Do kraja godine otvoren je natječaj za poticanje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. U okviru poziva sufinanciraju se projekti korištenja obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju u postojećim obiteljskim kućama. Za vas smo istražili koliko su solarne elektrane isplative u pojedinim dijelovima Hrvatske.

Zahtjevi za ekološkom energijom i uštedama sve su veći

Iako je na spomen solarne energije prva pomisao da Dalmacija ima najbolju iskoristivost, solarne elektrane postavljaju se u svim dijelovima Hrvatske. Prvi kriterij za određivanje snage solarne elektrane je vrsta priključka – jednofazni ili trofazni, objašnjava Zdravko Vugrinec, Struja iz prirode.

Nakon toga je potrebna izrada glavnog projekta od strane ovlaštenog projektanta i te se potom predaje zahtjev za sagledavanje mogućnosti za priključenje solarne elektrane. Zatim trebate pričekati HEP-ovo rješenje o mogućnosti priključenja, a uz to dobivate i ponudu za opremanje mjernog mjesta i ugovor o korištenju mreže. Nakon toga ste spremni za izgradnju elektrane.

Isplativost solarnih elektrana

Snaga elektrane određuje se prema potrebama investitora, ovisno o prosječnoj godišnjoj ili mjesečnoj potrošnji.

Kada govorimo o isplativosti solarnih elektrana, pogotovo ako gledamo one koje su smještene na građevinama, okvirni period povrata je od 7 do 12 godina.

Voditelj odjela za obnovljive izvore energije, klimu i zaštitu okoliša, Andro Bačan, kaže kako sve to ovisi i o dosta faktora, a ne samo o geografskoj lokaciji. Ovisi o tome kolika je potrošnja samog objekta, ali i o tome kako je orijentiran pojedini krov, budući da proizvodnja električne energije ovisi i o orijentaciji i nagibu krova.

Uz poticaje, za koje je natječaj otvoren do kraja godine, vrijeme povrata se smanjuje proporcionalno visini dobivenih potpora. Dakle, ako netko dobije poticaje od 40 posto, onda će mu se taj period povrata smanjiti na otprilike 60 posto onoga inicijalnog.

Gdje postaviti solare?

Za najbolju iskoristivost, idealno bi bilo solare postaviti na krov orjientiran na jug i koji ima nagib od tridesetak stupnjeva.

Fotonaponski sustavi imaju dosta veliku fleksibilnost te čak i u nekim lošim konfiguracijama dosežu negdje do 90 posto proizvodnje električne energije u odnosu na onaj idealan slučaj.

Važno je znati da se postavljanjem solarne elektrane ne postiže potpuna neovisnost o HEP-u. Bez velikog sustava, odnosno fotonaponskog, ne možete funkcionirati, a da nemate mrežu. Postoje mrežni sustavi koji rade paralelno sa mrežom. Međutim, za sada, po ovim našim cijenama, to je još uvijek neisplativo.

Najveći broj postavljenih solarnih elektrana imaju Zagorje i Slavonija

Generalno gledajući, cijeli kontinentalni dio Hrvatske ima otprilike jednaki broj sunčanih sati, odnosno, to je oko 1100 radnih sati godišnje. Jedan instalirani kilovat na području Zagreba, Slavonije, Varaždina i sličnih lokacija, može proizvesti otprilike 1100 kilovat sati godišnje.

Proizvodnja električne energije u solarnim elektranama ovisi o konfiguraciji sustava, o korištenim komponentama, orijentaciji i nagibu krova, no njihova isplativost, sa i bez poticaja, nije upitna.

Ravitera je svojim pristupom jedinstvena u regiji jer svojim prisustvom objedinjuje sve – proizvodnju, prodaju, savjetovanje i edukaciju na području keramike. Ne samo da smo ih posjetili, nego smo se i mi okušali u izradi predmeta od gline.

Ova priča počela je prije 23 godine u malom uredu s jednim zaposlenikom. Danas je njihova priča jedinstvena u regiji. Proizvode i nude sve što je potrebno za izradu keramičkog proizvoda.

Različite vrste gline

Glina na početku izgleda kao da ste ju iskopali iz zemlje. Može biti različite boje što ovisi o njenom sastavu. Ono što ljudi često ne znaju, je to da crvena glina koja je u Hrvatskoj najčešća po boji, dok još nije pečena zapravo ima žućkastu, kremastu boju.

Tu je i bijela koja daje visoku čvrstoću, te je vrlo popularna u restoranima i ugostiteljskim objektima.

Kako iz gline dobijemo konkretne predmete?

Keramika se u najvećem broju slučaja mora ispeći dva puta da bismo dobili predmet. Konkretno, prva faza pečenja zove se biskvitna. Koriste se ploče i stupići koji su za visoke temperature kako ne bi došlo do deformacija i pucanja.

Temperatura na kojoj se zagrijava je vrlo visoka, doseže i do 1300 stupnjeva, a cijeli proces traje više od 24 sata. Tek tada dobijemo poluproizvod koji kasnije dekoriramo glazurom ili podglazurnom bojom.

Pokrenuli su radionicu za amatere

Ravitera ima super projekt keramika.info s kojim je zaokružila cijelu priču. Riječ je o radionici u sklopu koje i najveći amateri mogu naučiti sami izraditi predmete od gline, odosno keramičke proizvode!

Naša je novinarka postala sudionica radionice!

Staviti na sebe pregaču i zasukati rukave, prvo je što morate napraviti.

Voda, alati, spužva, žice potrebna su oprema s kojom ćete raditi. Naša je novinarka odlučila izraditi vinsku čašu.

Što znači biti keramičar?

Keramičar u Hrvatskoj je čovjek koji postavlja pločice, a dizajner keramike je osoba koja mu dizajnira pločice.

Naš sugovornik krenuo je od malih nogu. Majka mu je bila keramičarka i njoj je pomagao još kao dijete jer je praktički živio u keramičkoj radionici. Nakon toga je završio ŠPUD – Školu primjenjene umjetnosti i dizajna po čijem je završetku nastavio tamo gdje se zadržao do dan danas.

To nije samo posao

Napominje kako je obrada gline za njega puno više od samog posla. “U jednom momentu si odsutan od svih svojih negativnih misli i fokusiran si na nešto vrlo jednostavno što te vraća u djetinjstvo kada smo se igrali s blatom.”

Iz toga razloga, na njihovoj radionici mogu se pronaći ljudi različitih profila. Od djece do starijih gospođa pa i gospodina, a nekada im dođu i cijele obitelji.

A je li naša novinarka bila uspješna u izradi svog prvog proizvoda od gline, pogledajte u prilogu.