Povežimo se
Adventski kviz

Uređenje interijera

Dizajn namještaja kroz svijet, ljude i godine

Dizajneri su u konstantnoj potrazi za boljim materijalima za kreativniji i funkcionalniji namještaj. Otkuda je sve počelo i kako se namještaj razvijao kroz povijest znaju Diana Sokolić i Karla Kocijan, koje su o tome napisale knjigu.

Umjetnička obitelj

Diana i Karla su mama i kći, slikarica i dizajnerica namještaja. Potiču iz velike umjetničke obitelji koja je dugo bila aktivna u različitim aspektima kazališne umjetnosti. Tijekom pandemije, kad je sve stalo, odlučile su napisati knjigu o namještaju.

“Znala sam da mora biti pisano jednostavnim jezikom da bi ih zainteresiralo, da im se ne bi ogadilo, tako da sam sve što sam znala prvo provjerila, nadopunila iz stručne literature koju imam, ali i iz knjiga koje sam nastavila kupovati sa velikom strašću”, govori Diana.

Duga povijest namještaja

Prema arheološkim istraživanja ljudi su još prije 30 000 godina počeli konstruirati i rezbariti namještaj, no kako ga je bilo teško sačuvati, koristimo se drugim izvorima povijesti.

Prvi tragovi sežu u Mezopotamiju i oni se vide na reljefima iz Mezopotamskog doba. Kasnije se vide na egipatskim zidnim slikama, a onda je otkrivena i Tutankamonova grobnica koja nam je dala pravi uvid u taj namještaj.

Drvo je teško očuvati

No, sudbina namještaja je tužna, zato što je on obično rađen od drva, a drvo je sklono propadanju. Stoga, nije mnogo namještaja preživjelo ta silna tisućljeća i mi zapravo o namještaju saznajemo sa zidnih slika, sa grčkih vaza ili iz pompjeanskih zidnih slika, to su najčešće izvori.

Klasični komadi namještaja počeli su se proizvoditi u 16. stoljeću u Europi, a u drugoj polovici 19. stoljeća, kao posljedica porasta potražnje i novog načina obrade drva, počinje industrijska proizvodnja namještaja.

Namještaj je propadao u selidbama, trulio u poplavama, nestajao u ratovima, gorio u požarima i vrlo malo toga je do danas ostalo sačuvano. Zato ljudi s ljubavlju čuvaju komade koji su im ostali od prabake ili od pradjeda, ako je nešto ostalo.

Diana i Karla za svoju su knjigu istraživale povijest namještaja cijeloga svijeta i njegov razvoj kroz stilska razdoblja.

Različiti stilovi diljem svijeta

“Od Mezopotamije sve do danas preko Engleske, Španjolske, jer je svaka od tih zemalja imala svoj razvoj. Kao što je renesansa nastala u Italiji, a gotika nije, tako su i različite zemlje imale različite stilske epohe. Naravno, što se više približavamo 20., to jest, 21. stoljeću, kao i u slikarstvu, tih je stilskih epoha više. Egipat je trajao 3000 godina, a kasnije u sto godina imate jako mnogo stilskih epoha koje se izmjenjuju”, govori Diana.

Ekspanzija industrijske proizvodnje namještaja dogodila se između dva svjetska rata, a uvođenjem znatnih tehnoloških inovacija 50-ih i 60-ih godina, događa se procvat industrije namještaja te njegove distribucije. 

Poznati hrvatski dizajneri namještaja

“Osim svjetskih dizajnera, naravno trebalo je spomenuti i hrvatske dizajnere koji su bili vrlo jaki u periodu nakon Drugog svjetskog rata, kada je drvna industrija bila vrlo jaka i općenito su tvornice bile jake. Dizajn u Hrvatskoj pojavio sa pojavom Obrtničke škole, koja se kasnije preimenovala u Školu primijenjene umjetnosti i tada su nastala velika imena hrvatskog dizajna kao što su Bernardo Bernardi ili Rihter”, objašnjava Karla.

Sredinom 80-ih godina, potrošači su počeli utjecati na oblikovanje serijski proizvedenog namještaja, a imena dizajnera ostaju skrivena iza naziva tvornica.

Žene dizajnerice u sjeni muškaraca

Od hrvatskog starijeg dizajnerskog namještaja Karla izdvaja dvije autorice, dizajnerice Slavu Antoljak i Rosenberg Milicu koje su radile pleteni namještaj koji je danas opet popularan. Njih dvije su radile u tvornicama i ustvari nisu bile dizajneri same za sebe, nisu bile poznate po svom imenu nego pod tvornicom u kojoj su radile. To nije bio primjer samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu jer žene tada baš i nisu bile popularne kao dizajneri i općenito kao umjetnice. Muškarci su tada vodili glavnu riječ.

Danas je u dizajn namještaja uključena interdisciplinarna suradnja stručnjaka kako bi se korisniku ponudio funkcionalan i estetski privlačan namještaj, no emotivne vrijednosti onog naslijeđenog namještaja, ne mogu se kupiti.

Namještaj ima emotivnu vrijednost

“Meni je jedan od najdražih komada upravo ova fotelja koja je iz doba mojih roditelja. Također, butterfly fotelja koju imam kod kuće koja je ponovno iz doba mojih roditelja, a u nju su me stavili kad sam se rodila. Danas rado sjedim u njoj, ona ima emotivnu vrijednost, prema tome, najvrjedniji namještaj je onaj koji ima emotivnu vrijednost za nas pa bez obzira koliki i kakav on bio”, zaključuje Diana.

Baš te emocije, Karla je integrirala u uređenje vlastitog stana.

“Pri uređenju stana, misao vodilja je bila prikazati sav dizajn koji sam napravila ja, ali i moja cijela obitelj, odnosno mama i starije generacije, baka, djed, prabaka…jer imamo veliku umjetničku obitelj, svatko je u nekom trenutku radio, tako da je ideja iza ovog prostora da bude jednostavan i da sve stvari koje se ubace unutra istaknu”, ističe Karla.

Diana i Karla kažu kako su tijekom svog istraživanja najviše bile fascinirane vještinom kojom se izrađivao namještaj i maštovitošću starih majstora.

Kuhinja i blagovaonica

3 kuhinjske zone koje olakšavaju svakodnevicu – evo kako pametno organizirati kuhinju

Jeste li već čuli za kuhinjske zone?

Koliko vam zapravo treba prostora za pohranu u kuhinji? Odgovor ne leži u broju ormarića, već u tome koliko je kuhinja prilagođena vašim svakodnevnim navikama. Loše organizirana kuhinja vrlo brzo postaje izvor frustracije – usporava kuhanje, stvara nered i narušava užitak boravka u prostoru. Upravo zato je kuhinja jedna od prostorija u kojoj je dobra organizacija ključna.

Jedan od najučinkovitijih načina za planiranje kuhinjskog prostora jest razmišljanje o kuhinji kroz kuhinjske zone – jasno definirana područja koja prate osnovne aktivnosti u prostoru. Kada su zone logično raspoređene, kuhinja postaje pregledna, funkcionalna i intuitivna za korištenje.

Trendovi u uređenju kuhinja 2026 koji oblikuju novi izgled doma

Kuhinjske zone kao temelj funkcionalne kuhinje

Osnovna ideja podjele kuhinje na zone temelji se na tri glavne aktivnosti: pohrani namirnica, pranju i pripremi te kuhanju. Te tri kuhinjske zone – zona hladnjaka, zona sudopera i zona kuhanja – pomažu u organizaciji prostora tako da se sve što koristimo nalazi ondje gdje nam je i potrebno.

Ovakav način razmišljanja posebno je koristan kod planiranja nove kuhinje, ali i kod reorganizacije postojeće, bez obzira na njezinu veličinu.

1. Zona hladnjaka – početna točka svake pripreme

Zona hladnjaka prva je stanica u kuhinji. Ovdje započinje svaki obrok – od raspakiravanja namirnica do njihove početne pripreme. Idealno je da se hladnjak nalazi blizu ulaza u kuhinju ili smjera iz kojeg se dolazi s vrećicama iz trgovine.

U ovoj kuhinjskoj zoni dobro je imati radnu površinu za odlaganje namirnica, kao i ormariće ili smočnicu za suhe proizvode poput tjestenine, riže, konzervi i žitarica. Budući da se u ovoj fazi često miješaju i pripremaju sastojci, ovdje ima smisla držati zdjele, mjerne čaše, ribeže i slične kuhinjske alate.

Manji kućanski aparati koji se koriste uz suhe namirnice – aparat za kavu, blender ili toster – također prirodno pripadaju zoni hladnjaka. Kako bi radna ploha ostala uredna, praktično rješenje su skriveni ormarići ili tzv. garaže za aparate.

2. Zona sudopera – središte kuhinje

Zona sudopera najaktivniji je dio kuhinje i zato se najčešće smješta između hladnjaka i zone kuhanja. Ovdje se odvijaju pranje namirnica, rezanje, čišćenje i pospremanje, pa je važno da prostor ostane što slobodniji i pregledniji.

U ovoj zoni idealno je držati svakodnevno posuđe, čaše i pribor za jelo, kao i perilicu posuđa. Tako se pospremanje odvija brzo i bez nepotrebnog kretanja. Spremnici za otpad i reciklažu trebali bi biti nadohvat ruke, ali diskretno integrirani u elemente.

Noževi i daske za rezanje najbolje funkcioniraju upravo između hladnjaka i sudopera, jer omogućuju logičan slijed rada: izvaditi namirnice, oprati ih, obraditi i ostatke zbrinuti bez križanja putanja.

3. Zona kuhanja – mjesto gdje nastaje obrok

Zona kuhanja obuhvaća ploču za kuhanje, pećnicu i radne površine uz njih. Ovdje se hrana termički obrađuje i priprema za serviranje, pa je važno da su svi alati i posude nadohvat ruke.

Lonci, tave, kuhače, lopatice i začini trebali bi se nalaziti unutar ove kuhinjske zone, bilo u ladicama, izvlačnim elementima ili ormarićima uz ploču. Tako se izbjegava nepotrebno hodanje i prekidanje procesa kuhanja.

Invisacook – nevidljiva ploča za kuhanje

U blizini zone kuhanja često se smještaju i tanjuri, zdjele i poslužavnici kako bi prijenos hrane na stol bio jednostavan i siguran, osobito kada se radi o vrućim jelima.

Kuhinjske zone prilagođene načinu života

Iako koncept kuhinjskih zona daje jasnu strukturu, on nije krut. Kuhinja se uvijek treba prilagoditi broju ukućana i njihovim navikama. Minimalisti će trebati manje skladišnog prostora, dok će velike obitelji ili strastveni kuhari zahtijevati više ormarića, ladica i izvlačnih sustava.

U kućanstvima s djecom često se planiraju niže ladice i sigurnije zone kako bi i najmlađi mogli sudjelovati u pripremi obroka. U kuhinjama u kojima kuha više osoba istovremeno, jasno definirane kuhinjske zone sprječavaju gužvu i olakšavaju suradnju.

Kuhinja koja radi za vas

Dobro organizirana kuhinja ne znači više ormarića, već pametnije raspoređene zone. Kada su kuhinjske zone jasno definirane, svaki predmet nalazi se ondje gdje se prirodno koristi, a kuhanje postaje brže, urednije i ugodnije.

Na kraju, prava vrijednost kuhinje nije samo u dizajnu, već u tome koliko se lako uklapa u svakodnevni život onih koji je koriste.

Nastavite čitati

Kuhinja i blagovaonica

Moderne kuhinjske radne ploče: vrste materijala i njihove prednosti

Kuhinjske radne ploče odavno su prestale biti isključivo praktična površina za pripremu hrane. Danas one imaju ključnu ulogu u oblikovanju ukupnog izgleda kuhinje, povezujući dizajn, funkcionalnost i trajnost u jednu skladnu cjelinu. Pravi odabir radne ploče može u potpunosti promijeniti dojam prostora, naglasiti stil kuhinje i olakšati svakodnevnu upotrebu. Suvremeni trendovi donose sve veći fokus na kvalitetne, otporne i estetski dojmljive materijale koji odgovaraju različitim životnim stilovima i potrebama korisnika. Uz klasične i bezvremenske opcije poput prirodnog kamena – granita, mramora i kvarcita – sve su popularniji i moderni tehnički materijali kao što su inženjerirani kvarc, porculanske i sinterirane ploče, koje se ističu iznimnom izdržljivošću i jednostavnim održavanjem. Posebno mjesto zauzimaju i mikrocementne radne ploče, koje omogućuju minimalistički, kontinuirani izgled i veliku slobodu u dizajnu. Donosimo pregled najmodernijih materijala za kuhinjske radne ploče, njihove prednosti, karakteristike i stilove u kojima se najbolje uklapaju, kako biste lakše pronašli rješenje koje će odgovarati vašoj kuhinji i načinu života.

Luksuzno uređenje obiteljskog stana: Ovako izgleda elegantan dom koji živi s obitelji

Akrilne smole – svestranost i moderan minimalizam

Radne ploče od akrilnih smola odlikuju se glatkom, homogenom strukturom i velikom slobodom oblikovanja. Ovaj materijal omogućuje izradu zakrivljenih površina, integriranih elemenata i spojeva bez vidljivih prijelaza, što ga čini posebno pogodnim za dizajnerske i funkcionalne kuhinje. Akrilne smole su neporozne, ugodne na dodir i jednostavne za održavanje, a eventualna oštećenja mogu se relativno lako sanirati. Najčešće se koriste u modernim, minimalističkim i urbanim interijerima gdje se cijeni čistoća forme i kontinuitet površina.

Prirodni kamen – bezvremenska elegancija

Prirodni kamen, poput granita, mramora i kvarcita, i dalje je jedan od najcjenjenijih materijala za kuhinjske radne ploče. Njegova najveća prednost je jedinstven izgled – svaka ploča ima vlastitu strukturu i uzorak. Osim estetike, prirodni kamen nudi visoku otpornost na toplinu i dug vijek trajanja. Ovisno o vrsti kamena, potrebna je odgovarajuća zaštita i redovito održavanje kako bi površina zadržala svoja svojstva.

Mikrocement – kontinuirane površine i industrijska estetika

Mikrocement je suvremeni materijal koji se nanosi u tankim slojevima i omogućuje stvaranje kontinuiranih površina bez vidljivih spojeva. Osim na radnim pločama, često se koristi i na zidovima ili kuhinjskim otocima, čime se postiže skladan i ujednačen izgled prostora. Otporan je na vlagu i habanje, a uz pravilnu završnu zaštitu može biti dugotrajno i praktično rješenje za moderne kuhinje.

Mramor, drvo, granit… Ovako se pravilno čiste sve kuhinjske površine

Porculanske i sinterirane ploče – čvrstoća i suvremeni izgled

Porculanske i sinterirane ploče predstavljaju jednu od najnaprednijih opcija za kuhinjske radne površine. Izrađene su pri visokim temperaturama i tlakovima, zbog čega su iznimno otporne na toplinu, ogrebotine, kemikalije i UV zračenje. Njihova neporozna struktura osigurava visoku razinu higijene, a veliki formati omogućuju elegantan izgled s minimalnim brojem spojeva. Često se koriste u kuhinjama modernog i minimalističkog stila.

Porculan u interijeru spaja stoljetnu tradiciju i modernu estetiku

Kvarcne ploče – praktičnost i suvremeni dizajn

Kvarcni kompozit jedan je od najčešće korištenih materijala za kuhinjske radne ploče zahvaljujući izvrsnoj kombinaciji otpornosti, jednostavnog održavanja i estetske prilagodljivosti. Njegova neporozna struktura čini ga otpornim na mrlje, vlagu i razvoj bakterija, što ga čini iznimno praktičnim izborom za svakodnevnu upotrebu, osobito u obiteljskim kuhinjama. Površina se lako čisti i ne zahtijeva redovito brtvljenje, za razliku od nekih prirodnih kamenih materijala. Uz to, inženjerirani kvarc dostupan je u širokom rasponu boja i uzoraka, uključujući varijante koje vjerno oponašaju izgled prirodnog kamena, omogućujući usklađivanje s različitim stilovima kuhinja – od klasičnih do suvremenih.

Lijepe i kvalitetne: Kvarcne radne ploče u vašoj kuhinji

Sve veći naglasak stavlja se na održivost, pa se pri odabiru kuhinjskih radnih ploča sve češće razmatraju materijali s dugim vijekom trajanja, mogućnošću popravka, obnove ili recikliranja, kao i oni koji se proizvode uz smanjen utjecaj na okoliš. Umjesto kratkoročnih rješenja, prednost se daje kvalitetnim materijalima koji zadržavaju svoja svojstva i izgled kroz godine intenzivne upotrebe. Odabir radne ploče danas je stoga više od estetske odluke — on odražava odgovoran pristup uređenju prostora, usklađen s modernim načinom života. Kombiniranjem trajnosti, funkcionalnosti i promišljenog dizajna moguće je stvoriti kuhinju koja će biti ugodna za svakodnevnu upotrebu, ali i dugoročno održiva, kako u vizualnom, tako i u ekološkom smislu.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama