Uređenje interijera
Važnost dobre organizacije stana
Za dobar stan nije presudna kvadratura već dobra tlocrtna organizacija, a to podrazumijeva da su prostorije smisleno i funkcionalno povezane.
Stanovi se standardno dijele prema veličini i broju soba, tako imamo jednosobne, dvosobne, trosobne i četverosobne stanove te one s više soba.
Kako bi postigli neki komfor stanovanja u tim stanovima, neke standardne dimenzije jednosobnog stana su 25 do 35 metara kvadratnih, dvosobnog 35 do 45 metara kvadratnih, trosobnog 55 do 75, a četverosobnog 75 do 95 metara kvadratnih, objasnila je Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.
Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.
Jednosobni stan ima jednu sobu koja služi kao dnevna i spavaća soba, a dvosobni stan znači da ima jednu izdvojenu spavaću sobu i dnevni boravak. Dvosobni stan ima dvije odvojene spavaće sobe i dnevnu i tako dalje.
Broj osoba na broj soba
Tatjana Liktar Elez kaže da se stanovi projektiraju za određeni broj osoba, ne možemo baš nagurati previše ljudi u premali stan pa tako za neki komforan život u jednosobnom stanu bi trebalo stanovati jedna do dvije osobe, u dvosobnom dvije do tri, u trosobnom tri do četiri, u četverosobnom četiri do pet i tako dalje.
Svaka prostorija ima minimalnu veličinu koja je proizašla iz namjene prostorije i dimenzija čovjeka. Što se tiče same konkretne kvadrature, kod kuhanja je neka kvadratura pet kvadrata za male stanove do deset kvadrata za veće stanove. Kod soba je to 10 kvadrata za jednu osobu ili 12 kvadrata za bračni par te kod djece 8 kvadrata za jedno dijete i 10 kvadrata za dvoje djece, kaže arhitektica Liktar Elez.
Integrirana kuhinja
Da bi se u kuhinju postavili osnovni elementi, potreban je minimalno tri metra dug zid, a za dobru funkcionalnost ispred kuhinjskog elementa potrebno je barem 110 centimetara praznog prostora.
Tatjana Liktar Elez iz iskustva govori da u današnjem projektiranju vrlo često kuhinje nisu više samostalni prostori, zatvorene kuhinje nego se one integriraju u prostor stana. Na taj način ne samo da se štedi na kvadratima već se i to kuhanje povezuje s dnevnim aktivnostima, tako da je kuhinja najčešće povezana s kuhinjom i dnevnim boravkom u jedan open space.
Odlučite li se za otok koji vizualno odvaja kuhinju od blagovaone ili dnevne sobe, njegova dubina trebala bi biti 60 centimetara, koliko se koristi i za standardne kuhinjske elemente dok dužinu diktira prostor.
Razmak između kuhinjskog elementa i otoka bi trebao biti barem 110, 120 da bi se svi elementi mogli normalno otvarati i koristiti, a ako u okolni prostor predviđamo i neke stolice za blagovanje, onda i više, kaže Liktar Elez.
Za smještaj blagovaonskog stola za šest osoba, prostor blagovaonice trebao bi biti minimalno tri puta dva i pol metra. Kod odabira stola, prostor treba pažljivo izmjeriti jer namještaj u velikim salonima izgleda manje nego što doista jest. Prilikom uređenja prostora, optimalna veličina i količina namještaja doprinijeti će osjećaju prostranosti na što će utjecati i visina prostora.
Danas je neki standard 2 metra 60 za stambeni prostor, potrebna nam je dovoljna količina prozora, znači dovoljno osvjetljenja te ukoliko je moguće što veća povezanost s vanjskim prostorom. Kad govorimo o osvjetljenju i o prozorima, školsko projektiranje je da veličina prozora odnosno stakla bi trebala biti bar jedna sedmina veličine sobe, izjavila je Liktar Elez za Dom na kvadrat.
Kod kupnje stana, obično je kvadratura ključna, no, dobra organizacija prostora i eliminacija pasivnih dijelova, poput dugačkih hodnika, presudne su za funkcionalnost životnog prostora.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Izlog, restoran ili hotel: Pravila dizajnerice za blagdansko uređenje poslovnog prostora
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva nam dizajnerica evenata…
Blagdani unose poseban ritam i u naše domove, ali i u radne i javne ambijente, a advent u uredu, recepciji, salonu, hotelu ili restoranu ne bi djelovao autentično bez barem jednog pažljivo odabranog blagdanskog detalja.
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva dizajnerica evenata i maloprodajnih prostora Manuela Javor, koja savjetuje kako pristupiti božićnom uređenju poslovnog prostora na način koji poštuje identitet brenda, dinamiku rada i doživljaj korisnika.
Manuela Javor vodi nas korak po korak do izrade vlastitog adventskog vjenčića
Dobro osmišljena dekoracija pritom ne samo da uljepšava prostor, nego i stvara ugodniji ambijent u kojem se blagdanska atmosfera prirodno osjeća.
Funkcionalnost i sigurnost kao ključna pravila
Manuela naglašava da je polazišna točka svakog blagdanskog uređenja poslovnog prostora razumijevanje načina na koji se on svakodnevno koristi. Prostor mora ostati prohodan, siguran i jednostavan za rad i kretanje.
„U javnom prostoru moramo voditi računa o sigurnosti i funkcionalnosti. Ne možemo se voditi samo osobnim stilom, nego sve moramo prilagoditi prostoru i ne pretjerivati. Uređenje uvijek mora biti u skladu s onim što se u tom prostoru zaista događa.“
Damjan Geber otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Takav pristup osigurava da se blagdanski duh osjeti, ali da prostor ostane praktičan i organiziran.
Trendovi koji obilježavaju božićno i blagdansko uređenje poslovnog prostora
Ovogodišnji trendovi posebno su prilagođeni poslovnim ambijentima jer naglasak stavljaju na jednostavnost, prirodne materijale i dugotrajnost dekoracija. Suptilne boje, prirodne teksture i elementi inspirirani zimom stvaraju atmosferu koja izgleda svečano, ali ne dominira prostorom.
Sve je popularniji monokromatski pristup – odabir jedne dominantne palete koja se lako uklapa u različite stilove interijera, od modernih ureda do toplih restorana i profinjenih hotelskih recepcija. Umjesto naglašene raskoši, naglasak je na detaljima koji stvaraju doživljaj i daju prostoru karakter.
Najveći trend, navodi Manuela, nije u određenoj dekoraciji, već u emociji koju prostor prenosi. Blagdansko uređenje poslovnog prostora treba pružiti suptilan “wow” trenutak – detalj koji posjetitelj primijeti odmah, ali koji ne narušava profesionalni dojam.
Kako uklopiti blagdanske dekoracije u identitet poslovnog prostora
Dekoracija poslovnog prostora treba biti u skladu s njegovim interijerom i identitetom brenda. Moderni prostori bolje podnose minimalističke dekoracije, dok prostori s toplijim ili razigranijim interijerom mogu nositi retro ili klasične naglaske.
Manuela pokazuje primjer jednog restorana uređenog u estetici pedesetih godina. Dekoracija je pažljivo usklađena s umjetničkim djelima u prostoru, čime je postignuta ravnoteža između vintage inspiracije i suvremene interpretacije.
Blagdanski ugođaj kroz jednostavne, ali promišljene elemente
Blagdanski ugođaj u poslovnim prostorima najlakše se postiže kroz nekoliko promišljenih dekorativnih elemenata. Suptilne lampice toplog tona, borove grančice, stakleni ornamenti i tekstilni detalji mogu uvesti blagdanski duh bez vizualnog prenatrpavanja. Materijali poput drva, papira, stakla i tekstila naglašavaju prirodnost i nenametljivu eleganciju, što je idealno za profesionalne prostore.
Kada se dekoracija uskladi s arhitekturom i vizualnim identitetom brenda, božićno uređenje poslovnog prostora postaje dio cjelokupnog korisničkog iskustva. U takvom prostoru blagdanska druženja, sastanci i svakodnevne interakcije dobivaju posebno ugodan ton, a prostor odiše toplinom i svečanošću.
Kreirajmo dom zajedno
Više je premalo! Kada uređujete dom za blagdane, dozvolite si kič – savjetuje glumac
„Božić ti dopušta da pretjeraš, da se igraš, da uživaš. To je vrijeme kada se sve smije.“ poručuje glumac
Nakon što nam je glumac Karlo Mlinar pokazao kako uz nekoliko jednostavnih detalja stvoriti savršenu jesensku atmosferu u blagovaonici, ovog puta otkrio nam je kako pristupa božićnom uređenju doma. A tko bi mogao biti bolji vodič kroz blagdansku čaroliju od nekoga tko – kako sam priznaje – Božić voli više nego bilo koje drugo doba godine?
Za Karla, blagdani nisu samo dekorativni dodatak prosincu, nego osjećaj koji počinje već pri prvim lampicama u gradu. „Božić je jedno vrijeme lijepog kiča, kad uživamo u svim aspektima života. Od poklona, hrane, ukrasa… sve je nekako tematski uokvireno. Obožavam Božić otkad znam za sebe“, kaže.
Klasične boje kao temelj božićnog uređenja doma
Iako tijekom ostatka godine njegov interijer prati minimalizam, kada dođe prosinac, pravila se mijenjaju. „Moj stan kroz godinu je manje je više, a kad dođe Božić – više je premalo“, govori kroz smijeh.
Za Karla, božićno uređenje doma uvijek počinje bojama. I dok suvremeni trendovi donose palete poput zlatne, srebrne, plave ili roze, on ostaje vjeran klasici: crvenoj i zelenoj. „To su boje Božića. Sve ostalo je lijepo, ali meni Božić uvijek ostaje u crvenoj i zelenoj.”
Dječji duh kao najvažniji detalj
Karlo vjeruje da je pravi smisao blagdana upravo u emociji koju nose. Uz boje, u njegovom domu najvažniju ulogu imaju motivi povezani s djetinjstvom.
„Svi smo Božić najviše iščekivali kao djeca. Taj dječji duh zapravo čini Božić posebnim. Zato apsolutno odobravam sve te dječje ornamente.“
U njegovom stanu tako se nalaze figurice Djeda Mraza, gingerbread čovječuljci, lizalice s prugama, Snješko Bijelić, sobovi, pa čak i Orašar. Sve ono što budi nostalgiju prirodno se uklapa u božićno uređenje doma.
Izlog, restoran ili hotel: Pravila dizajnerice za blagdansko uređenje poslovnog prostora
Teksture, toplina i cozy atmosfera
Uz ukrase, Karlu je važno stvoriti atmosferu koja poziva na odmor. Dekice, jastuci, plišanci i mekane tkanine doprinose osjećaju topline, dok lampice daju potrebnu dozu blagdanske mekoće.
„Božić je vrijeme kada uđeš u kuću i više si doma nego vani. Gledaš serije, piješ kuhano vino, jedeš kolače i tražiš cozy vibe“, objašnjava.
Najljepši trenutak Božića događa se kod kuće
Karlo vjeruje da je prava čarolija u jednostavnim trenucima:
„Mislim da svi jedva čekamo onaj trenutak kad se nakon Badnje večeri vratimo kući, stavimo dekicu preko nogu, izvadimo kolače iz frižidera, upalimo Sam u kući i okruženi lampicama zapravo uživamo s najbližima.“
Top 10 božićnih filmova by Karlo Mlinar
To je, kaže, najčišći oblik blagdanskog duha – kada dom postane utočište, mjesto odmora i sreće. Upravo zato božićno uređenje doma ne treba biti savršeno, nego osobno. Treba odražavati emociju, uspomene i ono što Božić znači svakome od nas.
Božićno uređenje doma kao prostor slobode i igre
Kroz razgovor postaje jasno: za Karla je Božić vrijeme kada ne postoje pravila. Nema pogrešnih kombinacija, nema „previše“ ukrasa – sve što donosi radost dobro je došlo. „Božić ti dopušta da pretjeraš, da se igraš, da uživaš. To je vrijeme kada se sve smije.“
Njegov pristup podsjeća nas da blagdanska čarolija ne mora izgledati trendovski ni savršeno. Ono što je važno jest emocija koju prostor prenosi – toplina, zajedništvo i osjećaj da smo kod kuće.
