Uređenje interijera
Dizajn namještaja kroz svijet, ljude i godine
Dizajneri su u konstantnoj potrazi za boljim materijalima za kreativniji i funkcionalniji namještaj. Otkuda je sve počelo i kako se namještaj razvijao kroz povijest znaju Diana Sokolić i Karla Kocijan, koje su o tome napisale knjigu.
Umjetnička obitelj
Diana i Karla su mama i kći, slikarica i dizajnerica namještaja. Potiču iz velike umjetničke obitelji koja je dugo bila aktivna u različitim aspektima kazališne umjetnosti. Tijekom pandemije, kad je sve stalo, odlučile su napisati knjigu o namještaju.
“Znala sam da mora biti pisano jednostavnim jezikom da bi ih zainteresiralo, da im se ne bi ogadilo, tako da sam sve što sam znala prvo provjerila, nadopunila iz stručne literature koju imam, ali i iz knjiga koje sam nastavila kupovati sa velikom strašću”, govori Diana.
Duga povijest namještaja
Prema arheološkim istraživanja ljudi su još prije 30 000 godina počeli konstruirati i rezbariti namještaj, no kako ga je bilo teško sačuvati, koristimo se drugim izvorima povijesti.
Prvi tragovi sežu u Mezopotamiju i oni se vide na reljefima iz Mezopotamskog doba. Kasnije se vide na egipatskim zidnim slikama, a onda je otkrivena i Tutankamonova grobnica koja nam je dala pravi uvid u taj namještaj.
Drvo je teško očuvati
No, sudbina namještaja je tužna, zato što je on obično rađen od drva, a drvo je sklono propadanju. Stoga, nije mnogo namještaja preživjelo ta silna tisućljeća i mi zapravo o namještaju saznajemo sa zidnih slika, sa grčkih vaza ili iz pompjeanskih zidnih slika, to su najčešće izvori.
Klasični komadi namještaja počeli su se proizvoditi u 16. stoljeću u Europi, a u drugoj polovici 19. stoljeća, kao posljedica porasta potražnje i novog načina obrade drva, počinje industrijska proizvodnja namještaja.
Namještaj je propadao u selidbama, trulio u poplavama, nestajao u ratovima, gorio u požarima i vrlo malo toga je do danas ostalo sačuvano. Zato ljudi s ljubavlju čuvaju komade koji su im ostali od prabake ili od pradjeda, ako je nešto ostalo.
Diana i Karla za svoju su knjigu istraživale povijest namještaja cijeloga svijeta i njegov razvoj kroz stilska razdoblja.
Različiti stilovi diljem svijeta
“Od Mezopotamije sve do danas preko Engleske, Španjolske, jer je svaka od tih zemalja imala svoj razvoj. Kao što je renesansa nastala u Italiji, a gotika nije, tako su i različite zemlje imale različite stilske epohe. Naravno, što se više približavamo 20., to jest, 21. stoljeću, kao i u slikarstvu, tih je stilskih epoha više. Egipat je trajao 3000 godina, a kasnije u sto godina imate jako mnogo stilskih epoha koje se izmjenjuju”, govori Diana.
Ekspanzija industrijske proizvodnje namještaja dogodila se između dva svjetska rata, a uvođenjem znatnih tehnoloških inovacija 50-ih i 60-ih godina, događa se procvat industrije namještaja te njegove distribucije.
Poznati hrvatski dizajneri namještaja
“Osim svjetskih dizajnera, naravno trebalo je spomenuti i hrvatske dizajnere koji su bili vrlo jaki u periodu nakon Drugog svjetskog rata, kada je drvna industrija bila vrlo jaka i općenito su tvornice bile jake. Dizajn u Hrvatskoj pojavio sa pojavom Obrtničke škole, koja se kasnije preimenovala u Školu primijenjene umjetnosti i tada su nastala velika imena hrvatskog dizajna kao što su Bernardo Bernardi ili Rihter”, objašnjava Karla.
Sredinom 80-ih godina, potrošači su počeli utjecati na oblikovanje serijski proizvedenog namještaja, a imena dizajnera ostaju skrivena iza naziva tvornica.
Žene dizajnerice u sjeni muškaraca
Od hrvatskog starijeg dizajnerskog namještaja Karla izdvaja dvije autorice, dizajnerice Slavu Antoljak i Rosenberg Milicu koje su radile pleteni namještaj koji je danas opet popularan. Njih dvije su radile u tvornicama i ustvari nisu bile dizajneri same za sebe, nisu bile poznate po svom imenu nego pod tvornicom u kojoj su radile. To nije bio primjer samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu jer žene tada baš i nisu bile popularne kao dizajneri i općenito kao umjetnice. Muškarci su tada vodili glavnu riječ.
Danas je u dizajn namještaja uključena interdisciplinarna suradnja stručnjaka kako bi se korisniku ponudio funkcionalan i estetski privlačan namještaj, no emotivne vrijednosti onog naslijeđenog namještaja, ne mogu se kupiti.
Namještaj ima emotivnu vrijednost
“Meni je jedan od najdražih komada upravo ova fotelja koja je iz doba mojih roditelja. Također, butterfly fotelja koju imam kod kuće koja je ponovno iz doba mojih roditelja, a u nju su me stavili kad sam se rodila. Danas rado sjedim u njoj, ona ima emotivnu vrijednost, prema tome, najvrjedniji namještaj je onaj koji ima emotivnu vrijednost za nas pa bez obzira koliki i kakav on bio”, zaključuje Diana.
Baš te emocije, Karla je integrirala u uređenje vlastitog stana.
“Pri uređenju stana, misao vodilja je bila prikazati sav dizajn koji sam napravila ja, ali i moja cijela obitelj, odnosno mama i starije generacije, baka, djed, prabaka…jer imamo veliku umjetničku obitelj, svatko je u nekom trenutku radio, tako da je ideja iza ovog prostora da bude jednostavan i da sve stvari koje se ubace unutra istaknu”, ističe Karla.
Diana i Karla kažu kako su tijekom svog istraživanja najviše bile fascinirane vještinom kojom se izrađivao namještaj i maštovitošću starih majstora.
Uređenje interijera
Uskrsno uređenje stola koje spaja tradiciju, emociju i raskoš detalja
Blagdanski stol nije samo mjesto okupljanja – on je prostor u kojem se susreću emocije, uspomene i trenuci koje pamtimo. Upravo zato uskrsno uređenje stola sve češće nadilazi klasične dekoracije i postaje način izražavanja osobnog stila, ali i odnosa prema obitelji i tradiciji.
Stilistica interijera Marija Zdilar svake godine za Uskrs stvara poseban doživljaj u svom domu. Njezin stol nije samo estetski privlačan – on priča priču.
Rapsodija Uskrsa gdje se tradicija, nasljeđe i ljepota susreću s rajskom raskoši egzotočnog voća
Stol koji ima emociju i priču
Za Mariju, uređenje stola počinje osjećajem, a ne pravilima.
“Da bi moj stol svake godine izgledao drugačije, ključna riječ je emocija i ljubav. To je ono što me pokreće. Ljudi koji sjede za tim stolom su najvažniji i želim da taj trenutak ima posebnu dimenziju”, kaže Marija.
Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol
Upravo ta osobna nota razlikuje njezin pristup od klasičnih dekoracija. Njezin stol nije savršen u tradicionalnom smislu – on je živ, slojevit i pun detalja.
Kaskadni raspored kao vizualni potpis
Jedna od karakteristika njezina stila je takozvana “kaskada” – način slaganja dekoracija koji stvara dojam bogatstva i dinamike.
Elementi se ne postavljaju strogo i simetrično, već se “prelijevaju” preko stola, stvarajući raskošan, ali skladan vizualni dojam.
Takvo uskrsno uređenje stola unosi pokret i razigranost, ali istovremeno zadržava eleganciju.
Spoj nespojivog: tradicija i egzotika
Marija u svojim aranžmanima voli spajati različite stilove i elemente.
Uz klasične uskrsne motive, često koristi i neočekivane detalje poput tropskog voća ili maslinovih grana.
“Želim povezati godišnja doba – prijelaz iz zime u proljeće, ali i unijeti toplinu krajeva gdje ima više sunca. Tako sam ove godine koristila maslinu s Hvara i tropsko voće”, objašnjava.
Takva kombinacija daje stolu svježinu i originalnost, ali i stvara osjećaj topline i života.
Ručni rad kao poseban detalj
Posebno mjesto na stolu zauzimaju ručno izrađeni ukrasi, koji imaju emocionalnu vrijednost.
“Ove godine na mom stolu su pisanice i svijeće koje izrađuje moja prijateljica. Počele smo razmjenjivati ručne radove i na taj način dijelimo emocije”, kaže Marija.
Ručni radovi unose autentičnost i osjećaj povezanosti, što je upravo ono što blagdanski stol čini posebnim.
Majstorica rukotvorina Jadranka Krmić ističe kako svaki komad nosi priču.
“Ta jaja su stvarana rukama i srcem. Koristim materijale koji nas povezuju s prošlošću – baršun, čipku, kristale i staklene detalje”, objašnjava.
Takvi elementi daju stolu dozu elegancije i podsjećaju na neka prošla vremena, ali u suvremenoj interpretaciji.
Kruh kao simbol zajedništva
Osim dekoracija, važnu ulogu u uskrsnom stolu ima i hrana – posebno kruh.
Za Mariju kruh ima dublje značenje.
“Kruh predstavlja dijeljenje i zajedništvo. On nosi posebne emocije”, kaže.
Njezin kruh kombinira slatke i slane okuse, a dodatno ga ukrašava jestivim cvijećem i detaljima poput jestivog zlata.
Takav pristup pokazuje kako i hrana može biti dio ukupne estetike i doživljaja stola.
Uskrsni stol kao odraz života
Marija naglašava važnost ravnoteže između tradicije i suvremenog trenutka.
“Tradicija mora ostati, ali uvijek volim dodati nešto novo – nešto što pripada vremenu u kojem živimo”, kaže.
Upravo ta kombinacija čini njezin stol posebnim – jer nije riječ o savršenstvu, već o autentičnosti.
Blagdanski stol tako postaje mjesto susreta, razmjene i zajedništva – prostor u kojem se ne dijeli samo hrana, već i emocije.
Šaren, vedar i u znaku iščekivanja toplijih dana – takav je Uskrs uz pelargonije. Ove nezahtjevne i zahvalne cvjetnice unose živopisni akcent u svaki dom i lako se uklapaju u različite uskrsne aranžmane. Bilo da su u vazama, teglama, na pladnjevima ili kao središnji ukras blagdanskog stola, pelargonije svakom prostoru daju poseban proljetni pečat.
Stručnjaci inicijative Pelargonium for Europe (PfE) donose inspiraciju za rascvjetani Uskrs – od romantično uređenog stola do jednostavnih kreativnih projekata koje možete izraditi sami.
Svečano uređen uskrsni stol u vintage stilu
Središnji ukras nezaobilazni je element svečanog stola, a odaberete li pelargoniju kao glavnu zvijezdu, dobit ćete romantičan i proljetni izgled. Naravno, ovisno o popratnim dekoracijama, možete naglasiti i upotpuniti stil koji prevladava u vašem domu.
Kada je riječ o rustikalnom/vintage stilu, ovo možete postići na vrlo jednostavan način – nekoliko staklenih vaza s raznim nijansama pelargonija postavite na visoki rustikalni pladanj, a sve dodatno ukrasite uskrsnim motivima poput pisanica. Takav aranžman stvorit će romantičnu središnju točku na svečano postavljenom stolu – bilo da je riječ o blagovaonici, terasi ili balkonu. Cjelokupni izgled upotpunite oslikanim pisanicama, jastucima s uskrsnim ili cvjetnim motivima i drvenim detaljima, a ukrasi poput dekorativnog prstenja za salvete s motivom zečića dodatno će naglasiti toplinu i blagdanski ugođaj.
Poseban vizualni element može biti dekorativna figura zeca s tačkama ispunjenim bijelim i ružičastim pelargonijama. U kombinaciji s cvjetnim aranžmanima stvara razigranu, pomalo rustikalnu atmosferu u duhu popularnog cottage stila.
Kreativni DIY projekt: vaze od ljuski jaja s pelargonijama
Za one koji vole ručni rad i personalizirane dekoracije, pelargonije se mogu uklopiti u jednostavan, ali vrlo efektan DIY projekt. Umjesto klasičnog uskrsnog vijenca, ljuske jaja pretvorite u male vaze. Postavite ih na drveni ili metalni pladanj te ih okružite mahovinom, grančicama i prepeličjim jajima. U svaku ljusku dodajte malo vode i svježi cvijet pelargonije – rezultat je nježna, prirodna i moderna blagdanska dekoracija.
Potrebno:
Kokošja jaja, metalni (pocinčani) ili drveni pladanj, manje grančice, mahovina, prepeličja jaja za dekoraciju, voda i cvjetovi pelargonija u ružičastoj, bijeloj ili boji fuksije.
Postupak izrade:
- Pripremite „vaze“ od jaja. Ovisno o željenom izgledu, pažljivo odrežite gornju trećinu ljuske i ispraznite sadržaj ili žlicom uklonite sadržaj tvrdo kuhanih jaja. Želite li manji otvor, koristite svježe jaje koje probušite na vrhu i dnu te ga ispuhnite na uobičajen način.
- Ljuske temeljito isperite i ostavite da se osuše (po potrebi ih prebrišite s malo octa).
- Obojite ili ukrasite jaja prema želji. Cijela jaja mogu se obojiti pa potom otvoriti, dok je već otvorene ljuske najbolje ukrašavati izvana kako bi unutrašnjost ostala čista. Ispuhana jaja postavite na čačkalicu ili drveni štapić kako bi se lakše bojala i kako bi boja bila ravnomjerna.
- U svaku ljusku ulijte malo vode i umetnite svježe cvjetove pelargonija.
- Posložite ih na pladanj te dodatno dekorirajte grančicama, mahovinom i prepeličjim jajima.
- Redovito mijenjajte vodu kako bi cvijeće dulje ostalo svježe.
Savjet: Kokošja jaja idealna su za manje cvjetove, dok guščja jaja pružaju više prostora za raskošnije aranžmane. Prepeličja jaja, zbog svoje pjegave ljuske, posebno su dekorativna kao završni detalj.
Plemenite (engleske) pelargonije, uzgajane kao sobne biljke, cvatu već od ožujka i unose svježe boje u interijer. I druge vrste, poput klasičnih zonalnih i visećih pelargonija, mogu procvjetati u vrijeme Uskrsa ako se uzgajaju u zimskom vrtu, stakleniku ili drugom svijetlom i toplom prostoru. Tako ove omiljene ljetne cvjetnice i ranije postaju dio dekorativnih aranžmana i daju posebnu, šarenu notu uskrsnom uređenju doma.
Fotografije i više informacija o pelargonijama možete pronaći na www.pelargonium-for-europe.com.
