Uređenje interijera
Dizajn namještaja kroz svijet, ljude i godine
Dizajneri su u konstantnoj potrazi za boljim materijalima za kreativniji i funkcionalniji namještaj. Otkuda je sve počelo i kako se namještaj razvijao kroz povijest znaju Diana Sokolić i Karla Kocijan, koje su o tome napisale knjigu.
Umjetnička obitelj
Diana i Karla su mama i kći, slikarica i dizajnerica namještaja. Potiču iz velike umjetničke obitelji koja je dugo bila aktivna u različitim aspektima kazališne umjetnosti. Tijekom pandemije, kad je sve stalo, odlučile su napisati knjigu o namještaju.
“Znala sam da mora biti pisano jednostavnim jezikom da bi ih zainteresiralo, da im se ne bi ogadilo, tako da sam sve što sam znala prvo provjerila, nadopunila iz stručne literature koju imam, ali i iz knjiga koje sam nastavila kupovati sa velikom strašću”, govori Diana.
Duga povijest namještaja
Prema arheološkim istraživanja ljudi su još prije 30 000 godina počeli konstruirati i rezbariti namještaj, no kako ga je bilo teško sačuvati, koristimo se drugim izvorima povijesti.
Prvi tragovi sežu u Mezopotamiju i oni se vide na reljefima iz Mezopotamskog doba. Kasnije se vide na egipatskim zidnim slikama, a onda je otkrivena i Tutankamonova grobnica koja nam je dala pravi uvid u taj namještaj.
Drvo je teško očuvati
No, sudbina namještaja je tužna, zato što je on obično rađen od drva, a drvo je sklono propadanju. Stoga, nije mnogo namještaja preživjelo ta silna tisućljeća i mi zapravo o namještaju saznajemo sa zidnih slika, sa grčkih vaza ili iz pompjeanskih zidnih slika, to su najčešće izvori.
Klasični komadi namještaja počeli su se proizvoditi u 16. stoljeću u Europi, a u drugoj polovici 19. stoljeća, kao posljedica porasta potražnje i novog načina obrade drva, počinje industrijska proizvodnja namještaja.
Namještaj je propadao u selidbama, trulio u poplavama, nestajao u ratovima, gorio u požarima i vrlo malo toga je do danas ostalo sačuvano. Zato ljudi s ljubavlju čuvaju komade koji su im ostali od prabake ili od pradjeda, ako je nešto ostalo.
Diana i Karla za svoju su knjigu istraživale povijest namještaja cijeloga svijeta i njegov razvoj kroz stilska razdoblja.
Različiti stilovi diljem svijeta
“Od Mezopotamije sve do danas preko Engleske, Španjolske, jer je svaka od tih zemalja imala svoj razvoj. Kao što je renesansa nastala u Italiji, a gotika nije, tako su i različite zemlje imale različite stilske epohe. Naravno, što se više približavamo 20., to jest, 21. stoljeću, kao i u slikarstvu, tih je stilskih epoha više. Egipat je trajao 3000 godina, a kasnije u sto godina imate jako mnogo stilskih epoha koje se izmjenjuju”, govori Diana.
Ekspanzija industrijske proizvodnje namještaja dogodila se između dva svjetska rata, a uvođenjem znatnih tehnoloških inovacija 50-ih i 60-ih godina, događa se procvat industrije namještaja te njegove distribucije.
Poznati hrvatski dizajneri namještaja
“Osim svjetskih dizajnera, naravno trebalo je spomenuti i hrvatske dizajnere koji su bili vrlo jaki u periodu nakon Drugog svjetskog rata, kada je drvna industrija bila vrlo jaka i općenito su tvornice bile jake. Dizajn u Hrvatskoj pojavio sa pojavom Obrtničke škole, koja se kasnije preimenovala u Školu primijenjene umjetnosti i tada su nastala velika imena hrvatskog dizajna kao što su Bernardo Bernardi ili Rihter”, objašnjava Karla.
Sredinom 80-ih godina, potrošači su počeli utjecati na oblikovanje serijski proizvedenog namještaja, a imena dizajnera ostaju skrivena iza naziva tvornica.
Žene dizajnerice u sjeni muškaraca
Od hrvatskog starijeg dizajnerskog namještaja Karla izdvaja dvije autorice, dizajnerice Slavu Antoljak i Rosenberg Milicu koje su radile pleteni namještaj koji je danas opet popularan. Njih dvije su radile u tvornicama i ustvari nisu bile dizajneri same za sebe, nisu bile poznate po svom imenu nego pod tvornicom u kojoj su radile. To nije bio primjer samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu jer žene tada baš i nisu bile popularne kao dizajneri i općenito kao umjetnice. Muškarci su tada vodili glavnu riječ.
Danas je u dizajn namještaja uključena interdisciplinarna suradnja stručnjaka kako bi se korisniku ponudio funkcionalan i estetski privlačan namještaj, no emotivne vrijednosti onog naslijeđenog namještaja, ne mogu se kupiti.
Namještaj ima emotivnu vrijednost
“Meni je jedan od najdražih komada upravo ova fotelja koja je iz doba mojih roditelja. Također, butterfly fotelja koju imam kod kuće koja je ponovno iz doba mojih roditelja, a u nju su me stavili kad sam se rodila. Danas rado sjedim u njoj, ona ima emotivnu vrijednost, prema tome, najvrjedniji namještaj je onaj koji ima emotivnu vrijednost za nas pa bez obzira koliki i kakav on bio”, zaključuje Diana.
Baš te emocije, Karla je integrirala u uređenje vlastitog stana.
“Pri uređenju stana, misao vodilja je bila prikazati sav dizajn koji sam napravila ja, ali i moja cijela obitelj, odnosno mama i starije generacije, baka, djed, prabaka…jer imamo veliku umjetničku obitelj, svatko je u nekom trenutku radio, tako da je ideja iza ovog prostora da bude jednostavan i da sve stvari koje se ubace unutra istaknu”, ističe Karla.
Diana i Karla kažu kako su tijekom svog istraživanja najviše bile fascinirane vještinom kojom se izrađivao namještaj i maštovitošću starih majstora.
Uređenje interijera
Nemate mjesta za radni stol? Evo kako stvoriti mjesto za učenje u malom stanu
Radni stol ne mora biti samostalan komad namještaja. Evo gdje sve u malom stanu možete pronaći mjesto za učenje, od niše do zidne ploče
Roditelji koji uređuju dječju sobu u manjem stanu prije ili kasnije naiđu na isti problem: soba ima krevet, ormar, možda i policu za igračke, ali za klasičan radni stol jednostavno nema mjesta. Dobra vijest je da rješenje rijetko znači žrtvovanje nečeg drugog. Češće znači pogledati prostor drugačije.
Radni kutak u malom stanu često se krije tamo gdje ga ne očekujete
Prva pogreška koju roditelji naprave jest da automatski traže mjesto za standardni stol, dubine šezdeset do sedamdeset centimetara, s nogama sa svih strana. Takav stol jednostavno ne stane u mnoge manje sobe, pogotovo ne uz krevet i ormar koji već zauzimaju najveći dio zida.
Rješenje nije odustati od radnog kutka, nego promijeniti definiciju stola. Radna površina ne mora biti samostalan komad namještaja. Može biti ploča pričvršćena na zid, produžetak postojećeg namještaja ili dio prostora koji trenutno ne koristite ni za što. Kad se oslobodite slike “stola iz kataloga”, odjednom se otvara puno više opcija nego što se čini na prvi pogled.
Iskoristite praznu nišu ili prostor između dva ormara
Gotovo svaka soba ima barem jednu nišu, udubljenje u zidu ili prazan prostor između dva komada namještaja koji nitko ne zna kako iskoristiti. Upravo tu radna ploča izrađena po mjeri može učiniti ono što tvornički stol ne bi mogao.
Namještaj rađen po mjeri prilagođava se doslovnoj geometriji prostora, širini, dubini i visini svakog elementa, pa ne ostaje izgubljenih centimetara u nišama ili kutovima koje standardni namještaj jednostavno ne bi ispunio. Čak i niša duboka svega tridesetak centimetara, nedovoljna za klasičan stol, može primiti usku radnu ploču dovoljnu za laptop, bilježnicu i osnovni pribor.
Prostor ispod prozora može postati radna površina
Prostor ispod prozora u mnogim je sobama potpuno neiskorišten, često tek mjesto gdje se gomilaju stvari. Uz radnu ploču odgovarajuće dubine, taj isti prostor pretvara se u radni kutak s najboljim mogućim izvorom prirodnog svjetla u cijeloj sobi.
Prije nego što se odlučite za ovo rješenje, provjerite dvije stvari. Prvo, nalazi li se ispod prozora radijator, jer u tom slučaju ploča mora ostaviti dovoljno prostora za cirkulaciju toplog zraka, inače grijanje neće raditi kako treba. Drugo, mora li se prozor moći normalno otvarati i nakon što ploča stoji na mjestu, pa je pri mjerenju dobro provjeriti hoće li krilo prozora slobodno prolaziti iznad radne površine.
Zamijenite klasični stol zidnom radnom pločom
Zidna radna ploča, pričvršćena izravno na zid bez nogu i masivnih ladica, jedno je od najučinkovitijih rješenja za manje prostore. Bez nogu koje zauzimaju pod, prostor ispod ploče ostaje slobodan za stolicu, kutiju s priborom ili jednostavno za lakše kretanje po sobi.
Ovakvo rješenje posebno dobro funkcionira u sobama gdje svaki centimetar poda ima drugu namjenu, na primjer prostor za igru koji se svakodnevno mijenja. Vizualno, zidna ploča ostavlja dojam prozračnijeg, manje zatrpanog prostora nego klasičan stol, čak i kad je površina za rad gotovo identične veličine.
Sklopivi stol nestaje kada završi učenje
Za sobe u kojima prostor jednostavno nema smisla trajno posvetiti učenju, sklopivi stol nudi rijetko rješenje bez kompromisa. Kad se ne koristi, sklapa se uza zid i vraća prostoriji punu funkcionalnost, a kad zatreba, otvara se za nekoliko sekundi.
Ovo rješenje odlično funkcionira i izvan dječje sobe, u dnevnom boravku, manjoj gostinjskoj sobi ili čak širem hodniku, gdje bi stalan, fiksan stol djelovao previše dominantno u odnosu na ostatak prostora.
Spojite radni stol s namještajem koji već imate
Umjesto dodavanja potpuno novog komada namještaja, radni kutak ponekad je najlakše stvoriti kao produžetak nečega što već postoji. Komoda uz koju se doda uska radna ploča iste visine, sustav polica koji se proširi radnom površinom, ili čak dio namještaja oko kreveta oblikovan tako da uključuje i mjesto za pisanje, sve su to rješenja koja ne traže dodatan kvadratni metar poda.
Ovaj pristup posebno dobro funkcionira kad se namještaj radi po mjeri, jer se tada radna površina od početka planira kao dio cjeline, a ne kao naknadno dodavanje stola koji se ne uklapa u postojeći raspored.
Kada nema mjesta u dječjoj sobi, potražite ga izvan nje
Ponekad je najbolje rješenje priznati da radni kutak jednostavno ne stane u dječju sobu, i to nije poraz. Kut dnevnog boravka, dio hodnika ili prostor uz veću policu za knjige često mogu ponuditi više nego pokušaj da se još jedan komad namještaja nagura između kreveta i ormara.
Ovakvo rješenje ima i dodatnu prednost, posebno kod mlađe djece: roditelj je u blizini dok dijete uči, bez potrebe za stalnim provjeravanjem iz druge sobe. Otvorene police mogu pritom jasno definirati taj kutak kao zasebnu zonu, čak i bez ijednog dodatnog zida, radni stol postavljen uz policu dobiva osjećaj vlastitog prostora unutar veće prostorije.
Može li blagovaonski stol biti mjesto za učenje?
Da, i to je rješenje koje koristi puno više obitelji nego što bi se očekivalo. Problem s blagovaonskim stolom obično nije sam stol, nego školski pribor koji se na njemu širi i ostaje tamo do sljedećeg obroka.
Rješenje je takozvani mobilni radni kutak: kutija, košara ili kolica sa svim potrebnim priborom, bilježnicama, olovkama, laptopom, koja se prije učenja jednostavno iznese i postavi na stol, a nakon učenja jednako lako spremi u ormar ili pod stol. Blagovaonski stol tako ostaje fleksibilan, spreman i za obrok i za učenje, bez stalnog kompromisa između te dvije funkcije.
Iskoristite zidove za ono što ne stane na stol
Kad je radna površina mala, ono što se na njoj ne mora nalaziti jednako je važno kao i sama ploča. Police iznad radnog kutka, zidni organizatori, pegboard ploče s kukicama ili viseći spremnici za pribor oslobađaju radnu površinu za ono što je stvarno u upotrebi u tom trenutku.
Umjesto da knjige, bilježnice i pribor stoje razbacani po ploči, sve što se ne koristi odmah može otići na zid, iznad ili pored radnog prostora. Rezultat je manja radna površina koja se, paradoksalno, čini većom, jednostavno zato što na njoj nema ničeg suvišnog.
Kad jednom pronađete gdje će radni kutak stajati, red je na tome kako ga opremiti, od položaja svjetla do odabira pravog stolca. To smo detaljno obradili u tekstu Kako urediti radni kutak za školarca: 7 stvari važnijih od izgleda stola.
Uređenje interijera
Jesensko uređenje doma: 10 zadataka koje trebate obaviti u rujnu
I ne, ne morate još kupovati ukrase za noć vještica
Dani postaju sve kraći, večeri hladnije, a mi sve više vremena provodimo unutra. Iako još kalendarski nije jesen, upravo je sada pravi trenutak da se posvetimo prostoru u kojem živimo i unesemo u njega toplinu, red i funkcionalnost.
Jesensko uređenje doma ne svodi se samo na dekor – ono uključuje i praktične zadatke koji će nam olakšati jesen i zimu. Od pregleda prozora i sustava grijanja, preko reorganizacije kuhinje i garderobe, pa sve do sadnje jesenskih biljaka na balkonu ili terasi – rujan je idealan mjesec da naš dom ponovno zasja.
Kako bismo vam olakšali početak sezone, pripremili smo 10 zadataka koji će vaš prostor učiniti spremnim za nadolazeće mjesece.
1. Temeljito očistite i provjetrite dom
Jesen je pravi trenutak za generalno čišćenje. Nakon ljeta u kojem su prozori bili stalno otvoreni, na policama i zavjesama skupila se prašina. Primjerice, ako imate tepih u dnevnoj sobi, dobro ga je sada iznijeti na zrak i usisati parnim usisavačem – to će ukloniti grinje i alergene koji se često pogoršavaju u hladnijim mjesecima.
2. Pregledajte prozore i vrata
Toplina zimi često “bježi” upravo kroz loše brtve na prozorima i vratima. Isprobajte trik sa svijećom: upalite plamen i približite ga rubu prozora – ako titra, znači da puše. Ugradnja novih brtvi jednostavan je i jeftin posao koji možete sami obaviti.
3. Unesite jesen u interijer
Jesenske boje poput terakote, senf žute i tamnozelene stvaraju osjećaj topline. Ne morate kupovati novi namještaj – dovoljan je prekrivač u toploj nijansi ili nekoliko jastuka s uzorkom lišća. Aranžmani od bundeva na blagovaonskom stolu ili vijenci od suhih grančica na ulaznim vratima stvorit će atmosferu pravog jesenskog uređenja doma.
4. Pripremite vrt i balkon
Rujan je mjesec kada vrtovi polako prestaju biti puni rajčica i tikvica, a počinju dobivati jesensku paletu boja. Ako imate vrt, sada je vrijeme za sadnju lukovica tulipana i narcisa koje će procvjetati u proljeće. Na balkonima, vrijesak i maćuhice unose boju i otpornije su na niže temperature.
5. Pregledajte sustav grijanja
Nitko ne želi prve hladne dane dočekati s radijatorima koji ne rade. Ako imate centralno grijanje, odzračite radijatore – to je jednostavan postupak kojim uklanjate zrak i omogućujete ravnomjerno grijanje. Ako koristite peć na drva ili pelete, sada je trenutak da provjerite dimnjak i dogovorite čišćenje.
6. Osvježite kuhinju
Kuhinja je srce doma, a nakon ljeta u kojem se često kuhalo jednostavno i brzo, rujan je idealan za reorganizaciju. Provjerite namirnice, sortirajte staklenke i pripremite police za zimnicu. Dodavanje polica za začine ili ladica na izvlačenje učinit će kuhinju praktičnijom.
7. Organizirajte garderobu
Ljetne haljine i sandale mogu u vakuum vreće – uštedjet ćete prostor, a odjeća će ostati svježa. Na dohvat ruke stavite jakne i čizme jer će vam uskoro zatrebati.
8. Osvježite rasvjetu
Dani postaju kraći, a dobro planirana rasvjeta može potpuno promijeniti dojam prostora. Stolna lampa uz fotelju stvara kutak za čitanje, dok LED trakice ispod kuhinjskih ormarića olakšavaju kuhanje.
Rasvjeta je alat u dizajnu prostora, evo kako ga koristiti
9. Uredite ulazni prostor
Predsoblje je prva točka kontakta s domom. Dodajte otirač s jesenskim motivima, a ako imate prostora, klupicu s jastukom za sjedenje. Organizirani ulaz odmah daje osjećaj reda i dobrodošlice.
10. Isplanirajte jesenske projekte
Rujan je idealan za manje renovacije jer temperature nisu previsoke, a dani su još dovoljno dugi. Možda želite obojiti zid u spavaćoj sobi u tamniju nijansu ili obnoviti staru komodu krednom bojom.
Rujan – mjesec prijelaza
Rujan je mjesec prijelaza – između topline ljeta i udobnosti jeseni. Uz ove praktične korake, vaše jesensko uređenje doma bit će jednostavno i zabavno, a vi ćete uživati u prostoru koji je spreman za hladnije dane i jesenske večeri.
