Povežimo se

Izbor urednice

Uloga kućanstva u pretvaranju otpada u resurse

Odvojeno prikupljanje sirovina – ključna stvar u gospodarenju otpadom

Svatko od nas dnevno proizvede više od 1 kilogram otpada. Ukoliko ga odložimo u ispravne spremnike, recikliranjem će ponovno postati korisna sirovina. Time sudjelujemo u očuvanju prirode, njenih sirovina, smanjenju onečišćenja zraka, vode i tla te osiguravamo kružno gospodarenje otpadom. Mi kao kućanstvo, stoga imamo prvu ulogu u gospodarenju otpadom da nešto postane sirovinom, odnosno energijom.

Pretvaranje limenki u aluminij

Oporaba otpada – ključ gospodarenja otpadom

Pretvaranje otpada u resurse, odnosno oporba otpada,  jedna je od ključnih smjernica europskih politika za kružno gospodaranje otpadom u kojem recikliranje nije završna faza.

U procesima recikliranja ostaju određeni materijali koji više nisu reciklabilni, ali od kojih tremičko-energetskom oporabom možemo dobiti električnu i toplinsku energiju.  O ovome se govorilo i na Međunarodnoj konferenciji o zaštiti okoliša u Tuhelju posvećenoj gospodarenju otpadom. Na njoj je sudjelovala i C.I.O.S. Grupa.

Štand C.I.O.S. Grupe
Tajana Tomašević, članica Uprave C.I.O.S. Grupe

Do sada su se ti materijali ili odvojili u inozemstvo ili odlagali na odlagališta što je najnepoželjnija opcija u hijerarhiji gospodarenja otpadom. I stoga samo prije 3 godine odlučili pokrenuti strateški projekt izgradnje energane na neopasni otpad i biomasu. Riječ je o postrojenju  u kojem se iz nereciklabilnog otpada proizvodi električna i toplinska  energija uz zadovoljenje svih standarda zaštite okoliša, u sladu sa nacionalnim zakonodavstvom i referentnim EU dokumentima“, izjavila je za Dom na kvadrat Tajana Tomašević članica Uprave C.I.O.S. Grupe. Radi se o projektu energane Sinergija u Sisku koji je korak do završne faze realizacije, a vrijedan je više od 100 milijuna eura.

Energana Sinergija – prva energana na otpad u Hrvatskoj

Ova energana će ističu u Ciosu, osigurati cjelovit sustav gospodarenja otpadom i smanjiti količine otpada koji završava na odlagalištima nakon same reciklaže. Ovom energanom napominju, zatvara se krug u gospodarenju otpadom.

Uvijek ostaje određeni nereciklabilni dio koji ima određeni energetski potencijal i bila bi šteta da ga se odbaci na odlagalište i zbog toga zapravo iz njega proizvodimo toplinsku i električnu energiju koja ponovno ulazi u krug i vraća se našim domaćinstvima, odnosno subjektima u gospodarstvu“, istaknula je Tomašević.

U Hrvatskoj je stopa odlaganja komunalnog otpada iznosila 59 posto, dok primjerice Danska koja ima 26 energana odlaže samo 1 posto otpada. Hrvatska trenutno nema niti jednu energanu na otpad, dok ih je u Europi 500. Iz Ciosa napominju kako će u Energani Sinergija puna pozornost biti posvećena sigurnosti pa će svi parametri emisija energane u realnom vremenu biti prikazani na ekranu u centru Siska. „Nudimo gradu energiju iz otpada, ali energiju koju možemo zvati i zelena energija, nudimo gradu jeftiniju toplinsku energiju za vrtiće, škole i ustanove. Nudimo 18 megavata struje, 20 megavata toplinske energije. Dakle nudimo nešto što ovog trenutka treba Sisku“, pojasnio nam je Boro Mioč direktor tvrtke Cios Energy d.o.o. Sisak.

Reciklaža

Hrvatskoj je potrebna kombinacija recikliranja i energana

Prema riječima stručnjaka Hrvatskoj je potrebna kombinacija recikliranja i energana jer ćemo udio otpada koji sada odlažemo na odlagalištima, do 2035. godine morati svesti na svega 10 posto. „Energane su u sredini, na drugom prioritetu. Prvo je reciklaža, iskoristimo materijal što je više moguće, drugo iskoristimo preostalu energiju i tek onda nakon energana, onaj ostatak koji ostane da se odloži na odlagalište jer taj materijal je onda intertan, znači biološki neaktivan i onda smo riješili gospodarenje otpadom u pravom smislu, onda gospodarimo energijom i sirovinama, a ono što odlažemo ne predstavlja problem za buduće generacije“, kazao nam je dr.sc. Renato Šarc iz Montanuniversität Leoben u Austriji, koji je bio jedan od predavača na konferenciji.

Na kraju ćemo još napomenuti kako je ključna stvar u gospodarenju otpadom odavajnje sirovina na kućnom pragu i njihovo odlaganje u prave kontejnere. Tu počinje sve.

www.ciosgrupa.com
Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Fotogenična arhitektura grada Zagreba

Fotografija i arhitektura oduvijek su u interaktivnom odnosu. Tako se i Ivan kroz objektiv zaljubio u arhitekturu Zagreba i počeo ju proučavati. 

Arhitektura grada Zagreba mi se sviđa primarno zbog toga što je bogata, što je raznolika, što je šarena. Imamo danas primjere po ulicama gdje vidimo razne boje u malim kućama, zgrada, razni simboli, detalji koje često i ne primijetimo u šetnjama. Svakodnevne šetnje se često pretvore u otkrivanje nekih novih elemenata i mislim da je to samo jedan mali dio tog što čini arhitekturu grada Zagreba bogatom i zanimljivom. 

“Fotografiranjem grada sam se počeo baviti tako da sam vjerojatno kao i većina ljudi koja se počne bavi fotografijom krenu istraživati grad u kojem žive jer je to najjednostavnije, najpristupačnije i na taj način je krenuo i moj put, prije nekih 15 godina, šetnje ulicama, trgovima, parkovima, istraživanje grada, i to se jednostavno s godinama iz hobija polako počelo pretvarat u nešto ozbiljnije i na kraju krajeva i posao, ali mislim da se tu izrodila neka određena ljubav prema arhitekturi grada Zagreba.” rekao je fotograf Ivan Klindić. 

Fotograf Ivan Klindić

Mnogi su slavni fotografi bili fascinirani arhitekturom, baš kao što su arhitekti voljeli fotografirati grad. Svatko od njih imao je svoju najdražu građevinu. Ivanu je to kula Lotrščak. 

Osim svog položaja, znači kula je imala specifičnu ulogu. Postojalo je takozvano zvono koje je u određeno doba dana svojom zvonjavom pozivala građane da se vrate unutar zidina, osim toga postoji jedna zanimljiva legenda da je turska opsada grada Zagreba završila upravo zato što je pucanj iz gričkog topa uništio ručak turskom paši i zbog toga su se Turci prepali i pobjegli i tada je prestala opsada Zagreba. 

Čarolija Gornjeg grada

Na Gornjem gradu definitivno jedna od dražih lokacija i građevina mi je svakako trg svetog Marka, mislim da je to isto možda uobičajeni odgovor s obzirom na sami vizualni aspekt tog trga kojim dominira crkva sv. Marka, ali svakako volim spomenuti i Vranicanijevu poljanu, to jest službenog naziva Park Bele 4., koji je možda tu nekako manje zastupljen u pričama ovaj i turističkim nekim tekstovima, ali svakako pruža jedan prekrasan pogled na grad Zagreb i grle ga Vranicanijeva ulica s jedne strane, tu imamo kulu Lotrščak, s donje strane imamo Strossmayerovo šetalište i sada već bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Još jedna od najzanimljivijih stvari vezanih uz arhitekturu grada Zagreba, koja je isplivala u javnost unazad nekoliko godina, je tunel Grič koji je dugo bio zatvoren i obavijen nekako velom tajne. Uglavnom su to ljudi pričali o tom tuneli, prepričavale su se razne priče, ali nigdje nije bilo nekakvih službenih informacija da su ljudi znali o čemu se zapravo radi dok nije 2016. godine tunel otvoren, u svom skoro pa punom profilu i danas povezuje sa zapadne strane Mesničku, s druge strane povezuje Radićevu ulicu i ima nekoliko izlaza prema jugu. I mislim da je to jako zanimljivo jer je tunel u skoro svom izvornom okviru sačuvan i danas se u tunelu mogu pronaći neki zapisi iz 2. svjetskog rata kada je tunel korišten. 

Na fotografijama je zabilježena metropolizacija grada, novi urbanistički potezi, a neke su građevine ostale samo uspomena. 

Tu volim spomenuti kuću Mlinarić, koja se nalazi, danas nalazila, na spoju Mlinarske i Jurjevske ulice, ona više ne postoji. Mnogi Zagrepčani su znali za tu kuću, takozvana žuta kuća koja je bila prekrasna, na svojoj poziciji, ona je godinama bila zapuštena, nitko se nije brinuo o njoj i nakon potresa je očito dokrajčena, nakon čega je bila srušena do temelja i danas se gradi neka druga kuća tamo. 

Lice Zagreba je skroz promijenilo svoj izgled, cijeli grad pogotovo Gornji grad je gradilište, i to je možda još jedan dodatan motiv da idem sve češće u šetnje, da pratim i dokumentiram te sve promijene koje ide na bolje, obnavljaju se neke zgrade koje su godinama bile zapuštene, možda su potresi i potaknuli te promijene, te obnove, tako da se trudim barem jednom tjedno ići u šetnju gradom, ne samo užim centrom nego i šire, obilazim druge kvartove. 

Ivan prati zaštićena kulturna dobra, ali i obilazi cijeli grad pokušavajući mapirati Zagreb. 

“Doslovno imam kartu i tako obilazim mjesne odbore, gradske četvrti i ulice koje su ne samo manje zastupljene i poznate i ovaj spominjane, ovaj, nego trudim se dokumentirati cijeli Zagreb, jer kad pregledam svoju arhivu imam na desetke tisuća fotografija Donjeg, Gornjeg grada, Kaptola, Lenuccijeve potkove ali se trudim da imam i ostatak Zagreba jer Zagreb je puno širi nego što to svi mi znamo.”, rekao je Klindić. 

Šetnjom kroz grad, Ivan otkriva zanimljivosti arhitekture, poput kuće s dvije adrese, identičnog izgleda s obje strane ili kuće Špulka pokraj koje se nalazi Vranicanijeva poljana – mjesto susreta suvremene i povijesne arhitekture. 

Nastavite čitati

Izbor urednice

Saznali smo sve o pilot emisiji “Where to sign”

Dok nestrpljivo iščekujemo početak emitiranja novog dokumentarnog serijala o prodaji luksuznih nekretnina, razgovarali smo s njegovim tvorcima i doznali sve o snimljenoj pilot epizodi. 

Uz bok svjetskim trendovima

Vodeća hrvatska agencija za luksuzne nekretnine Eurovilla premijerno je predstavila pilot epizodu emisije Where to sign. Dina Serdarušić, voditeljica ureda Eurovilla objasnila je da se radi o dokumentarno reality formatu koji je prvi ovakav zapravo koncept na našim prostorima.

“Mi smo slijedili uzore svjetskih trendova, zato što jako puno gledamo stranih emisija vezanih uz nekretnine, arhitekturu, preuređenje stanova, kuća i došli smo na ideju, obzirom da u portfelju imamo jako puno luksuznih nekretnina, da iste te nekretnine predstavimo široj javnosti.”, nastavila je Serdarušić. 

Iskusni audiovizualni profesionalci zaduženi za odličnu produkciju, ovaj su projekt stvarali 6 mjeseci, a isto toliko se razvijao koncept i osmišljavao sadržaj. 

Kako je nastala ideja

“Zapravo mi smo na ideju došli zato što su nas naši i kupci i prodavatelji stalno ispitivali kada ćete vi ovako nešto snimiti što već vani po svijetu postoji. Tako da zapravo smo mi osluškujući naše klijente, prepoznali interes i njihovo zanimanje za sami projekt i odlučili napraviti prvi takvu emisiju na ovom području,”, rekla je Serdarušić. 

Iako je trenutno snimljena samo pilot epizoda, postoje planovi za snimanje sezone od osam epizoda. 

“Zapravo je koncept emisije svaki puta će biti drugačiji ali uvijek će u središtu pozornosti biti neka luksuzna nekretnina jedna ili dvije i kupci koji se, koji su za nju zainteresirani. S druge strane, pratimo i behind the scene situaciju kako agenti hendlaju takve kupce i prodavatelje te na koji način oni zapravo na kraju završavaju takve skupe, više milijunske kupoprodaje.”, ispričala je Serdarušić za Dom na kvadrat. 

Pilot epizoda

U pilot epizodi licencirane agentice i agenti vode proces prodaje vile na moru, posebno motivirani izdašnom nagradom za potpisan ugovor. Osim luksuznih nekretnina, produkcijski tim želi pokazati i ljepote Hrvatske. 

“Uvijek bi snimali Hrvatsku. Zato što smatramo da je Hrvatska prepuna prekrasnih nekretnina i prelijepih pejzaža, vidika, pogleda i da stvarno šteta da svijet zapravo ne vidi tu sliku Hrvatske i sada je trenutno snimljeno na Lošinju u jednoj prekrasnoj vili, prvi red uz more, a idući projekt će nam sve vezati uz Dubrovnik i uz Dubrovački arhipelag, uz Elafite oko Dubrovnika, tako da tamo spremamo nešto zanimljivo.”, otkrila je Dina Serdarušić. 

Upoznajte rad i život agenata luksuznih nekretnina

Serijal dočarava životni stil agenata i njihovih klijenata, te pobliže prikazuje koliko je zahtjevan posao agenta za nekretnine, osobito kad se radi o luksuznim nekretninama. 

“Hrvatska je dosta ograničena s luksuznim nekretninama, iako s jedne strane imamo ih određeni broj, opet nije to toliko broj nekretnina, tako da su u principu one skrivene i ovo će biti jedinstvena prilika da ih ljudi vide zapravo. Stranaca ima jako puno koji su zainteresirani za našu obalu, za Istru isto tako i za sve luksuzne nekretnine koje se tamo nude.”, rekla je Serdarušić. 

Tko kupuje luksuzne nekretnine u Hrvatskoj

Za luksuzne nekretnine u Hrvatskoj najviše interesa pokazuju inozemni kupci, tako se i u pilot epizodi za prekrasnu vilu nadmeću dva strana investitora.  

“Vjerojatno su prepoznali Hrvatsku kao jako sigurnu i kvalitetnu zemlju za život ali i za odmor i isto tako nije zanemarivo reći da mnogi stranci ju gledaju investicijski jer je i dalje u zadnjih par godina bila financijski prihvatljivija od nekretnina koje su Španjolci, Austrijanci, Nijemci, Amerikanci ili Englezi nalazili u domaćim zemljama.”, dodala je Serdarušić. 

Početak emitiranja ovog serijala očekuje se na proljeće, a u narednim epizodama gledatelji će vidjeti još bogatije i luksuznije nekretnine.  

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice