Uređenje interijera
Dizajn namještaja kroz svijet, ljude i godine
Dizajneri su u konstantnoj potrazi za boljim materijalima za kreativniji i funkcionalniji namještaj. Otkuda je sve počelo i kako se namještaj razvijao kroz povijest znaju Diana Sokolić i Karla Kocijan, koje su o tome napisale knjigu.
Umjetnička obitelj
Diana i Karla su mama i kći, slikarica i dizajnerica namještaja. Potiču iz velike umjetničke obitelji koja je dugo bila aktivna u različitim aspektima kazališne umjetnosti. Tijekom pandemije, kad je sve stalo, odlučile su napisati knjigu o namještaju.
“Znala sam da mora biti pisano jednostavnim jezikom da bi ih zainteresiralo, da im se ne bi ogadilo, tako da sam sve što sam znala prvo provjerila, nadopunila iz stručne literature koju imam, ali i iz knjiga koje sam nastavila kupovati sa velikom strašću”, govori Diana.
Duga povijest namještaja
Prema arheološkim istraživanja ljudi su još prije 30 000 godina počeli konstruirati i rezbariti namještaj, no kako ga je bilo teško sačuvati, koristimo se drugim izvorima povijesti.
Prvi tragovi sežu u Mezopotamiju i oni se vide na reljefima iz Mezopotamskog doba. Kasnije se vide na egipatskim zidnim slikama, a onda je otkrivena i Tutankamonova grobnica koja nam je dala pravi uvid u taj namještaj.
Drvo je teško očuvati
No, sudbina namještaja je tužna, zato što je on obično rađen od drva, a drvo je sklono propadanju. Stoga, nije mnogo namještaja preživjelo ta silna tisućljeća i mi zapravo o namještaju saznajemo sa zidnih slika, sa grčkih vaza ili iz pompjeanskih zidnih slika, to su najčešće izvori.
Klasični komadi namještaja počeli su se proizvoditi u 16. stoljeću u Europi, a u drugoj polovici 19. stoljeća, kao posljedica porasta potražnje i novog načina obrade drva, počinje industrijska proizvodnja namještaja.
Namještaj je propadao u selidbama, trulio u poplavama, nestajao u ratovima, gorio u požarima i vrlo malo toga je do danas ostalo sačuvano. Zato ljudi s ljubavlju čuvaju komade koji su im ostali od prabake ili od pradjeda, ako je nešto ostalo.
Diana i Karla za svoju su knjigu istraživale povijest namještaja cijeloga svijeta i njegov razvoj kroz stilska razdoblja.
Različiti stilovi diljem svijeta
“Od Mezopotamije sve do danas preko Engleske, Španjolske, jer je svaka od tih zemalja imala svoj razvoj. Kao što je renesansa nastala u Italiji, a gotika nije, tako su i različite zemlje imale različite stilske epohe. Naravno, što se više približavamo 20., to jest, 21. stoljeću, kao i u slikarstvu, tih je stilskih epoha više. Egipat je trajao 3000 godina, a kasnije u sto godina imate jako mnogo stilskih epoha koje se izmjenjuju”, govori Diana.
Ekspanzija industrijske proizvodnje namještaja dogodila se između dva svjetska rata, a uvođenjem znatnih tehnoloških inovacija 50-ih i 60-ih godina, događa se procvat industrije namještaja te njegove distribucije.
Poznati hrvatski dizajneri namještaja
“Osim svjetskih dizajnera, naravno trebalo je spomenuti i hrvatske dizajnere koji su bili vrlo jaki u periodu nakon Drugog svjetskog rata, kada je drvna industrija bila vrlo jaka i općenito su tvornice bile jake. Dizajn u Hrvatskoj pojavio sa pojavom Obrtničke škole, koja se kasnije preimenovala u Školu primijenjene umjetnosti i tada su nastala velika imena hrvatskog dizajna kao što su Bernardo Bernardi ili Rihter”, objašnjava Karla.
Sredinom 80-ih godina, potrošači su počeli utjecati na oblikovanje serijski proizvedenog namještaja, a imena dizajnera ostaju skrivena iza naziva tvornica.
Žene dizajnerice u sjeni muškaraca
Od hrvatskog starijeg dizajnerskog namještaja Karla izdvaja dvije autorice, dizajnerice Slavu Antoljak i Rosenberg Milicu koje su radile pleteni namještaj koji je danas opet popularan. Njih dvije su radile u tvornicama i ustvari nisu bile dizajneri same za sebe, nisu bile poznate po svom imenu nego pod tvornicom u kojoj su radile. To nije bio primjer samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu jer žene tada baš i nisu bile popularne kao dizajneri i općenito kao umjetnice. Muškarci su tada vodili glavnu riječ.
Danas je u dizajn namještaja uključena interdisciplinarna suradnja stručnjaka kako bi se korisniku ponudio funkcionalan i estetski privlačan namještaj, no emotivne vrijednosti onog naslijeđenog namještaja, ne mogu se kupiti.
Namještaj ima emotivnu vrijednost
“Meni je jedan od najdražih komada upravo ova fotelja koja je iz doba mojih roditelja. Također, butterfly fotelja koju imam kod kuće koja je ponovno iz doba mojih roditelja, a u nju su me stavili kad sam se rodila. Danas rado sjedim u njoj, ona ima emotivnu vrijednost, prema tome, najvrjedniji namještaj je onaj koji ima emotivnu vrijednost za nas pa bez obzira koliki i kakav on bio”, zaključuje Diana.
Baš te emocije, Karla je integrirala u uređenje vlastitog stana.
“Pri uređenju stana, misao vodilja je bila prikazati sav dizajn koji sam napravila ja, ali i moja cijela obitelj, odnosno mama i starije generacije, baka, djed, prabaka…jer imamo veliku umjetničku obitelj, svatko je u nekom trenutku radio, tako da je ideja iza ovog prostora da bude jednostavan i da sve stvari koje se ubace unutra istaknu”, ističe Karla.
Diana i Karla kažu kako su tijekom svog istraživanja najviše bile fascinirane vještinom kojom se izrađivao namještaj i maštovitošću starih majstora.
Lifestyle
Kako prostor u kojem boravite utječe na vaše tijelo? Ergonomija prostora važnija je nego što mislite
Iako se ergonomija najčešće povezuje s radnim mjestom, njezin značaj daleko nadilazi ured i računalo…
Prostor u kojem boravimo ne utječe samo na estetiku i dojam doma, već i na naše zdravlje, raspoloženje i svakodnevno funkcioniranje. Upravo zato sve se više govori o tome koliko je važna ergonomija prostora, odnosno način na koji je prostor prilagođen čovjeku i njegovim navikama.
Evo kako interijer utječe na emocije
Iako se ergonomija najčešće povezuje s radnim mjestom, njezin značaj daleko nadilazi ured i računalo. Ona obuhvaća sve – od načina na koji sjedimo i radimo, do toga kako se krećemo kroz stan ili koristimo kuhinju.
“Ergonomija prostora znači da prostor svojim dimenzijama, oblicima i rasporedom omogućuje jednostavno i prirodno korištenje, bez nepotrebnog naprezanja tijela”, objašnjava dr. sc. Danijela Domljan, magistra dizajna.
Dugotrajno sjedenje kao najveći problem suvremenog života
Jedan od najvećih izazova današnjice je dugotrajno sjedenje. Većina ljudi provodi sate za računalom, često bez pauze i bez promjene položaja.
“Naše tijelo je dizajnirano za kretanje. Svako dugotrajno zadržavanje u istom položaju negativno djeluje na kralježnicu i zglobove”, upozorava fizioterapeut Ivan Golubiček.
Problem nije samo u trajanju sjedenja, već i u načinu na koji sjedimo.
Ako je sjedalo prenisko, koljena su previsoko postavljena, što stvara dodatni pritisak na kukove i donji dio leđa. Idealna pozicija podrazumijeva da su koljena i kukovi pod kutom od 90 stupnjeva, no takav položaj često nije praktičan za opuštanje ili gledanje televizije.
Zbog toga je važno pronaći ravnotežu između udobnosti i pravilnog držanja.
Kako urediti radno mjesto prema pravilima ergonomije prostora
Radno mjesto jedno je od ključnih mjesta gdje se ergonomija prostora najviše primjenjuje.
S obzirom na to da mnogi provode i do osam sati dnevno za računalom, nepravilno postavljen radni stol može brzo dovesti do problema.
“Najčešći problemi su bolovi u vratu, ramenima i leđima. Oni nastaju zbog nepravilne visine stola, položaja ekrana ili tipkovnice”, objašnjava Golubiček.
Ako je stol previsok, ramena se podižu, što stvara napetost u gornjem dijelu tijela. Ako je ekran predaleko ili preblizu, dolazi do naprezanja očiju i nepravilnog držanja vrata.
Stručnjaci preporučuju i redovite pauze tijekom rada.
“Kratke pauze, poput ustajanja, istezanja ili nekoliko čučnjeva, već su dovoljne da smanjimo opterećenje na tijelo.”
Aktivno sjedenje i promjena položaja
Ako većinu dana provodimo sjedeći, važno je da to bude tzv. aktivno sjedenje.
To znači da tijelo nije potpuno statično, već da su uključeni mali mišići koji održavaju stabilnost kralježnice.
Danas su sve popularniji stolovi koji omogućuju izmjenu između sjedećeg i stojećeg položaja.
No, važno je naglasiti da ni dugotrajno stajanje nije rješenje.
“Ne preporučuje se stajati osam sati jer to stvara dodatno opterećenje na zglobove i kralježnicu. Najbolje je izmjenjivati položaje i redovito se kretati”, kaže Golubiček.
Slična je situacija i s loptama za sjedenje koje su jedno vrijeme bile popularne. Iako potiču aktivno sjedenje, dugotrajno korištenje može uzrokovati naprezanje mišića.
Ergonomija prostora u kuhinji
Ergonomija nije važna samo u radnom prostoru – ona ima ključnu ulogu i u svakodnevnim aktivnostima, poput kuhanja.
3 kuhinjske zone koje olakšavaju svakodnevicu – evo kako pametno organizirati kuhinju
U kuhinji se često govori o takozvanom “radnom trokutu”, koji povezuje hladnjak, sudoper i štednjak. Takav raspored omogućuje učinkovitije kretanje i manje napora tijekom pripreme hrane.
Važna je i visina radne plohe.
“Standardi su se promijenili jer je prosječna visina ljudi porasla. Danas je visina radne plohe od 90 do 92 centimetra postala novi standard, dok je nekadašnjih 85 centimetara prenisko”, objašnjava Domljan.
Kuhinja po mjeri čovjeka: Idealne dimenzije za udobno i pametno kuhanje
Nepravilna visina radne površine može dovesti do pogrbljenog držanja i naprezanja leđa, posebno ako se u kuhinji provodi više vremena.
Ergonomija prostora kao ulaganje u zdravlje
Iako se ponekad doživljava kao dodatni luksuz, ergonomija prostora zapravo je ulaganje u dugoročno zdravlje.
Prostor koji je prilagođen čovjeku omogućuje lakše kretanje, smanjuje naprezanje tijela i pozitivno utječe na svakodnevno funkcioniranje.
U konačnici, dom ne bi trebao biti samo estetski privlačan, već i funkcionalan i prilagođen stvarnim potrebama korisnika.
Zato ergonomija prestaje biti stručni pojam i postaje nužnost – jer način na koji koristimo prostor izravno utječe na kvalitetu života.
Česta pitanja o ergonomiji prostora
Što je ergonomija prostora?
Ergonomija prostora odnosi se na način na koji je prostor prilagođen čovjeku kako bi se koristio jednostavno, sigurno i bez nepotrebnog opterećenja tijela.
Zašto je ergonomija prostora važna?
Pravilno uređeni prostor smanjuje opterećenje na kralježnicu i zglobove, poboljšava produktivnost i smanjuje rizik od bolova u leđima, vratu i ramenima.
Kako pravilno urediti radno mjesto?
Radni stol i stolica trebaju biti prilagođeni visini tijela, ekran u razini očiju, a laktovi pod kutom od 90 stupnjeva. Važne su i redovite pauze i promjena položaja.
Koliko je štetno dugotrajno sjedenje?
Dugotrajno sjedenje negativno utječe na kralježnicu i zglobove, posebno ako se ne radi pauza. Preporučuje se ustajanje i kretanje svakih 30 do 60 minuta.
Koja je idealna visina kuhinjske radne plohe?
Danas se kao standard uzima visina od 90 do 92 centimetra, no idealna visina ovisi o visini osobe koja najčešće koristi kuhinju.
Uređenje interijera
Uskrsno uređenje stola koje spaja tradiciju, emociju i raskoš detalja
Blagdanski stol nije samo mjesto okupljanja – on je prostor u kojem se susreću emocije, uspomene i trenuci koje pamtimo. Upravo zato uskrsno uređenje stola sve češće nadilazi klasične dekoracije i postaje način izražavanja osobnog stila, ali i odnosa prema obitelji i tradiciji.
Stilistica interijera Marija Zdilar svake godine za Uskrs stvara poseban doživljaj u svom domu. Njezin stol nije samo estetski privlačan – on priča priču.
Rapsodija Uskrsa gdje se tradicija, nasljeđe i ljepota susreću s rajskom raskoši egzotočnog voća
Stol koji ima emociju i priču
Za Mariju, uređenje stola počinje osjećajem, a ne pravilima.
“Da bi moj stol svake godine izgledao drugačije, ključna riječ je emocija i ljubav. To je ono što me pokreće. Ljudi koji sjede za tim stolom su najvažniji i želim da taj trenutak ima posebnu dimenziju”, kaže Marija.
Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol
Upravo ta osobna nota razlikuje njezin pristup od klasičnih dekoracija. Njezin stol nije savršen u tradicionalnom smislu – on je živ, slojevit i pun detalja.
Kaskadni raspored kao vizualni potpis
Jedna od karakteristika njezina stila je takozvana “kaskada” – način slaganja dekoracija koji stvara dojam bogatstva i dinamike.
Elementi se ne postavljaju strogo i simetrično, već se “prelijevaju” preko stola, stvarajući raskošan, ali skladan vizualni dojam.
Takvo uskrsno uređenje stola unosi pokret i razigranost, ali istovremeno zadržava eleganciju.
Spoj nespojivog: tradicija i egzotika
Marija u svojim aranžmanima voli spajati različite stilove i elemente.
Uz klasične uskrsne motive, često koristi i neočekivane detalje poput tropskog voća ili maslinovih grana.
“Želim povezati godišnja doba – prijelaz iz zime u proljeće, ali i unijeti toplinu krajeva gdje ima više sunca. Tako sam ove godine koristila maslinu s Hvara i tropsko voće”, objašnjava.
Takva kombinacija daje stolu svježinu i originalnost, ali i stvara osjećaj topline i života.
Ručni rad kao poseban detalj
Posebno mjesto na stolu zauzimaju ručno izrađeni ukrasi, koji imaju emocionalnu vrijednost.
“Ove godine na mom stolu su pisanice i svijeće koje izrađuje moja prijateljica. Počele smo razmjenjivati ručne radove i na taj način dijelimo emocije”, kaže Marija.
Ručni radovi unose autentičnost i osjećaj povezanosti, što je upravo ono što blagdanski stol čini posebnim.
Majstorica rukotvorina Jadranka Krmić ističe kako svaki komad nosi priču.
“Ta jaja su stvarana rukama i srcem. Koristim materijale koji nas povezuju s prošlošću – baršun, čipku, kristale i staklene detalje”, objašnjava.
Takvi elementi daju stolu dozu elegancije i podsjećaju na neka prošla vremena, ali u suvremenoj interpretaciji.
Kruh kao simbol zajedništva
Osim dekoracija, važnu ulogu u uskrsnom stolu ima i hrana – posebno kruh.
Za Mariju kruh ima dublje značenje.
“Kruh predstavlja dijeljenje i zajedništvo. On nosi posebne emocije”, kaže.
Njezin kruh kombinira slatke i slane okuse, a dodatno ga ukrašava jestivim cvijećem i detaljima poput jestivog zlata.
Takav pristup pokazuje kako i hrana može biti dio ukupne estetike i doživljaja stola.
Uskrsni stol kao odraz života
Marija naglašava važnost ravnoteže između tradicije i suvremenog trenutka.
“Tradicija mora ostati, ali uvijek volim dodati nešto novo – nešto što pripada vremenu u kojem živimo”, kaže.
Upravo ta kombinacija čini njezin stol posebnim – jer nije riječ o savršenstvu, već o autentičnosti.
Blagdanski stol tako postaje mjesto susreta, razmjene i zajedništva – prostor u kojem se ne dijeli samo hrana, već i emocije.
