Uradi sam projekti
Bojanje drveta krpom ili valjkom za savršene rezultate
Bojanje drvenih površina ima čitav niz prednosti, od poboljšanja izgleda do zaštite prirodnog materijala. Evo kako izbjeći sitne pogreške zbog kojih završni rezultat nije savršen.
Prvo očistite i pripremite površinu
Bilo da želite osvježiti svoje kuhinjske ormariće, bojite ogradu, terasu ili namještaj, ako to učinite pogrešno, rezultat će biti nepravilna završna obrada.

Kao i kod svakog projekta najbolje je započeti čišćenjem i pripremom površine. Kad je u pitanju drvo, stari premazi skidaju se brusnim papirom granulacije između 80 i 120, a nakon brušenja, površinu temeljito očistite krpom kako biste bili sigurni da nema mrvica.

Dubinsko brušenje moglo bi oštetiti izgled vaše drvene površine, zato se koristi brusni papir.
Koristite balzam za drvo
Prije bojanja, umjesto temeljnog premaza, drvenu površinu namažite balzamom za drvo kako biste osigurali ravnomjerno upijanje boje. To je posebno važno za mekše drvo, poput bora. Nakon što se balzam osuši, vrijeme je za nanošenje prvog sloja.
Nanošenje premaza četkom može biti problematično zbog kapanja boje i ostavljanja dlaka po bojanoj površini. Zato stručnjaci preporučuju da pokušate drvene površine bojiti krpom.

Također, nanošenje premaza na ravnu površinu pomoći će u sprječavanju kapanja. Položite drvo ravno i radite samo na vrhu, zatim pustite da se ta strana osuši.
Iako oduzima više vremena, ovako sprječavamo kapanje na okomite rubove.
Zaštitni gornji sloj
Ovisno o tome gdje se koristi površina koju bojite, razmislite o zaštitnom gornjem sloju. Ormarima i namještaju bi dobro došao, dok vanjska ograda neće trebati završni premaz jer boje za ograde najčešće dolaze s vodonepropusnom zaštitom.

Završni sloj nanesite četkom od prirodne dlake ili pjenastom četkom prateći vlakna drva. Pustite da se osuši tri do četiri sata, a zatim lagano brusnim papirom granulacije 220 izbrusite. Obrišite površinu i nanesite drugi ili treći sloj.
Koliko slojeva boje koristiti?
Tijekom nanošenja više slojeva iste boje drvo će izgledati tamnije nego što očekujete. No, proizvođači uglavnom preporučuju korištenje dva ili tri sloja boje, što znači da vam je toliko potrebno da dođete do nijanse koja je deklarirana na kutiji.

Boju pažljivo odaberite. Drvene površine ili namještaj koji će biti vani zahtjeva bajc otporan na vanjske vremenske uvjete, dok se za unutarnje površine koristi bajc na bazi vode.
Želite li dati novi život starom komadu drvenog namještaja, kist u ruke i neka vas vodi mašta. Revolucija oslikanog namještaja odavno je započela. A postupak je isti – skidanje stare boje brušenjem, nanošenje nove boje, sušenje te zaštitni sloj.
Čišćenje i organizacija
Kako zauvijek ukloniti naljepnice s drvenog namještaja u par koraka
Isprobajte ovaj provjereni trik koji čuva drvo i uklanja sve tragove naljepnica

Ako imate djecu, kupili ste rabljeni komad namještaja ili jednostavno volite personalizirati stvari, sigurno ste se barem jednom susreli s problemom naljepnica koje se tvrdoglavo lijepe za drvene površine.
Nakon što ih pokušate skinuti, često ostane ljepljivi trag ili oštećen sloj laka. Dobra vijest? Postoji jednostavan trik uz koji ćete se riješiti naljepnica bez ikakvog truda i bez oštećenja namještaja.
Kako obnoviti stari namještaj? Bili smo na radionici poznatog britanskog umjetnika
Tko se barem jednom uhvatio u borbu protiv naljepnica
Prva reakcija većine ljudi je da noktom ili nožićem pokušaju sastrugati naljepnicu.
Iako tako možete ukloniti dio papira, ljepilo će i dalje ostati. Osim toga, grebanjem vrlo lako možete oštetiti drvenu površinu ili lak. Slično vrijedi i za agresivna kemijska sredstva – osim što nisu ekološki prihvatljiva, mogu skinuti i boju ili zaštitni sloj s drveta.
Kako skinuti naljepnice s drvenog namještaja bez da ga oštetite
Sve što vam je potrebno da se zauvijek riješite naljepnica je toplina i ulje. Ova kombinacija sigurno uklanja naljepnice koje su završile na kuhinjskom stolu ili ormaru, a istovremeno hrani i štiti drvo. Evo postupka:
- Zagrijte naljepnicu fenom za kosu na srednjoj temperaturi. Toplina omekšava ljepilo i čini ga podatnijim
- Polako podignite rub naljepnice noktom ili plastičnom špatulom. Ako je veća, povlačite je u jednom komadu dok se ne odlijepi
- Ostatke ljepila uklonite uljem – najbolje maslinovim, kokosovim ili baby uljem. Nanesite malo na mekanu krpicu i nježno utrljajte kružnim pokretima. Ljepilo će se otopiti i nestati
- Na kraju prebrišite površinu suhom krpom. Drvo će biti čisto, glatko i bez tragova
Zašto ulje?
Ulje je prirodno otapalo za ljepljive ostatke, ali za razliku od alkohola i jakih kemikalija ne oštećuje površinu. Osim toga, dodatno njeguje drvo i vraća mu sjaj.
Alternativne metode
Ako nemate ulje pri ruci, možete pokušati s:
- sodom bikarbonom i vodom – pasta se nanese na ostatke ljepila i lagano obriše,
- ocat razrijeđen s vodom – učinkovito otapa tragove ljepila, no koristi se pažljivo na osjetljivim površinama
Ipak, metoda s toplinom i uljem pokazala se najučinkovitijom i najsigurnijom.
Zašto je dobro držati zdjelicu s octom u kuhinji? Razlog će vas iznenaditi
Kada koristiti ovaj trik?
- Na dječjim sobama gdje su ormari i kreveti puni šarenih naljepnica
- Na vintage namještaju koji ste kupili u second hand trgovini
- Na kuhinjskim elementima ili ladicama koje su označene etiketama
Kako skinuti naljepnice s drvenog namještaja: Brzo i efikasno
Ako ste se ikada pitali kako skinuti naljepnice s drvenog namještaja, odgovor je jednostavan – kombinacija topline i ulja. Zaboravite na struganje, abrazivne spužvice i jaka kemijska sredstva. Ovaj trik je siguran, učinkovit i ekološki prihvatljiv. Nakon njega vaš će drveni namještaj izgledati kao nov – bez tragova i oštećenja.
Uređenje vrta i vanjskih prostora
Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće
Saznajte zašto i što učiniti ako već rastu u vašem dvorištu

Sadnja stabala uz dom može uljepšati okućnicu i donijeti hlad, no određene vrste mogu stvoriti više štete nego koristi. Stabla s invazivnim korijenjem mogu oštetiti temelje, instalacije i staze.
Evo pet najrizičnijih stabala koja ne treba saditi blizu kuće – i što učiniti ako ih već imate.
Stabla s invazivnim korijenjem
Invazivno korijenje razvija se brzo, širi se agresivno i u potrazi za vodom i hranjivim tvarima može prodrijeti u cijevi, podignuti betonske površine i destabilizirati tlo oko temelja kuće. Takva stabla često imaju korijen koji se proteže mnogo dalje od njihove krošnje, pa ugrožavaju i okolne građevine.
Osim što mogu uzrokovati pukotine na zidovima i oštećenja instalacija, invazivni korijeni mijenjaju strukturu tla i natječu se s drugim biljkama u dvorištu, često ih potiskujući.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Koliki razmak treba držati od kuće?
- Velika stabla (orah, hrast, platana, topola, vrba) – saditi najmanje 8–10 metara od kuće.
- Srednja stabla (jasen, bagrem, kesten) – držati udaljenost od 5–6 metara.
- Manja stabla i voćke (jabuka, trešnja, smokva) – mogu se saditi na 3–4 metra udaljenosti.
Ove mjere osiguravaju da korijen ima dovoljno prostora za rast, a kuća ostaje sigurna.
Zašto korijenje može biti problem?
Korijen stabla uvijek traži prostor, vlagu i hranjive tvari. Kada se stablo posadi preblizu kući, korijen se širi prema temeljima, cijevima i stazama. S vremenom može izazvati:
- pucanje i podizanje betonskih ploča,
- oštećenja temelja i zidova,
- začepljenje ili pucanje cijevi,
- isušivanje tla oko kuće i slijeganje terena
Što je stablo veće i što mu je korijen snažniji, to je veća opasnost za građevinu.
Kako jednostavno ukloniti panj i riješiti se korjena stabla zauvijek?
Stabla s invazivnim korijenjem koje se ne preporuča saditi u blizini kuće
1. Topola
Topola raste brzo i razvija snažan korijen koji se širi u potrazi za vodom. Ako je posađena preblizu, može oštetiti cijevi i temelje.
Topola je izvrsna u drvoredima i većim parkovima jer brzo raste i daje puno hlada. Njeno drvo koristi se u industriji za proizvodnju šperploča, papira i paleta. Sadi se na velikim površinama i uz ceste, gdje njen brzi rast i otpornost dolaze do izražaja.
Ako već imate topolu blizu kuće, redovito pregledavajte stanje temelja i razmislite o uklanjanju stabla ili presađivanju dok je još mlado.

2. Vrba
Vrba voli vlažno tlo i ima vrlo invazivan korijenov sustav. Često traži podzemne izvore vode, pa može uzrokovati pucanje cijevi ili betonskih površina.
Vrba je prekrasno ukrasno stablo koje daje gustu hladovinu i često se sadi uz obale rijeka i jezera kako bi spriječila eroziju tla. Osim estetske vrijednosti, služi i kao prirodni filter za vlagu u tlu. Idealna je za veće vrtove ili prostore daleko od kuće.
Ako vrba raste uz kuću, preporučuje se angažirati arborista koji će procijeniti rizik i predložiti rezidbu ili uklanjanje.

3. Orah
Orah je cijenjeno i dugovječno stablo, ali korijen mu je širok i snažan. Preblizu kući može ugroziti temelje i zakloniti sunčevu svjetlost.
Orah daje vrijedne plodove i kvalitetno drvo koje se koristi u stolariji. Sadi se u voćnjacima i prostranim dvorištima, gdje ima dovoljno mjesta za širenje krošnje i korijena. Osim što daje plodove, pruža i duboku hladovinu.
Ako imate orah u blizini kuće, redovito pratite stanje tla i temelja te razmislite o uklanjanju ako se pojave pukotine.

4. Jasen
Jasen daje gustu hladovinu, ali njegov snažan korijen lako se širi i destabilizira okolno tlo.
Jasen je poznat po čvrstom i elastičnom drvu koje se koristi za namještaj i sportske rekvizite. Sadi se u parkovima i većim okućnicama, gdje osigurava hladovinu i estetsku vrijednost. Njegova otpornost na vjetar čini ga pogodnim za sadnju u vjetrobranima.
Ako je jasen već posađen, preporučuje se rezidba i redovito održavanje kako bi se smanjio pritisak krošnje i korijena.

5. Platana
Platana je popularno gradsko stablo zbog svoje široke krošnje, no njen površan i snažan korijen može podići staze i oštetiti temelje.
Platana je jedno od najčešćih urbanih stabala jer podnosi zagađenje zraka i pruža izdašnu hladovinu. Idealna je za gradske parkove, trgove i avenije. Njena široka krošnja stvara ugodnu sjenu i značajno smanjuje temperaturu ljeti.
Ako imate platanu u blizini kuće, provjeravajte okolne betonske površine i razmislite o stručnom uklanjanju ako rizik postane prevelik.

Što učiniti ako već imate jedno od ovih stabala s invazivnim korjenom?
Ako je neko od ovih stabala već posađeno blizu vaše kuće:
- redovito pregledavajte temelje, staze i instalacije,
- konzultirajte arborista ili krajobraznog arhitekta za procjenu rizika,
- razmislite o uklanjanju stabla ili presađivanju dok je još mlado,
- planirajte sadnju novih vrsta s manje invazivnim korijenjem na sigurnijoj udaljenosti.
Nemorate nužno čupati stabla s invazivnim korijenjem!
Topola, vrba, orah, jasen i platana stabla su s invazivnim korijenjem koja ne treba saditi blizu kuće.
Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi
Ako ih već imate, važno je redovito provjeravati stanje i reagirati na vrijeme. Pravilan odabir i planiranje sadnje osigurat će da vaša okućnica bude sigurna, zelena i dugoročno bez problema.