Uređenje interijera
Mozak može biti najbolja budilica
Higijena spavanja znači imati svakodnevne rutine koje potiču dosljedan i miran san. A da bi poboljšali higijenu spavanja, treba razviti dobru rutinu koja će našem mozgu poslati signal da je vrijeme za spavanje.
Rutina prije spavanja
To može biti različite stvari za različite ljude, ali na primjer, perem zube, pa se idem tuširat, pa ću popit šalicu čaja, uz knjigu u slabo osvjetljenoj prostoriji ili nekako blago, neko nježno osvjetljenje jer i to zapravo utječe, količina svjetla na to koliko će nam se spavati i dakle, stvoriti cijeli jedan ugođaj, ono paradu odlaska na spavanje da zapravo naš mozak počne povezivat te radnje sa time, aha, nakon ovoga se ide u krevet i onda kad to više puta ponovimo, mozak će krenut prepoznavat, aha ovo je sad nešto što mene umiruje, što mene uspavljuje.
Isto je dobro zadržati i krevet, mjesto za spavanje, dakle, ne u krevetu, ne znam, igrat igrice ili učiti pogotovo, zato što nam onda mozak krene povezivat krevet sa nečim drugim, a ne sa spavanjem, kao što je dobro za radnim stolom učiti, a ne igrat igrice, jer opet razvijemo to mjesto za samo tu stvar, rekla je psihologinja Ines Begčević iz udruge Kako si.
Optimizacijom rasporeda spavanja i održavanje rutine, osigurat ćemo si kvalitetan san, a istovremeno je vrlo važna ugodna atmosfera spavaće sobe.
Priprema prostora za spavanje
Dobro je pred spavanje bilo koji prostor u kojem boravimo čim mekše, čim slabije osvjetljenje, tako da zapravo, naš mozak njemu mrak signalizira da je vrijeme za odlazak na spavanje, ali osim tog osvjetljenja isto tako je važno da to bude ugodno i na neke druge načine da zapravo bude dobro prozračeno, da ne bude prevruće u toj prostoriji isto u kojoj ćemo ići spavati, da ne znam, i da si zapravo taj prostor učinimo ugodnim na koji god način, da nam je posteljina ugodna, čista, da što god zapravo osobi nekako olakšava je dobro, objasnila je Begčević.
Raspored spavanja kojeg ćete se držati
Nekoliko tjedana trebalo bi svaki dan ići spavati i buditi se u isto vrijeme. To će signalizirati našem mozgu kad nas treba uspavati, a kada buditi. Tu rutinu najteže uspostavljaju mladi.
Ono što često dobijem kao odgovor, baš kod adolescenata da nekako preko dana kao da su na njima sva neka očekivanja, moraš, najčešće vezano za učenje ili za neke druge zadatke i onda kad dođe mrak, kao da ta očekivanja više ne postoje. I onda mogu bez grižnje savjesti raditi stvari koje vole; biti na mobitelu, igrat igrice ili slično jer tad, po noći, očekivanja ne postoje. I onda podsvjesno nekako da si žele produljiti taj neki dio kad su oni zapravo naj opušteniji jer preko dana im je stalno neki zahtjev tu ili su roditelji stalno tu pa ih pitaju, ovako si odu na spavanje i oni su napokon opušteni, napokon na miru, ispričala je Ines Begčević za Dom na kvadrat.
Koliko bi trebali spavati
Preporučeni broj sati sna razlikuje se ovisno godinama. Odrasli trebaju 7 do 9 sati sna, tinejdžeri 8 do 10, a školska djeca 9 do 12.
Tu sad neki standardi naravno da mlađa djeca trebaju više, ali ono što zapravo često puta zanemarimo je da adolescenti trebaju isto još dosta sna i da njihovi obrasci spavanja prirodno jesu nešto drugačiji od onog što svijet od njih očekuje. Očekujemo da se dižu u školu, za školu oko 6, 7 ujutro, a njima je zapravo prirodnije da idu spavat kasnije i da se bude kasnije. Onda to nekad roditelje zbuni ili naljuti zašto oni tako kasno idu spavati ali zapravo većina tinejdžera to tako i radi, rekla je Begčević.
Popodnevno spavanje ili “Power nap”
Poslijepodnevno spavanje ne bi trebalo trajati više od 20 minuta, 6 sati prije spavanja ne bi trebali piti kavu, a barem 3 sata prije sna ne bi trebali vježbati.
Ljudi vole nekad spavati poslijepodne, što može biti super i može nas regenerirati, međutim točno se zna koliko treba spavati popodne da bi se zaista probudili odmorni. To često puta u radu s tinejdžerima bude, da oni budu umorni, onda spavaju po dva, tri sata popodne što zapravo, svi mi odgovore – probudiš li se odmoran; ne. Zapravo je nekih dvadesetak minuta potrebno da bismo se mi osvježili, zaustavili se u toj fazi sna prije nego uđemo u ovaj duboki san koji nas tako kratko neće osvježiti, tako da nekih, pametno spavati popodne, nekih dvadesetak minuta, savjetuje Begčević.
Kad uređujete spavaću sobu, izaberite boje koje na vas djeluju umirujuće, dodajte ambijentalnu rasvjetu i lijepo spavajte.
Kreirajmo dom zajedno
Hijerarhija u interijeru: Zašto u nekim prostorima odmah znamo gdje pogledati
Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić objašnjava tri razine hijerarhije koje određuju hoće li prostor djelovati skladno ili kaotično
Zašto u nekim prostorima odmah znamo kamo usmjeriti pogled, dok u drugima vlada osjećaj vizualne zbrke? Razlog nije u količini namještaja ni u odabiru boja. Ključ leži u hijerarhiji — jednom od temeljnih principa dizajna koji određuje kako doživljavamo interijer i koliko nam je u njemu ugodno boraviti.
Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima?
U suvremenom oblikovanju prostora često se uz hijerarhiju spominje i pojam layeringa, odnosno slojevitog oblikovanja. Iako se mogu činiti sličnima, mag. ing. arh. Sunčica Mastelić Ivić upozorava da je riječ o različitim pristupima.
„Layering je metoda koja nam može koristiti kada se bavimo hijerarhijom, dakle, to je pomoćni moment.”
Layering u interijeru – zašto Sunčica Mastelić Ivić stalno govori o slojevima
Hijerarhija u interijeru odnosi se na način na koji su elementi u prostoru organizirani kako bi jasno komunicirali što je najvažnije, a što sporedno. Svaki dobro osmišljen prostor ima svoju središnju točku — element koji prvi privlači pažnju. To može biti sofa, umjetnička slika, kuhinjski otok ili čak pogled kroz prozor. Bez te središnje točke prostor djeluje ravno, nepovezano i često kaotično.
Tri razine hijerarhije
Prema Mastelić Ivić, hijerarhiju u interijeru možemo promatrati kroz tri glavne razine.
Prva se odnosi na namjenu prostora. Ovisno o tome uređujete li stan, ured, trgovinu ili ugostiteljski objekt, razlikuju se i akcentne grupe — elementi koji nose vizualnu težinu prostora.
„Nije isto da li uređujemo nekome poslovni prostor, da li uređujemo shop, da li uređujemo ugostiteljski objekt, kafić ili neki stambeni prostor. Svaka ta namjena iziskuje definiranje akcentne grupe koja je bitna.”
U dnevnom boravku fokus može biti na zoni sjedenja, dok je u restoranu naglasak na atmosferi i rasporedu stolova. U trgovini pak proizvodi moraju biti u prvom planu.
Ne može sve biti jednako važno
Druga razina hijerarhije odnosi se na mikro akcentuiranje — odluku o tome koji element unutar jedne prostorije zaslužuje najveću pozornost. U open space dnevnom boravku, primjerice, morate odlučiti hoćete li naglasak staviti na kuhinju, blagovaonicu ili garnituru za sjedenje. Mastelić Ivić to ilustrira usporedbom s odijevanjem.
„Ne može biti sve jednako važno. Isti vam je princip kao i kod oblačenja — ne može biti jednako važna i košulja i hlače ili suknja ili cipele, torba, nakiti ili frizura ili šešir. Nešto mora biti taj manji akcent oko koga se dešava ostatak definicije vašeg outfita.”
Upravo ta selekcija stvara sklad. Jedan dominantan element i nekoliko manjih akcenata čine prostor čitljivim i ugodnim. Tamni tonovi, masivni komadi namještaja ili jaki kontrasti prirodno privlače više pažnje, dok svjetliji tonovi i neutralne površine djeluju smirenije i povlače se u drugi plan.
10 grešaka koje čine vaš prostor vizualno manjim – evo kako ih izbjeći
U prostorima s manje elemenata — a to je upravo ono čemu teže suvremeni minimalistički trendovi — svaki detalj dobiva veću težinu. Jedan pažljivo odabran komad može zamijeniti deset prosječnih. Pametnim rasporedom postiže se ravnoteža u kojoj prostor ne djeluje ni prenatrpano ni prazno.
Najprije funkcija, pa estetika
Treća razina hijerarhije tiče se samog procesa dizajniranja — redoslijeda donošenja odluka. I tu Mastelić Ivić daje vrlo konkretan savjet.
„Nemojte se na početku rada na interijeru baviti idejom kakve će biti zavjese, to je šlag koji dolazi na kraju. Krenite prvo od najvažnijega — od najvećih predmeta, najskupljih, najglomaznijih.”
Zašto je to važno? Ako se kasnije mijenja neki ključni element — recimo sofa ili kuhinjski blok — dolazi do domino efekta koji može porušiti dio ili čitavu koncepciju. To vraća projekt unatrag i troši vrijeme koje je moglo biti utrošeno efikasnije.
U tom kontekstu posebno je zanimljivo pitanje odnosa funkcionalnosti i estetike. Mastelić Ivić ističe da su rijetke situacije u kojima su oba aspekta zadovoljena do maksimuma — gotovo uvijek je potreban kompromis. No taj kompromis nije jednak za sve. Ako imate problema s bolovima u leđima, viši naslon sofe za vas je funkcionalni prioritet od kojeg nećete odustati ni nauštrb najbolje estetike — čak i ako su niske sofe trenutno u trendu. Ako ste strastveni kuhar, trojstvo hladnjaka, sudopera i ploče za kuhanje ima svoj točno definirani slijed koji će odrediti cijeli raspored kuhinje.
Postoje li prostori bez hijerarhije?
Dok su u dnevnim boravcima ili poslovnim interijerima akcenti gotovo nužni, postoje prostori — poput spavaćih soba — u kojima se svjesno može težiti smirenijem, ujednačenijem dojmu bez izraženih dominantnih elemenata. U njima se hijerarhija oslanja na suptilne prijelaze, neutralne tonove i uravnotežene kompozicije. Upravo tu dolazi do izražaja osobni senzibilitet korisnika prostora.
Na kraju, dobro uređen prostor nije onaj u kojem ima najviše stvari — već onaj u kojem svaka stvar ima svoje mjesto, svoju ulogu i svoju vizualnu težinu. A upravo to je zadatak hijerarhije u interijeru.
Događanja
LG predstavio novu liniju: Što donose pećnica s airfryerom i indukcijska ploča bez fiksnih zona?
Na prezentaciji u Budimpešti, umjesto tehničkih specifikacija na slajdovima, kuhari su uživo pripremali jela na najnovijim uređajima
LG je u Budimpešti okupio medije i partnere iz regije kako bi predstavio novu generaciju ugradbenih kuhinjskih uređaja. Ono što je ovu prezentaciju učinilo drugačijom od uobičajenih jest format — umjesto klasičnog iznošenja tehničkih specifikacija, profesionalni kuhari pripremali su jela uživo, koristeći nove uređaje. Posjetitelji su proizvode doživjeli kroz mirise, okuse i proces kuhanja, a ne samo kroz prezentacijske slajdove.
„Ovo je veliki iskorak za nas jer smo shvatili da se emocija koju mi stalno želimo istaknuti među ljudima stvara u kuhinji. I mi smo dio te emocije.”
Ivona Lucić, voditeljica marketinga, LG
Na događanju je kuhao Szilárd Tóth, chef restorana SALT iz Budimpešte s Michelinovom zvjezdicom, uz LG ugradbene kuhinjske uređaje.
Pećnica: Airfryer, para i klasično pečenje u jednom uređaju
Među predstavljenim proizvodima, Lucić posebno ističe pećnicu koja kombinira više načina pripreme hrane. Airfryer tehnologija omogućuje prženje na vrućem zraku, parno kuhanje nudi zdraviju alternativu klasičnoj pripremi, a konvencionalno pečenje ostaje dostupno — sve unutar jednog uređaja.
„Ono što bih stvarno istaknula za ovu pećnicu je naš airfryer tehnologija, jer u jednom uređaju možete koristiti više načina kuhanja. Da li želite na paru, što je parno kuhanje, ili želite peći na nekoj određenoj temperaturi.”
Za korisnike to praktično znači manje zasebnih aparata na kuhinjskom pultu — airfryer kao samostalni uređaj postaje nepotreban, što je osobito relevantno u kuhinjama gdje je prostor ograničen.
Indukcijska ploča bez fiksnih zona kuhanja
Druga novost koja je privukla pažnju je indukcijska ploča s fleksibilnim zonama. Za razliku od standardnih indukcijskih ploča koje imaju unaprijed definirane zone za posuđe, nova LG ploča prepoznaje gdje je posuđe postavljeno i aktivira grijanje upravo na tom mjestu.
„Gdje god staviš svoje posuđe i upališ, tu će se moći kuhati. Možemo koristiti veliko posuđe i ono manje — ne ovisimo o tome da li imamo ograničen prostor kuhanja.”
To u praksi znači da korisnik nije ograničen na četiri fiksne kružne zone, pa istovremeno može koristiti veliki lonac za juhu pokraj male džezve za kavu — bez prilagođavanja rasporeda.
Kontekst: Kuhinja kao središte doma
Širi kontekst ove prezentacije je pomak koji se događa u industriji kuhinjskih uređaja — od naglaska na tehničkim specifikacijama prema iskustvu korištenja. Uređaji se sve više projektiraju tako da rade u pozadini, bez potrebe za čitanjem uputa ili navigacijom kroz složene menije. Automatizacija preuzima tehnički dio pripreme dok se korisnik može posvetiti samom kuhanju i druženju.
Sam format prezentacije — s kuhanjem uživo umjesto PowerPoint slajdova — barem je dao naznaku kako ti uređaji funkcioniraju u stvarnim uvjetima, što je korak naprijed u odnosu na uobičajene industrijske događaje.
LG WashTower novo je must-have rješenje za funkcionalan i moderan dom
