Uređenje interijera
Važnost dobre organizacije stana
Za dobar stan nije presudna kvadratura već dobra tlocrtna organizacija, a to podrazumijeva da su prostorije smisleno i funkcionalno povezane.
Stanovi se standardno dijele prema veličini i broju soba, tako imamo jednosobne, dvosobne, trosobne i četverosobne stanove te one s više soba.
Kako bi postigli neki komfor stanovanja u tim stanovima, neke standardne dimenzije jednosobnog stana su 25 do 35 metara kvadratnih, dvosobnog 35 do 45 metara kvadratnih, trosobnog 55 do 75, a četverosobnog 75 do 95 metara kvadratnih, objasnila je Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.

Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.
Jednosobni stan ima jednu sobu koja služi kao dnevna i spavaća soba, a dvosobni stan znači da ima jednu izdvojenu spavaću sobu i dnevni boravak. Dvosobni stan ima dvije odvojene spavaće sobe i dnevnu i tako dalje.
Broj osoba na broj soba
Tatjana Liktar Elez kaže da se stanovi projektiraju za određeni broj osoba, ne možemo baš nagurati previše ljudi u premali stan pa tako za neki komforan život u jednosobnom stanu bi trebalo stanovati jedna do dvije osobe, u dvosobnom dvije do tri, u trosobnom tri do četiri, u četverosobnom četiri do pet i tako dalje.
Svaka prostorija ima minimalnu veličinu koja je proizašla iz namjene prostorije i dimenzija čovjeka. Što se tiče same konkretne kvadrature, kod kuhanja je neka kvadratura pet kvadrata za male stanove do deset kvadrata za veće stanove. Kod soba je to 10 kvadrata za jednu osobu ili 12 kvadrata za bračni par te kod djece 8 kvadrata za jedno dijete i 10 kvadrata za dvoje djece, kaže arhitektica Liktar Elez.

Integrirana kuhinja
Da bi se u kuhinju postavili osnovni elementi, potreban je minimalno tri metra dug zid, a za dobru funkcionalnost ispred kuhinjskog elementa potrebno je barem 110 centimetara praznog prostora.
Tatjana Liktar Elez iz iskustva govori da u današnjem projektiranju vrlo često kuhinje nisu više samostalni prostori, zatvorene kuhinje nego se one integriraju u prostor stana. Na taj način ne samo da se štedi na kvadratima već se i to kuhanje povezuje s dnevnim aktivnostima, tako da je kuhinja najčešće povezana s kuhinjom i dnevnim boravkom u jedan open space.
Odlučite li se za otok koji vizualno odvaja kuhinju od blagovaone ili dnevne sobe, njegova dubina trebala bi biti 60 centimetara, koliko se koristi i za standardne kuhinjske elemente dok dužinu diktira prostor.

Razmak između kuhinjskog elementa i otoka bi trebao biti barem 110, 120 da bi se svi elementi mogli normalno otvarati i koristiti, a ako u okolni prostor predviđamo i neke stolice za blagovanje, onda i više, kaže Liktar Elez.
Za smještaj blagovaonskog stola za šest osoba, prostor blagovaonice trebao bi biti minimalno tri puta dva i pol metra. Kod odabira stola, prostor treba pažljivo izmjeriti jer namještaj u velikim salonima izgleda manje nego što doista jest. Prilikom uređenja prostora, optimalna veličina i količina namještaja doprinijeti će osjećaju prostranosti na što će utjecati i visina prostora.
Danas je neki standard 2 metra 60 za stambeni prostor, potrebna nam je dovoljna količina prozora, znači dovoljno osvjetljenja te ukoliko je moguće što veća povezanost s vanjskim prostorom. Kad govorimo o osvjetljenju i o prozorima, školsko projektiranje je da veličina prozora odnosno stakla bi trebala biti bar jedna sedmina veličine sobe, izjavila je Liktar Elez za Dom na kvadrat.
Kod kupnje stana, obično je kvadratura ključna, no, dobra organizacija prostora i eliminacija pasivnih dijelova, poput dugačkih hodnika, presudne su za funkcionalnost životnog prostora.
Kupaonica
Pet najčešćih grešaka u uređenju kupaonice (i kako ih izbjeći)
Greške u uređenju kupaonice često se ne primijete odmah, već tek kada prostor počne živjeti…
Uređenje ili renovacija kupaonice jedan je od najzahtjevnijih zahvata u domu. Iako je riječ o prostoru manjih dimenzija, upravo se ovdje najčešće događaju pogreške koje kasnije značajno utječu na svakodnevno funkcioniranje, udobnost i troškove održavanja.
Greške u uređenju kupaonice često se ne primijete odmah, već tek kada prostor počne živjeti svoj puni ritam – jutarnje gužve, večernje opuštanje i svakodnevne navike cijelog kućanstva.
Dobra kupaonica mora biti lijepa, ali prije svega funkcionalna. Upravo zato vrijedi na vrijeme razmisliti o najčešćim pogreškama i izbjeći ih već u fazi planiranja.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
1. Kupaonica bez prirodnog svjetla i ventilacije
Jedna od najčešćih grešaka u uređenju kupaonice jest zanemarivanje prirodnog svjetla i prozračivanja. Tamne i slabo ventilirane kupaonice s vremenom postaju vlažne, neugodne i podložne razvoju plijesni.
Ako je moguće, kupaonicu je uvijek dobro smjestiti uz vanjski zid i osigurati prozor. U slučajevima gdje to nije izvedivo, kvalitetna mehanička ventilacija ili krovni prozor mogu značajno poboljšati osjećaj ugode i zdravu mikroklimu prostora.

2. WC školjka kao prva stvar koju vidimo
Ako je WC školjka prvi element koji vidite pri ulasku u kupaonicu, riječ je o jednoj od klasičnih grešaka u uređenju kupaonice. Idealno je sanitarije rasporediti tako da WC i tuš budu u odvojenoj zoni, dok umivaonik ostaje centralna i dostupna točka prostora.
Takav raspored omogućuje istovremeno korištenje kupaonice više osoba, bez međusobnog ometanja, što je posebno važno u obiteljskim domovima.

3. Izravni pogled na kupaonicu iz dnevnih prostora
Smještaj kupaonice neposredno uz kuhinju, blagovaonicu ili dnevni boravak, bez ikakve vizualne barijere, česta je prostorna pogreška. Greške u uređenju kupaonice ovog tipa narušavaju privatnost i ukupni dojam doma.
Rješenje ne mora biti dug hodnik, ali je važno prekinuti liniju pogleda – pregradnim zidom, nišom, pametnim rasporedom vrata ili drugačijom organizacijom prostora.

4. Zanemarivanje tuša bez praga
Walk-in tuševi bez praga danas su mnogo više od estetskog trenda. Oni kupaonicu čine vizualno većom, preglednijom i dugoročno praktičnijom, osobito kada razmišljamo o pristupačnosti i budućim potrebama.
Zanemarivanje ove opcije još je jedna česta greška u uređenju kupaonice. Ovakvo rješenje najlakše je planirati u novogradnji, ali je često izvedivo i prilikom renovacije, uz dobru pripremu i savjetovanje s izvođačima.
5. Uvjerenje da je veće uvijek bolje
Jedna od najvećih zabluda u planiranju kupaonice jest ideja da će veći prostor automatski značiti i bolju funkcionalnost. No u praksi je upravo suprotno – dobro osmišljen, manji prostor često funkcionira bolje od velike, ali loše organizirane kupaonice.
Greške u uređenju kupaonice često nastaju kada se zanemare stvarne potrebe korisnika. Kvalitetan dizajn prilagođava se načinu života, broju ukućana i njihovim navikama, a ne isključivo kvadraturi.
Mali stanovi: 20 ideja za uređenje interijera do 50 kvadrata
Funkcionalnost kao temelj dobrog dizajna
Na kraju, važno je zapamtiti da uspješno uređenje kupaonice nije pitanje trendova, već promišljenih odluka. Izbjegavanjem najčešćih grešaka u uređenju kupaonice, stvarate prostor koji će biti ugodan, dugotrajan i jednostavan za svakodnevno korištenje.
Dobra kupaonica ne treba impresionirati na prvu – ona treba besprijekorno funkcionirati svaki dan.
Kuhinja i blagovaonica
Kuhinja po mjeri čovjeka: Idealne dimenzije za udobno i pametno kuhinje
Pravilno mjerenje i prilagodba kuhinjskih elemenata visini korisnika ključ su udobne i funkcionalne kuhinje
Kuhinja je jedan od najvažnijih prostora u svakom domu – mjesto gdje započinjemo dan, pripremamo obroke, okupljamo se s obitelji i često provodimo više vremena nego što uopće primjećujemo. Upravo zato dobra kuhinja nije samo stvar dizajna, boja i materijala, već prije svega preciznog planiranja i pravilnih mjera. Čak i najljepša kuhinja može postati nepraktična ako radna površina nije na odgovarajućoj visini, ako su ormarići preplitki ili ako nema dovoljno prostora za kretanje. Prije kupnje ili izrade kuhinje po mjeri, točno mjerenje prostora ključno je za izbjegavanje skupih pogrešaka, naknadnih prilagodbi i kompromisa koji dugoročno utječu na udobnost korištenja. Svaki centimetar ima svoju ulogu – od visine stropa i širine zidova do položaja instalacija, otvora vrata i prozora. Uz to, sve je važnije kuhinju prilagoditi stvarnim korisnicima, njihovoj visini, navikama i načinu kuhanja, a ne se slijepo držati univerzalnih standarda.
Trendovi u kuhinjama 2026: Prirodni materijali, meke forme i skrivena tehnologija

U ovom članku donosimo detaljan vodič kroz najvažnije mjere u kuhinji – kako precizno izmjeriti prostor prije kupnje, kako odrediti idealnu visinu radne površine prema visini korisnika, koje su optimalne dubine donjih ormarića i radnih ploča te kolike bi trebale biti udaljenosti kuhinjskog otoka od ostatka kuhinje. Cilj je pomoći ti da doneseš informirane odluke i stvoriš kuhinju koja nije samo estetski privlačna, već i dugoročno funkcionalna, ergonomična i ugodna za svakodnevno korištenje.

Kuhinja iz snova: 50+ primjera za svaki stil i budžet
01. Opći tlocrt prostora
Prvi korak u planiranju kuhinje je izrada jasnog i točnog tlocrta prostora. Potrebno je izmjeriti ukupne dimenzije prostorije – dužinu, širinu i visinu – te ucrtati sve arhitektonske elemente koji utječu na raspored kuhinje, poput vrata, prozora, stupova ili kosina. Jednako je važno zabilježiti položaj postojećih instalacija, uključujući struju, vodovod i ventilaciju, jer oni izravno određuju gdje se mogu smjestiti ključni elementi kuhinje poput sudopera, hladnjaka i ploče za kuhanje.
Osim osnovnih dimenzija, potrebno je obratiti pažnju na stanje zidova i rubova prostora. Zidovi u stvarnosti često nisu savršeno ravni niti pod pravim kutom, što može uzrokovati probleme pri ugradnji ormarića i radnih ploča ako se te nepravilnosti ne uzmu u obzir na vrijeme. Zato je preporučljivo izmjeriti udaljenosti od zida do prozora, vrata i uglova na više točaka, kako bi se izbjegli nepotrebni rezovi, zazori ili poteškoće tijekom montaže.

02. Kako odrediti idealnu visinu radne plohe
Pravilno odabrana visina radne plohe jedan je od ključnih elemenata ergonomične kuhinje jer izravno utječe na udobnost rada, držanje tijela i opterećenje leđa i ramena. Iako se kao standard često navodi visina od oko 90 cm, ta mjera ne odgovara svima jednako. Kako bi radna ploha bila prilagođena stvarnom korisniku, važno je uzeti u obzir visinu tijela, a posebno visinu do lakta.
Najjednostavniji i najučinkovitiji način određivanja optimalne visine jest mjerenje u uspravnom položaju, s opuštenim rukama savijenima u laktu pod kutom od približno 90 stupnjeva. Idealna visina radne plohe obično se nalazi 10 do 15 centimetara ispod visine lakta, što omogućuje prirodan položaj ruku pri rezanju, miješanju i pripremi hrane, bez nepotrebnog saginjanja ili podizanja ramena.
Za niže osobe radna ploha može biti nešto niža od standardne, dok će višim korisnicima često više odgovarati povišena radna površina. U kućanstvima s više korisnika, preporučuje se pronaći kompromisnu visinu ili razmotriti različite radne visine za pojedine zone, primjerice nižu površinu za pripremu hrane i višu za kuhanje ili rad uz sudoper. Prilagodba visine radne plohe individualnim potrebama ne samo da povećava funkcionalnost kuhinje, već dugoročno doprinosi ugodnijem i zdravijem svakodnevnom korištenju prostora.

03. Kuhinjski otok – dimenzije i pravilne udaljenosti
Kuhinjski otok često predstavlja središnju točku kuhinje jer značajno povećava radnu površinu, osigurava dodatni prostor za pohranu te, u mnogim slučajevima, služi kao mjesto za brzo objedovanje ili druženje. Kako bi otok bio funkcionalan, a ne prepreka u prostoru, ključno je pravilno odrediti njegove dimenzije i udaljenost od ostatka kuhinjskih elemenata.
Minimalna preporučena dubina kuhinjskog otoka iznosi oko 60 cm, što je dovoljno za osnovnu radnu površinu. Ako otok uključuje sudoper, ploču za kuhanje ili ugradbene uređaje, preporučuje se veća dubina, najčešće između 80 i 90 cm, kako bi se osigurao dovoljan prostor za rad, instalacije i sigurno korištenje uređaja. U većim kuhinjama moguće je planirati i dublje ili šire otoke, no uvijek uzimajući u obzir ukupne proporcije prostora.
Jednako važna kao i sama veličina otoka jest udaljenost između otoka i glavnog niza kuhinjskih elemenata. Optimalan razmak iznosi otprilike 100 do 120 cm, što omogućuje nesmetano kretanje, ugodno korištenje radnih površina te otvaranje vrata pećnice, perilice posuđa ili hladnjaka bez sudaranja s otokom. Premali razmak može stvoriti osjećaj skučenosti i otežati svakodnevni rad, dok prevelika udaljenost može dovesti do nepotrebnog hodanja i narušiti učinkovitost rada u kuhinji. Prava mjera ravnoteže osigurava da kuhinjski otok bude praktičan, udoban i prirodan dio kuhinjskog prostora.

04. Ostale važne mjere i ergonomija u kuhinji
Osim osnovnih dimenzija elemenata i radnih površina, važno je obratiti pažnju i na visinu visećih ormarića te širinu prolaza unutar kuhinje, jer upravo ti detalji često presudno utječu na udobnost i sigurnost svakodnevnog korištenja prostora. Viseći ormarići trebaju biti postavljeni na visinu koja omogućuje nesmetan rad na radnoj plohi, ali i jednostavan pristup pohranjenim predmetima. Uobičajena i provjerena praksa je postavljanje donjeg ruba visećih ormarića na udaljenost od približno 40 do 50 centimetara iznad radne ploče. Takav razmak osigurava dovoljno prostora za pripremu hrane i korištenje kuhinjskih aparata, a istovremeno omogućuje da se sadržaj ormarića lako dosegne bez nepotrebnog naprezanja.
Točne mjere i pravilna ergonomija ključni su za funkcionalnu kuhinju. Planiranjem prostora prema stvarnim potrebama korisnika osigurava se dugoročna udobnost i praktičnost.






