Povežimo se

Izbor urednice

Kako se u Hrvatskoj gospodari otpadom?

Papir, plastika, metal, staklo, tekstil, drvo… vrijedne su sirovine, koje je potrebno odvojeno sakupljati

Kad bismo svi pokušali prenamijeniti stvari iz kućanstva koje nam ne trebaju, ili ih redovito nosili u  reciklažna dvorišta imali bismo manje otpada, a više korisnih sirovina. Kako se u Hrvatskoj gospodari otpadom govorilo se.

U prošloj, pandemijskoj godini, kad je cijeli svijet stao više smo boravili doma. I nastalo je gotovo 1,7 milijuna tona komunalnog otpada. To znači da jedan stanovnik Hrvatske proizvede čak 414 kilograma otpada. 

Iz godine u godinu raste količina otpada

Konzumiranjem velikog broja proizvoda raste i količina otpada, rekao je na 11.-toj konferenciji Croatia Waste Expo Željko Teufel, član uprave tvrtke CE-ZA-R iz C.I.O.S. grupacije.  Da bi se svi ti proizvodi proizveli, raste proizvodnja i opet se tijekom proizvodnje proizvode velike količine otpada.

No, otpad može biti i jest vrijedan materijal. Nužno je stoga što veće količine otpada reciklirati, pretvarati u vrijedne sirovine, a ostatak iskoristiti za proizvodnju energije.  

U otpadu se kriju vrijedne sirovine 

Papir, plastika, metal, staklo, tekstil, drvo… vrijedne su sirovine, koje je potrebno odvojeno sakupljati.  Napredak se vidi iz godine u godinu, međutim još uvijek smo jako daleko od zadovoljavajućih rezultata, istaknula je Marijana Palijan, direktorica EKO-FLOR PLUS-a.  

Limenci, primjerice, nije mjesto u vrećama s miješanim komunalnim otpadom. 

“Ne bacamo je u smeće. Nego ćemo je odnijeti u trgovinu, tamo ćemo dobiti svojih zasluženih 50 lipa zato što smo je odvojili. Ona zatim ide u centar na brojanje i sortiranje ako je potrebno. Zatim se ona preša i završava u Sisku u našoj talionici i ljevaonici aluminija. Iz nje se lijeva legura koja se kasnije koristi za proizvodnju najčešće radijatora, ali i novih limenki ili drugih gotovih proizvoda od aluminija”, naveo je primjer iz prakse Željko Teufel.

Iz aluminijske metalne ambalaže proizvodi se osnovna sirovina, od koje nastaju novi proizvodi.  Investira se u nove tehnologije, povećavaju se kapaciteti obrade. Tržište očekuje ekološki i ekonomski učinkovito gospodarenje otpadom -preuzeti ga, obraditi i pretvoriti u korisnu sirovinu. 

“Više od 80 posto tog otpada, kao sirovinu, izvozimo van u druge zemlje. Nažalost, u Hrvatskoj nema dovoljnih kapaciteta proizvodnje i mi bi voljeli da možemo sav taj resurs koji smo dobili iz otpada plasirati na hrvatsko tržište”, naglasio je Željko  Teufel iz CE-ZA-R-a. U Hrvatskoj jednostavno nema dovoljno potražnje, ali ni dovoljno velikog broja proizvođača novih proizvoda koji bi koristili otpad kao sirovinu. 

Svaki ciklus gospodarenja otpadom počinje sakupljanjem. 600 CIOS-ovih  specijaliziranih vozila lani je prikupilo više od milijun tona otpada. 

Miješani komunalni otpad sakuplja se na kućnom pragu,  predaje se u tvornicu koja ga mehanički i biološki obradi. Selektivno prikupljeni otpad EKO-FLOR PLUS preuzima i obrađuje  sortiranjem u vlastitim pogonima.

Sad smo baš pred velikom investicijom gdje ćemo imati automatiziranu sortirnicu i time ćemo unaprijediti samo sortiranje, najavila je direktorica Marijana Palijan. Strojevi će prepoznavati vrstu materijala i sortirati ih, a ljudi će biti samo u kontrolnoj funkciji. 

Smiju li se zaštitna maska ili rukavice baciti u kućni otpad? 

Da bi što više korisnog otpada završilo na trakama EKO-FLOR PLUS-a od posebne je važnosti već na kućnom pragu ambalažu pravilno odvojiti, isprazniti i očistiti. Posebna pravila vrijede i za zaštitnu opremu, kao što su rukavice i sveprisutne zaštitne maske. 

Evo uputstva kako odlagati sveprisutne maske i zaštitne rukavice. 

“Ukoliko je masku ili plastične rukavice nosila osoba koja nije imala korona virus tada se stavi u plastičnu vrećicu,  zaveže se i odloži se u spremnik za miješani komunalni otpad. Ukoliko je zaštitnu masku ili rukavice  koristila osoba koja je bila zaražena koronavirusom tada je potrebno ta sredstva staviti u plastičnu vrećicu, zavezati, staviti u još jednu plastičnu vrećicu zavezati i ostaviti da stoji 72 sata, odnosno 3 dana i tek onda odložiti u spremnik za mješoviti komunalni otpad” , objasnila je direktorica Palijan. 

Samo osvješćivanjem javnosti možemo  ostvariti ciljeve kružnog gospodarstva, pretvoriti otpad u resurse. Zato….ako već ne možemo spriječiti nastanak otpada, potrebno ga je reciklirati na ekološki i ekonomski prihvatljiv način. I iz starog napraviti novi koristan proizvod. 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Izbor urednice

Renovacijom stana u suterenu stvoren divan stambeni postor od 56 kvadrata

Koncept renovacije zahtijevao je da prednji dio stana bude otvorenog tlocrta s dnevnom sobom i kuhinjom 

Pred arhitekticu Gordanu Đerić stavljen je izazov uređenja stana u suterenu. S nekoliko domišljatih rješenja, kreirala je vrlo udoban stan za mladog muškarca. 

Prije renovacije, ovaj suterenski prostor imao je nekoliko zasebnih prostorija s vrlo malo dnevnog svjetla. 

“Ovo je bio jedan podrumsko suterenski stan u određenim nivoima je u razizemlju, koji je više vapio za odredom za čistoću nego za arhitektom i preuređenjem interijerskim. Kada smo došli tu je bilo puno nepovezanih prostorija, podrumskih prostorija u kojima su ljudi stanovali.

Prva faza nam je bila rušenje svih pregradnih zidova, ogoljenje vanjskih zidova do cigle, tada smo dobili jedan jedinstven prostor i ispostavilo se da imamo malo prirodnog svjetla u toj cijeloj priči, onda smo taj problem rješavali na način da smo ovu interpolaciju vanjsku između zgrada koja je ostala tako sticanjem okolnosti, slobodna, napravili kao mali atrij. Od prozora smo napravili balkonska vrata da se iz prostora može izlaziti u taj atrij.”, pojasnila je Gordana Đerić, dipl. ing. arhitekture.

Danas je to stan od 56 četvornih metara, a koncept renovacije zahtijevao je da prednji dio stana bude otvorenog tlocrta s dnevnom sobom i kuhinjom. 

“Kuhinja je bila vrlo zahtjevna za riješiti jer je bilo puno dimnjaka, stupova, zidova koji se nisu mogli dirati, zidova koji su mogli dobiti neka udubljenja, tako da smo se u ta udubljena smjestili s ovim radnim dijelom. Desno i lijevo smo išli sa zatvorenim ormarom, oni su u bijeloj boji da bi se taj prostor proširio, a glavni akcent kuhinje je kombinacija boja, sivo žuto, budući da je podrumski stan, vrlo je bitno da psihološki ima neku poveznicu i radost, da je to žuto, da je svjetlost, da daje pozitivnu energiju kad se ulazi u njega.”, pojašnjava arhitektica.

Od nekad najveće prostorije u stanu napravljena je spavaća soba sa zasebnom garderobom. Zato što je tu smješten najveći prozor koji daje najviše prirodnog osvjetljenja, na spavaću sobu nisu stavljena standardna vrata već pregradni panel. 

Osim spavaće sobe dobila se jedna mala soba, radno gostinjska, koja ima sve potrebne sadržaje, minimalne ali funkcionalne.

Adaptacijom stari stan s brojnim pregradnim zidovima postao otvoren prostor pun svjetlosti

Zahvaljujući knauf zidu, kuhinja i kupaonica dobile su mnogo skladišnog prostora. 

“Kupaonu smo radili zajedno sa kuhinjom tako da smo dobili nekakve Z zidove, gdje smo uvlačili ormare od kupaone, ormare od kuhinje, dobili smo dosta skladišnog prostora, ormare za kupaonu, što je izuzetno rijetko te se može sve smjestiti. Svi sadržaji su zadovoljni, tuš kada velika, 140, lavabo, veš mašina iznad koje je bojler. Kupaona je zanimljiva da ima isto tako, sticanjem okolnosti, veliki prozor, tako da ima prirodnu ventilaciju, dosta prirodnog svjetla i čini ju prozračnom, modernom, ugodnom i efektnom.”, zaključila je arhitektica.

Sterilnost bijele i sive, koje prevladavaju u interijeru, razbila je žuta boja koja daje toplinu  prostoru, a poseban efekt postignut je atraktivnom rasvjetom iznad drvenog stola koji se savršeno uklapa u dizajn ovog suterenog stana.  

Nastavite čitati

Bilje

Ove sobne biljke gotovo je nemoguće uništiti – uz minimalnu njegu mogu živjeti desetljećima!

One će uljepšavati vaš dom godinama

Ako ste ljubitelj biljnog svijeta sigurno uživate promatrajući svoje biljke kako se iz sjemena pretvaraju u predivne, bujne ljepotice. Kod nekih biljaka taj proces rasta može trajati i desetljećima, a posebno su po tome poznate filodendron i monstera.

Ako im se pruži pravilna njega, neke od sobnih biljaka će vam pokazati što su trajnice – mogu živjeti i do 50 godina! Dobar je to razlog da prilikom kupovine sobnog bilja malo razmislite i odaberete one koje će vaš dom krasiti desetljećima.

Donosimo popis biljaka koje su vam sigurno poznate, ali možda niste znali da neke mogu nadživjeti i vas!

Zašto je neparan broj biljaka u domu najbolji izbor? Evo što kaže stručnjakinja

Svekrvin jezik

Ova je biljka trajnica i na glasu je kao neuništiva. “Tvrdi i uski listovi u obliku mača čine ovu biljku omiljenom kod ljubitelja cvijeća ali i dizajnera interijera.”, ističe Justin Hancock, stručnjak za hortikulturu.

Ovisno o vrsti, tamni zeleni listovi mogu biti prošarani srebrnim ili bijelim linijama, a ako joj se pruži pravilna njega, može živjeti i krasiti dom desetljećima.

Zeleni ljiljan

Zeleni ljiljan ili biljka pauk jedna je od sobnih biljaka koje je najlakše uzgajati, a također je i jedna od najpopularnijih.

Biljka je dobila ime po svojim dugim listovima poput pauka koji mogu doseći i do dva metra duljine. Listovi su često prošarani, s nijansama zelene, bijele i žute. Biljka pauk izvrstan je pročišćivači zraka i mogu pomoći u uklanjanju štetnih toksina iz zraka. Zapravo, nalaze se na NASA-inom popisu najboljih biljaka za pročišćavanje zraka. Također je poznato da pomažu u smanjenju stresa i potiču opuštanje.

Možda niste znali, ali osim što će se lako prilagoditi svakom prostoru, ona može živjeti i do 20 godina!

Filodendron

Ovisno o sorti, ova dekorativna tropska biljka može rasti uspravno, penjati se ili padati, što pruža beskrajne mogućnosti za smještaj. Ove biljke mogu narasti do 5 metara visine u idealnim uvjetima, ali je vjerojatnije da će narasti do oko metra u zatvorenom okruženju.

Potrebno joj je malo brige i svjetlosti, a može trajati i do 25 godina!

Begonija

Dolazi u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji. Postoji vise vrsta begonija ali sve imaju osjetljivije mesnate listove.

Ove sobne biljke godinama mogu rasti u vodi – zemlja im nije potrebna

Njoj je potrebno obilato i redovno zalijevanje, a pažnju treba obratiti da se ne zalijevaju listovi. Također kao i sve cvjetnice i nju je potrebno redoviti gnojiti. Najbolje uspijeva na svijetlim i polusjenovitim mjestima, a zimi se lako može održati i u unutarnjem prostoru s mnogo svjetla. Koju god vrstu odabrali, nećete pogriješiti. Sa svojim prekrasnim bojama i oblicima begonija će uljepšati svaki kutak interijera ili eksterijera.

Vaša begonija uz pravilnu njegu može živjeti i više od 10 godina.

žuta-begonija-domnakvadrat

Drvo žada

Poznata kao biljka novca, drvo žada (Crassula spp.) ima mnogo zaobljenih listova. To biljci daje mekan, bujan izgled, što pomaže u unošenju mirne i spokojne energije po kojoj je žad poznat.
Za razliku od drugih sukulenata, ona voli vlažno tlo, a ako primijetite gubitak listova, to je posljedica manjka vlage u zemlji.

Vjerovali ili ne, drvo žada može živjeti i do 70 godina!

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice