Uređenje interijera
Dizajn namještaja kroz svijet, ljude i godine
Dizajneri su u konstantnoj potrazi za boljim materijalima za kreativniji i funkcionalniji namještaj. Otkuda je sve počelo i kako se namještaj razvijao kroz povijest znaju Diana Sokolić i Karla Kocijan, koje su o tome napisale knjigu.
Umjetnička obitelj
Diana i Karla su mama i kći, slikarica i dizajnerica namještaja. Potiču iz velike umjetničke obitelji koja je dugo bila aktivna u različitim aspektima kazališne umjetnosti. Tijekom pandemije, kad je sve stalo, odlučile su napisati knjigu o namještaju.
“Znala sam da mora biti pisano jednostavnim jezikom da bi ih zainteresiralo, da im se ne bi ogadilo, tako da sam sve što sam znala prvo provjerila, nadopunila iz stručne literature koju imam, ali i iz knjiga koje sam nastavila kupovati sa velikom strašću”, govori Diana.
Duga povijest namještaja
Prema arheološkim istraživanja ljudi su još prije 30 000 godina počeli konstruirati i rezbariti namještaj, no kako ga je bilo teško sačuvati, koristimo se drugim izvorima povijesti.
Prvi tragovi sežu u Mezopotamiju i oni se vide na reljefima iz Mezopotamskog doba. Kasnije se vide na egipatskim zidnim slikama, a onda je otkrivena i Tutankamonova grobnica koja nam je dala pravi uvid u taj namještaj.
Drvo je teško očuvati
No, sudbina namještaja je tužna, zato što je on obično rađen od drva, a drvo je sklono propadanju. Stoga, nije mnogo namještaja preživjelo ta silna tisućljeća i mi zapravo o namještaju saznajemo sa zidnih slika, sa grčkih vaza ili iz pompjeanskih zidnih slika, to su najčešće izvori.
Klasični komadi namještaja počeli su se proizvoditi u 16. stoljeću u Europi, a u drugoj polovici 19. stoljeća, kao posljedica porasta potražnje i novog načina obrade drva, počinje industrijska proizvodnja namještaja.
Namještaj je propadao u selidbama, trulio u poplavama, nestajao u ratovima, gorio u požarima i vrlo malo toga je do danas ostalo sačuvano. Zato ljudi s ljubavlju čuvaju komade koji su im ostali od prabake ili od pradjeda, ako je nešto ostalo.
Diana i Karla za svoju su knjigu istraživale povijest namještaja cijeloga svijeta i njegov razvoj kroz stilska razdoblja.
Različiti stilovi diljem svijeta
“Od Mezopotamije sve do danas preko Engleske, Španjolske, jer je svaka od tih zemalja imala svoj razvoj. Kao što je renesansa nastala u Italiji, a gotika nije, tako su i različite zemlje imale različite stilske epohe. Naravno, što se više približavamo 20., to jest, 21. stoljeću, kao i u slikarstvu, tih je stilskih epoha više. Egipat je trajao 3000 godina, a kasnije u sto godina imate jako mnogo stilskih epoha koje se izmjenjuju”, govori Diana.
Ekspanzija industrijske proizvodnje namještaja dogodila se između dva svjetska rata, a uvođenjem znatnih tehnoloških inovacija 50-ih i 60-ih godina, događa se procvat industrije namještaja te njegove distribucije.
Poznati hrvatski dizajneri namještaja
“Osim svjetskih dizajnera, naravno trebalo je spomenuti i hrvatske dizajnere koji su bili vrlo jaki u periodu nakon Drugog svjetskog rata, kada je drvna industrija bila vrlo jaka i općenito su tvornice bile jake. Dizajn u Hrvatskoj pojavio sa pojavom Obrtničke škole, koja se kasnije preimenovala u Školu primijenjene umjetnosti i tada su nastala velika imena hrvatskog dizajna kao što su Bernardo Bernardi ili Rihter”, objašnjava Karla.
Sredinom 80-ih godina, potrošači su počeli utjecati na oblikovanje serijski proizvedenog namještaja, a imena dizajnera ostaju skrivena iza naziva tvornica.
Žene dizajnerice u sjeni muškaraca
Od hrvatskog starijeg dizajnerskog namještaja Karla izdvaja dvije autorice, dizajnerice Slavu Antoljak i Rosenberg Milicu koje su radile pleteni namještaj koji je danas opet popularan. Njih dvije su radile u tvornicama i ustvari nisu bile dizajneri same za sebe, nisu bile poznate po svom imenu nego pod tvornicom u kojoj su radile. To nije bio primjer samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu jer žene tada baš i nisu bile popularne kao dizajneri i općenito kao umjetnice. Muškarci su tada vodili glavnu riječ.
Danas je u dizajn namještaja uključena interdisciplinarna suradnja stručnjaka kako bi se korisniku ponudio funkcionalan i estetski privlačan namještaj, no emotivne vrijednosti onog naslijeđenog namještaja, ne mogu se kupiti.
Namještaj ima emotivnu vrijednost
“Meni je jedan od najdražih komada upravo ova fotelja koja je iz doba mojih roditelja. Također, butterfly fotelja koju imam kod kuće koja je ponovno iz doba mojih roditelja, a u nju su me stavili kad sam se rodila. Danas rado sjedim u njoj, ona ima emotivnu vrijednost, prema tome, najvrjedniji namještaj je onaj koji ima emotivnu vrijednost za nas pa bez obzira koliki i kakav on bio”, zaključuje Diana.
Baš te emocije, Karla je integrirala u uređenje vlastitog stana.
“Pri uređenju stana, misao vodilja je bila prikazati sav dizajn koji sam napravila ja, ali i moja cijela obitelj, odnosno mama i starije generacije, baka, djed, prabaka…jer imamo veliku umjetničku obitelj, svatko je u nekom trenutku radio, tako da je ideja iza ovog prostora da bude jednostavan i da sve stvari koje se ubace unutra istaknu”, ističe Karla.
Diana i Karla kažu kako su tijekom svog istraživanja najviše bile fascinirane vještinom kojom se izrađivao namještaj i maštovitošću starih majstora.
Kupaonica
Pet najčešćih grešaka u uređenju kupaonice (i kako ih izbjeći)
Greške u uređenju kupaonice često se ne primijete odmah, već tek kada prostor počne živjeti…
Uređenje ili renovacija kupaonice jedan je od najzahtjevnijih zahvata u domu. Iako je riječ o prostoru manjih dimenzija, upravo se ovdje najčešće događaju pogreške koje kasnije značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje, udobnost i troškove održavanja.
Greške u uređenju kupaonice često se ne primijete odmah, već tek kada prostor počne živjeti svoj puni ritam – jutarnje gužve, večernje opuštanje i svakodnevne navike cijelog kućanstva.
Dobra kupaonica mora biti lijepa, ali prije svega funkcionalna. Upravo zato vrijedi na vrijeme razmisliti o najčešćim pogreškama i izbjeći ih već u fazi planiranja.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
1. Kupaonica bez prirodnog svjetla i ventilacije
Jedna od najčešćih grešaka u uređenju kupaonice jest zanemarivanje prirodnog svjetla i prozračivanja. Tamne i slabo ventilirane kupaonice s vremenom postaju vlažne, neugodne i podložne razvoju plijesni.
Ako je moguće, kupaonicu je uvijek dobro smjestiti uz vanjski zid i osigurati prozor. U slučajevima gdje to nije izvedivo, kvalitetna mehanička ventilacija ili krovni prozor mogu značajno poboljšati osjećaj ugode i zdravu mikroklimu prostora.
2. WC školjka kao prva stvar koju vidimo
Ako je WC školjka prvi element koji vidite pri ulasku u kupaonicu, riječ je o jednoj od klasičnih grešaka u uređenju kupaonice. Idealno je sanitarije rasporediti tako da WC i tuš budu u odvojenoj zoni, dok umivaonik ostaje centralna i dostupna točka prostora.
Takav raspored omogućuje istovremeno korištenje kupaonice više osoba, bez međusobnog ometanja, što je posebno važno u obiteljskim domovima.
3. Izravni pogled na kupaonicu iz dnevnih prostora
Smještaj kupaonice neposredno uz kuhinju, blagovaonicu ili dnevni boravak, bez ikakve vizualne barijere, česta je prostorna pogreška. Greške u uređenju kupaonice ovog tipa narušavaju privatnost i ukupni dojam doma.
Rješenje ne mora biti dug hodnik, ali je važno prekinuti liniju pogleda – pregradnim zidom, nišom, pametnim rasporedom vrata ili drugačijom organizacijom prostora.
4. Zanemarivanje tuša bez praga
Walk-in tuševi bez praga danas su mnogo više od estetskog trenda. Oni kupaonicu čine vizualno većom, preglednijom i dugoročno praktičnijom, osobito kada razmišljamo o pristupačnosti i budućim potrebama.
Zanemarivanje ove opcije još je jedna česta greška u uređenju kupaonice. Ovakvo rješenje najlakše je planirati u novogradnji, ali je često izvedivo i prilikom renovacije, uz dobru pripremu i savjetovanje s izvođačima.
5. Uvjerenje da je veće uvijek bolje
Jedna od najvećih zabluda u planiranju kupaonice jest ideja da će veći prostor automatski značiti i bolju funkcionalnost. No u praksi je upravo suprotno – dobro osmišljen, manji prostor često funkcionira bolje od velike, ali loše organizirane kupaonice.
Greške u uređenju kupaonice često nastaju kada se zanemare stvarne potrebe korisnika. Kvalitetan dizajn prilagođava se načinu života, broju ukućana i njihovim navikama, a ne isključivo kvadraturi.
Mali stanovi: 20 ideja za uređenje interijera do 50 kvadrata
Funkcionalnost kao temelj dobrog dizajna
Na kraju, važno je zapamtiti da uspješno uređenje kupaonice nije pitanje trendova, već promišljenih odluka. Izbjegavanjem najčešćih grešaka u uređenju kupaonice, stvarate prostor koji će biti ugodan, dugotrajan i jednostavan za svakodnevno korištenje.
Dobra kupaonica ne treba impresionirati na prvu – ona treba besprijekorno funkcionirati svaki dan.
Kuhinja i blagovaonica
Kuhinja po mjeri čovjeka: Idealne dimenzije za udobno i pametno kuhinje
Pravilno mjerenje i prilagodba kuhinjskih elemenata visini korisnika ključ su udobne i funkcionalne kuhinje
Kuhinja je jedan od najvažnijih prostora u svakom domu – mjesto gdje započinjemo dan, pripremamo obroke, okupljamo se s obitelji i često provodimo više vremena nego što uopće primjećujemo. Upravo zato dobra kuhinja nije samo stvar dizajna, boja i materijala, već prije svega preciznog planiranja i pravilnih mjera. Čak i najljepša kuhinja može postati nepraktična ako radna površina nije na odgovarajućoj visini, ako su ormarići preplitki ili ako nema dovoljno prostora za kretanje. Prije kupnje ili izrade kuhinje po mjeri, točno mjerenje prostora ključno je za izbjegavanje skupih pogrešaka, naknadnih prilagodbi i kompromisa koji dugoročno utječu na udobnost korištenja. Svaki centimetar ima svoju ulogu – od visine stropa i širine zidova do položaja instalacija, otvora vrata i prozora. Uz to, sve je važnije kuhinju prilagoditi stvarnim korisnicima, njihovoj visini, navikama i načinu kuhanja, a ne se slijepo držati univerzalnih standarda.
Trendovi u kuhinjama 2026: Prirodni materijali, meke forme i skrivena tehnologija
U ovom članku donosimo detaljan vodič kroz najvažnije mjere u kuhinji – kako precizno izmjeriti prostor prije kupnje, kako odrediti idealnu visinu radne površine prema visini korisnika, koje su optimalne dubine donjih ormarića i radnih ploča te kolike bi trebale biti udaljenosti kuhinjskog otoka od ostatka kuhinje. Cilj je pomoći ti da doneseš informirane odluke i stvoriš kuhinju koja nije samo estetski privlačna, već i dugoročno funkcionalna, ergonomična i ugodna za svakodnevno korištenje.
Kuhinja iz snova: 50+ primjera za svaki stil i budžet
01. Opći tlocrt prostora
Prvi korak u planiranju kuhinje je izrada jasnog i točnog tlocrta prostora. Potrebno je izmjeriti ukupne dimenzije prostorije – dužinu, širinu i visinu – te ucrtati sve arhitektonske elemente koji utječu na raspored kuhinje, poput vrata, prozora, stupova ili kosina. Jednako je važno zabilježiti položaj postojećih instalacija, uključujući struju, vodovod i ventilaciju, jer oni izravno određuju gdje se mogu smjestiti ključni elementi kuhinje poput sudopera, hladnjaka i ploče za kuhanje.
Osim osnovnih dimenzija, potrebno je obratiti pažnju na stanje zidova i rubova prostora. Zidovi u stvarnosti često nisu savršeno ravni niti pod pravim kutom, što može uzrokovati probleme pri ugradnji ormarića i radnih ploča ako se te nepravilnosti ne uzmu u obzir na vrijeme. Zato je preporučljivo izmjeriti udaljenosti od zida do prozora, vrata i uglova na više točaka, kako bi se izbjegli nepotrebni rezovi, zazori ili poteškoće tijekom montaže.
02. Kako odrediti idealnu visinu radne plohe
Pravilno odabrana visina radne plohe jedan je od ključnih elemenata ergonomične kuhinje jer izravno utječe na udobnost rada, držanje tijela i opterećenje leđa i ramena. Iako se kao standard često navodi visina od oko 90 cm, ta mjera ne odgovara svima jednako. Kako bi radna ploha bila prilagođena stvarnom korisniku, važno je uzeti u obzir visinu tijela, a posebno visinu do lakta.
Najjednostavniji i najučinkovitiji način određivanja optimalne visine jest mjerenje u uspravnom položaju, s opuštenim rukama savijenima u laktu pod kutom od približno 90 stupnjeva. Idealna visina radne plohe obično se nalazi 10 do 15 centimetara ispod visine lakta, što omogućuje prirodan položaj ruku pri rezanju, miješanju i pripremi hrane, bez nepotrebnog saginjanja ili podizanja ramena.
Za niže osobe radna ploha može biti nešto niža od standardne, dok će višim korisnicima često više odgovarati povišena radna površina. U kućanstvima s više korisnika, preporučuje se pronaći kompromisnu visinu ili razmotriti različite radne visine za pojedine zone, primjerice nižu površinu za pripremu hrane i višu za kuhanje ili rad uz sudoper. Prilagodba visine radne plohe individualnim potrebama ne samo da povećava funkcionalnost kuhinje, već dugoročno doprinosi ugodnijem i zdravijem svakodnevnom korištenju prostora.
03. Kuhinjski otok – dimenzije i pravilne udaljenosti
Kuhinjski otok često predstavlja središnju točku kuhinje jer značajno povećava radnu površinu, osigurava dodatni prostor za pohranu te, u mnogim slučajevima, služi kao mjesto za brzo objedovanje ili druženje. Kako bi otok bio funkcionalan, a ne prepreka u prostoru, ključno je pravilno odrediti njegove dimenzije i udaljenost od ostatka kuhinjskih elemenata.
Minimalna preporučena dubina kuhinjskog otoka iznosi oko 60 cm, što je dovoljno za osnovnu radnu površinu. Ako otok uključuje sudoper, ploču za kuhanje ili ugradbene uređaje, preporučuje se veća dubina, najčešće između 80 i 90 cm, kako bi se osigurao dovoljan prostor za rad, instalacije i sigurno korištenje uređaja. U većim kuhinjama moguće je planirati i dublje ili šire otoke, no uvijek uzimajući u obzir ukupne proporcije prostora.
Jednako važna kao i sama veličina otoka jest udaljenost između otoka i glavnog niza kuhinjskih elemenata. Optimalan razmak iznosi otprilike 100 do 120 cm, što omogućuje nesmetano kretanje, ugodno korištenje radnih površina te otvaranje vrata pećnice, perilice posuđa ili hladnjaka bez sudaranja s otokom. Premali razmak može stvoriti osjećaj skučenosti i otežati svakodnevni rad, dok prevelika udaljenost može dovesti do nepotrebnog hodanja i narušiti učinkovitost rada u kuhinji. Prava mjera ravnoteže osigurava da kuhinjski otok bude praktičan, udoban i prirodan dio kuhinjskog prostora.
04. Ostale važne mjere i ergonomija u kuhinji
Osim osnovnih dimenzija elemenata i radnih površina, važno je obratiti pažnju i na visinu visećih ormarića te širinu prolaza unutar kuhinje, jer upravo ti detalji često presudno utječu na udobnost i sigurnost svakodnevnog korištenja prostora. Viseći ormarići trebaju biti postavljeni na visinu koja omogućuje nesmetan rad na radnoj plohi, ali i jednostavan pristup pohranjenim predmetima. Uobičajena i provjerena praksa je postavljanje donjeg ruba visećih ormarića na udaljenost od približno 40 do 50 centimetara iznad radne ploče. Takav razmak osigurava dovoljno prostora za pripremu hrane i korištenje kuhinjskih aparata, a istovremeno omogućuje da se sadržaj ormarića lako dosegne bez nepotrebnog naprezanja.
Točne mjere i pravilna ergonomija ključni su za funkcionalnu kuhinju. Planiranjem prostora prema stvarnim potrebama korisnika osigurava se dugoročna udobnost i praktičnost.
