Uređenje interijera
Važnost dobre organizacije stana
Za dobar stan nije presudna kvadratura već dobra tlocrtna organizacija, a to podrazumijeva da su prostorije smisleno i funkcionalno povezane.
Stanovi se standardno dijele prema veličini i broju soba, tako imamo jednosobne, dvosobne, trosobne i četverosobne stanove te one s više soba.
Kako bi postigli neki komfor stanovanja u tim stanovima, neke standardne dimenzije jednosobnog stana su 25 do 35 metara kvadratnih, dvosobnog 35 do 45 metara kvadratnih, trosobnog 55 do 75, a četverosobnog 75 do 95 metara kvadratnih, objasnila je Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.
Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.
Jednosobni stan ima jednu sobu koja služi kao dnevna i spavaća soba, a dvosobni stan znači da ima jednu izdvojenu spavaću sobu i dnevni boravak. Dvosobni stan ima dvije odvojene spavaće sobe i dnevnu i tako dalje.
Broj osoba na broj soba
Tatjana Liktar Elez kaže da se stanovi projektiraju za određeni broj osoba, ne možemo baš nagurati previše ljudi u premali stan pa tako za neki komforan život u jednosobnom stanu bi trebalo stanovati jedna do dvije osobe, u dvosobnom dvije do tri, u trosobnom tri do četiri, u četverosobnom četiri do pet i tako dalje.
Svaka prostorija ima minimalnu veličinu koja je proizašla iz namjene prostorije i dimenzija čovjeka. Što se tiče same konkretne kvadrature, kod kuhanja je neka kvadratura pet kvadrata za male stanove do deset kvadrata za veće stanove. Kod soba je to 10 kvadrata za jednu osobu ili 12 kvadrata za bračni par te kod djece 8 kvadrata za jedno dijete i 10 kvadrata za dvoje djece, kaže arhitektica Liktar Elez.
Integrirana kuhinja
Da bi se u kuhinju postavili osnovni elementi, potreban je minimalno tri metra dug zid, a za dobru funkcionalnost ispred kuhinjskog elementa potrebno je barem 110 centimetara praznog prostora.
Tatjana Liktar Elez iz iskustva govori da u današnjem projektiranju vrlo često kuhinje nisu više samostalni prostori, zatvorene kuhinje nego se one integriraju u prostor stana. Na taj način ne samo da se štedi na kvadratima već se i to kuhanje povezuje s dnevnim aktivnostima, tako da je kuhinja najčešće povezana s kuhinjom i dnevnim boravkom u jedan open space.
Odlučite li se za otok koji vizualno odvaja kuhinju od blagovaone ili dnevne sobe, njegova dubina trebala bi biti 60 centimetara, koliko se koristi i za standardne kuhinjske elemente dok dužinu diktira prostor.
Razmak između kuhinjskog elementa i otoka bi trebao biti barem 110, 120 da bi se svi elementi mogli normalno otvarati i koristiti, a ako u okolni prostor predviđamo i neke stolice za blagovanje, onda i više, kaže Liktar Elez.
Za smještaj blagovaonskog stola za šest osoba, prostor blagovaonice trebao bi biti minimalno tri puta dva i pol metra. Kod odabira stola, prostor treba pažljivo izmjeriti jer namještaj u velikim salonima izgleda manje nego što doista jest. Prilikom uređenja prostora, optimalna veličina i količina namještaja doprinijeti će osjećaju prostranosti na što će utjecati i visina prostora.
Danas je neki standard 2 metra 60 za stambeni prostor, potrebna nam je dovoljna količina prozora, znači dovoljno osvjetljenja te ukoliko je moguće što veća povezanost s vanjskim prostorom. Kad govorimo o osvjetljenju i o prozorima, školsko projektiranje je da veličina prozora odnosno stakla bi trebala biti bar jedna sedmina veličine sobe, izjavila je Liktar Elez za Dom na kvadrat.
Kod kupnje stana, obično je kvadratura ključna, no, dobra organizacija prostora i eliminacija pasivnih dijelova, poput dugačkih hodnika, presudne su za funkcionalnost životnog prostora.
Dekoracije i detalji
Božićna čarolija koja nastaje puhanjem stakla
Možda nismo zavirili u radionicu Djeda Mraza, ali smo zato bili u radionici u kojoj Božić traje svih 365 dana u godini. U svijetu brzih dekoracija i masovne proizvodnje, staklene božićne kuglice i dalje nastaju sporim, preciznim i gotovo meditativnim procesom – baš onako kako se radilo i prije nekoliko desetljeća.
Koogle, božićne kuglice staklopuhačice Martine Križanić, nastaju od užarenog stakla, daha i strpljenja, a svaka kuglica nosi priču, tradiciju i osobni potpis.
Od staklene cijevi do božićne kuglice
Proces izrade ručno puhanih staklenih božićnih kuglica temelji se na tradicionalnoj tehnici koja se desetljećima gotovo nije promijenila. Polazišna točka je staklena cijev, čiji promjer ovisi o veličini kuglice koja se želi dobiti. Cijev se najprije zagrijava dok se ne formira tzv. ampula, a zatim se daljnjim taljenjem i puhanjem oblikuje kugla ili drugi željeni predmet.
Kuglica može nastati slobodnim puhanjem ili upuhivanjem stakla u kalupe, ovisno o obliku i dizajnu. Riječ je o procesu koji zahtijeva iskustvo, mirnu ruku i osjećaj za materijal, jer se staklo u svakom trenutku ponaša drugačije.
Obiteljska tradicija i povratak zanatu
Za Martinu Križanić, izrada staklenih božićnih kuglica nije samo posao, već nastavak obiteljske priče. Odrasla je u okruženju u kojem je Božić doslovno bio prisutan cijele godine – kroz staklo, alate i ukrase koje su izrađivali njezin djed i otac.
Iako je dugo radila u administraciji, s vremenom se javila potreba za povratkom nečemu opipljivom i kreativnom. S četrdeset godina odlučila je naučiti zanat, a znanje je prenosio upravo njezin otac. Ono što je započelo kao ispušni ventil, preraslo je u ozbiljan posao i nastavak obiteljskog obrta.
Transparentno staklo i kuglica kao mala scena
Dok su se staklene božićne kuglice nekada tradicionalno amalgamirale – stvarao se sjajni, zrcalni efekt, a zatim su se umakale u boje i dodatno ukrašavale glitterima, vatom i sličicama – Martina je odlučila krenuti drugim putem.
Njezine kuglice ostaju prozirne i transparentne. Staklo nije skriveno, već naglašeno. Svaka staklena božićna kuglica postaje mala pozornica, unutar koje se grade minijaturne scenografije s figuricama i detaljima. Kuglica tako funkcionira kao mala, zatvorena priča, a ne samo ukras.
Zašto su staklene božićne kuglice danas luksuz
Današnje ručno izrađene staklene božićne kuglice nemaju istu cijenu kao nekada. Proizvodnja je skuplja, energenti su poskupjeli, a cijeli proces zahtijeva vrijeme i znanje. Upravo zato takvi ukrasi danas pripadaju kategoriji malog luksuza.
Od ovakvih kuglica rijetko se kiti cijeli bor. Umjesto toga, staklene božićne kuglice skupljaju se postupno – kao kolekcija – ili se poklanjaju kao trajna uspomena. Upravo darivanje jedan je od najčešćih razloga njihove kupnje, jer nose emocionalnu vrijednost i priču.
Ukras koji traje desetljećima
Jedna od najljepših potvrda vrijednosti ovog zanata dolazi iz povratnih priča kupaca. Ljudi se javljaju sa staklenim božićnim kuglicama koje su izrađivali Martinini baka i djed prije 40 ili 50 godina, a koje su se, uz pažljivo rukovanje, sačuvale do danas.
Staklo jest krhko, ali nije prolazno. Bez udaraca i uz malo pažnje, ručno puhana staklena božićna kuglica može trajati desetljećima, prenoseći uspomene i obiteljsku tradiciju s generacije na generaciju.
U vremenu u kojem se blagdanski ukrasi često mijenjaju iz godine u godinu, staklene božićne kuglice podsjećaju nas da Božić nije samo dekor – već osjećaj, priča i nasljeđe koje se može čuvati cijeli život.
Dekoracije i detalji
Umjetno božićno drvce: Prolazni trend ili održiva blagdanska odluka?
Stručnjaci ističu da umjetno božićno drvce ima smisla upravo tada kada se koristi dugoročno
Sve više kućanstava za Božić bira umjetno božićno drvce. Razlozi su jasni – jednostavno održavanje, dugotrajnost i činjenica da moderni modeli izgledom sve uvjerljivije oponašaju prirodno drvce. Umjetno božićno drvce danas više nije kompromis, već promišljena odluka prilagođena suvremenom načinu života.
Umjetni ili ipak pravi bor? Evo kako odabrati božićno drvce za vaš dom
Što je trenutno u trendu i na što obratiti pažnju pri kupnji, doznali smo u Lesnini, gdje se ponuda umjetnih božićnih drvaca iz godine u godinu značajno proširuje.
Umjetno božićno drvce prilagođeno svakom prostoru
Jedna od najvećih prednosti koju nudi umjetna jelka jest velik izbor dimenzija i oblika. U ponudi su modeli za manje stanove, ali i raskošna drvca za velike dnevne boravke.
Kako ističe Valentina Lafter Filipčić, prodajna savjetnica u Lesnini, kupci mogu birati između užih i nižih umjetnih božićnih drvaca za ograničene prostore te robusnijih modela za veće interijere. Visine se kreću od oko 120 centimetara pa sve do gotovo prirodnih, impozantnih dimenzija.
Kako je umjetno božićno drvce postalo gotovo neprepoznatljivo od pravog
Razvoj tehnologije izrade značajno je promijenio izgled umjetnog božićnog drvca. Današnji modeli izrađuju se od PVC i PE polimera koji se oblikuju u trodimenzionalne iglice lijevane u kalup, zbog čega drvca izgledaju iznimno realistično.
Posebna se pažnja posvećuje gustoći grana, prirodnoj boji iglica i detaljima poput imitacije snijega, koja je sve popularnija među kupcima koji žele zimsku atmosferu tijekom cijelog prosinca.
Praktičnost umjetnog božićnog drvca u svakodnevnom životu
Osim izgleda, umjetno božićno drvce donosi i niz praktičnih prednosti. Modularna konstrukcija omogućuje jednostavno sastavljanje i rastavljanje, a nakon blagdana drvce se lako sprema i ne zauzima prostor tijekom ostatka godine.
U urbanim stanovima, gdje je skladištenje često izazov, ta se funkcionalnost posebno cijeni. Većina modela osmišljena je tako da se može kompaktno sklopiti i pohraniti u ormar, spremište ili podrum.
Umjetno božićno drvce i kućni ljubimci
Posebni modeli umjetnog božićnog drvca osmišljeni su i za domove s kućnim ljubimcima. Kod nekih su modela donje grane namjerno reducirane ili izostavljene kako bi se spriječilo da mačke i drugi ljubimci dođu do kuglica i ukrasa.
Kako bi drvce i dalje izgledalo skladno, donji dio često se dodatno ukrašava košarama, tkaninama ili dekorativnim podlogama koje ujedno skrivaju stalak.
Je li onda umjetno božićno drvce održiv izbor?
Iako se umjetni bor često doživljava kao održivija opcija, važno je sagledati i njegovu proizvodnju – plastiku, metal, energiju i transport. No kvaliteta izrade danas je znatno viša nego prije, pa jedno drvce može trajati dugi niz godina.
Stručnjaci zato ističu da umjetno božićno drvce ima smisla upravo tada kada se koristi dugoročno. Kupnja kvalitetnog modela s namjerom višegodišnje upotrebe znatno smanjuje njegov ukupni ekološki otisak.
Umjetno božićno drvce kao promišljena blagdanska odluka
Današnje umjetno božićno drvce uspješno spaja estetiku, praktičnost i dugotrajnost. Iako ne može zamijeniti miris pravog bora, nudi stabilnost, jednostavno održavanje i vizualnu dosljednost iz godine u godinu.
Za mnoge obitelji ono postaje logičan blagdanski izbor – ne kao zamjena tradicije, već kao suvremena alternativa prilagođena ritmu današnjeg života.
