas predstavlja vrhunac njujorškog luksuza. Stan je prostran, tih i elegantan, s velikim prozorima, visokim stropovima i pogledom na grad koji savršeno odgovara Donovoj poziciji moći i uspjeha. Ovo nije dom u klasičnom smislu, već sofisticirana kulisa za poslovne razgovore, kasnovečernja pića i zabave koje često ostavljaju gorak okus.
Uređenje stana pravi je primjer mid-century modern estetike kakva je dominirala šezdesetim godinama: čiste linije, tamno drvo, koža, metalni detalji i neutralna paleta boja s povremenim naglascima. Namještaj je dizajnerski, ali nenametljiv — sve djeluje skupo, ali nikad osobno. Prostor je pažljivo kontroliran, gotovo sterilno uglađen, bez suvišnih dekoracija ili toplih, intimnih detalja koji bi odavali osjećaj doma. Upravo u tome leži njegova snaga.
Stan savršeno nadograđuje karakter Dona Drapera. Kao i sam Don, interijer je elegantan, samouvjeren i naizgled besprijekoran, ali pomalo hladan i distanciran. Iza lijepih linija i luksuznih materijala krije se praznina — prostor koji impresionira goste, ali rijetko pruža osjećaj stvarne bliskosti ili sigurnosti. Donov stan nije mjesto odmora, već produžetak njegova imidža, još jedan sloj pažljivo izgrađene fasade. Stanovi na Park Avenue danas pripadaju samom vrhu globalnog tržišta nekretnina i dostižu višemilijunske iznose. Iako bi Don, s obzirom na svoj položaj i prihode u šezdesetima, tada realno mogao živjeti u takvom prostoru, u današnjim okolnostima čak i vrlo uspješan kreativni direktor teško bi si mogao priuštiti penthouse na toj adresi.
Carrie Bradshaw — Sex and the City
Carriein stan u Sex and the City jedan je od onih televizijskih prostora koji djeluju istovremeno skromno i neodoljivo šarmantno. Smješten u klasičnoj njujorškoj brownstone zgradi, stan je malen, ali pametno organiziran — s dovoljno mjesta za krevet, pisaći stol, mali dnevni boravak i, naravno, kolekciju cipela koja je s vremenom postala jednako legendarna kao i sama Carrie. Prostor je topao, pomalo neuredan i pun osobnih detalja, što mu daje osjećaj stvarnog doma, a ne savršeno stilizirane kulise.
Uređenje stana odražava Carrieinu osobnost: eklektično, spontano i pomalo nesavršeno. Zidovi su neutralni, ali ispunjeni fotografijama, knjigama i sitnicama koje pričaju njezinu životnu priču. Namještaj nije nužno dizajnerski, ali je pažljivo biran i često kombiniran bez stroge logike — baš poput Carrieinog modnog stila. Stan se s vremenom mijenja, prilagođava i raste zajedno s njom, prateći njezine emocionalne i profesionalne faze.
Za razliku od Monicinog strogo organiziranog prostora ili Donovog hladnog luksuza, Carriein stan djeluje intimno i pomalo kaotično. To je mjesto pisanja, razmišljanja, emocionalnih slomova i povrataka sebi. Upravo ta nesavršenost čini ga toliko pamtljivim i bliskim gledateljima — više kao produžetak unutarnjeg svijeta lika nego kao pokazatelj statusa. U seriji se navodi da je Carriein stan rent-controlled i da mjesečno plaća oko 750 dolara, što je u vrijeme emitiranja serije još moglo biti donekle realno. Danas bi, međutim, sličan stan u istoj četvrti vrijedio višestruko više i bio gotovo nedostupan bez naslijeđenog ugovora ili dugogodišnjeg najma. Kao samostalna kolumnistica s nestabilnim prihodima, Carrie bi u stvarnom New Yorku vrlo teško zadržala takav stan — barem bez ozbiljnih financijskih kompromisa.
Televizijski stanovi služe kao likovi sami za sebe — često su lijepi, inspirativni ili nostalgični, ali rijeđe realno dostupni ljudima s uobičajenim prihodima koji bi imali takve poslove kao likovi u serijama. To je dio čarolije televizije — daje nam snove o životima koji su malo veći, svjetliji ili zabavniji nego naša svakodnevica.
