Arhitektura i dizajn
Pametni stanovi – visoka tehnologija radi za vas
Pametni stanovi odavno nisu stvar budućnosti. Na tržištu već postoje zgrade koje su u cijelosti visokotehnologizirane. Uz pomoć aplikacija različitim funkcijama u takvim stanovima možete upravljati i na daljinu.
Pametni stanovi želja su mnogih kupaca. Ušteda energije jedan je od njihovih osnovnih ciljeva. Koristeći tablete s aplikacijama u njima se reguliraju mikroklima u stanu, spuštanje i dizanje roleta, paljenje, gašenje i jačina svjetlosti, grijanje i hlađenje.

Visokotehnologizirane zgrade

Na tržištu su prisutne zgrade koje su u cijelosti izgrađene na principima pametne kuće. Stanovi u ovakvim zgradama nude niz pogodnosti u kojima njihovi vlasnici mogu uživati.
“Mi možemo predefinirati neke radnje. Mi smo ih nazvali scenom. Znači, imamo recimo izlazak, kao kratki izlazak. On će ugasiti svjetla kao neke potrošaće, da li je to muzika ili što je već bilo upaljeno. Čovjek ode do dućana, vrati se za pola sata sat i nastavlja sa svojim boravkom unutar kuće.”, naglašava Hrvoje Novaković, predstavnik službe održavanja u visokotehnologiziranoj zgradi.
Sustav pametne kuće se može programirati i za dugoročno izbivanje iz stana. Određenim se radnjama može upravljati i u odsustvu. Kod povratka u stan, briga o tome jeste li ponijeli ključeve sada je stvar prošlosti. Jednostavnim otiskom prsta vrata se otvaraju.

No, sustav pametne kuće upravlja i vanjskim dijelovima stana. Vrtovi, zelene terase ili krovovi neće biti zapušteni ni u vrijeme vašeg boravka, ni izbivanja iz stana. Rad prskalica za navodnjavanje je također automatiziran te se neće pokrenuti ako pada kiša.
Automatizirano je i sklapanje jedrenog platna na sunčalištima pri udarima vjetra većim od 25 km na sat.

Pametni stanovi u klasičnim zgradama

Mnogi vlasnici ili kupci stanova se odlučuju automatizirati svoje dosad neautomatizirane stanove. Pametni stanovi omogućuju im viši standard življenja i olakšavaju svakodnevicu. “Stan oslikava neke moje interese osobne, pa kako volim tehniku tako sam naravno i išao na automatizaciju stana tako da je u stanu automatizirana rasvjeta, rolete, klima uređaj i ventilacija i ulaz u sam stan, automatizirana je brava.”, ističe gospodin Tomislav Kosanović, vlasnik pametnog stana.

Ovaj pametni stan u svakoj prostoriji ima jedan tablet, a središnji sustav upravljanja u pametnom stanu unutar zgrade koja nije visokotehnologizirana, za razliku od pametne zgrade, skriva se iza zrcalnih vrata ormara unutar stana.

Putem aplikacije na tabletu upravlja se i sustavom videonadzora. Aplikacije smartphone-a će usmjeravati i rad robotskog usisavača. Za pokretane sustava,osim pritiska prstom na aplikacije tableta, bit će dovoljne i glasovne naredbe. “U principu, poanta je u povečanju kvalitete života i nekakve praktičnosti cijele priče. Znači da vi, karikiram, možete da vas ujutro budi stan, da se dižu rolete, da se pokreće muzika ili kad dolazite doma, možete upaliti klima uređaj da vas dočeka hladan stan, ili ventilaciju i tako dalje. Prvenstveno povećanje kvalitete života i nekakav komoditet.”, naglašava vlasnik.

A za udobnošću i sigurnošću u vlastitom domu svi žude, sada više nego ikada. Moderna tehnologija čini nam ih dostupnijima. Također, užurbani ritam života često ne ostavlja puno prostora za brigu oko doma. Zato su tu pametni stanovi ili kuće koji dio te brige preuzimaju i čine našu svakodnevicu ljepšom.

Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.
You must be logged in to post a comment Login