Povežimo se

Uređenje interijera

Važnost dobre organizacije stana

Za dobar stan nije presudna kvadratura već dobra tlocrtna organizacija, a to podrazumijeva da su prostorije smisleno i funkcionalno povezane.

Stanovi se standardno dijele prema veličini i broju soba, tako imamo jednosobne, dvosobne, trosobne i četverosobne stanove te one s više soba.

Kako bi postigli neki komfor stanovanja u tim stanovima, neke standardne dimenzije jednosobnog stana su 25 do 35 metara kvadratnih, dvosobnog 35 do 45 metara kvadratnih, trosobnog 55 do 75, a četverosobnog 75 do 95 metara kvadratnih, objasnila je Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.

Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.

Jednosobni stan ima jednu sobu koja služi kao dnevna i spavaća soba, a dvosobni stan znači da ima jednu izdvojenu spavaću sobu i dnevni boravak. Dvosobni stan ima dvije odvojene spavaće sobe i dnevnu i tako dalje.

Broj osoba na broj soba

Tatjana Liktar Elez kaže da se stanovi projektiraju za određeni broj osoba, ne možemo baš nagurati previše ljudi u premali stan pa tako za neki komforan život u jednosobnom stanu bi trebalo stanovati jedna do dvije osobe, u dvosobnom dvije do tri, u trosobnom tri do četiri, u četverosobnom četiri do pet i tako dalje. 

Svaka prostorija ima minimalnu veličinu koja je proizašla iz namjene prostorije i dimenzija čovjeka. Što se tiče same konkretne kvadrature, kod kuhanja je neka kvadratura pet kvadrata za male stanove do deset kvadrata za veće stanove. Kod soba je to 10 kvadrata za jednu osobu ili 12 kvadrata za bračni par te kod djece 8 kvadrata za jedno dijete i 10 kvadrata za dvoje djece, kaže arhitektica Liktar Elez.

Integrirana kuhinja

Da bi se u kuhinju postavili osnovni elementi, potreban je minimalno tri metra dug zid, a za dobru funkcionalnost ispred kuhinjskog elementa potrebno je barem 110 centimetara praznog prostora.

Tatjana Liktar Elez iz iskustva govori da u današnjem projektiranju vrlo često kuhinje nisu više samostalni prostori, zatvorene kuhinje nego se one integriraju u prostor stana. Na taj način ne samo da se štedi na kvadratima već se i to kuhanje povezuje s dnevnim aktivnostima, tako da je kuhinja najčešće povezana s kuhinjom i dnevnim boravkom u jedan open space

Odlučite li se za otok  koji vizualno odvaja kuhinju od blagovaone ili dnevne sobe, njegova dubina trebala bi biti 60 centimetara, koliko se koristi i za standardne kuhinjske elemente dok dužinu diktira prostor.

Razmak između kuhinjskog elementa i otoka bi trebao biti barem 110, 120 da bi se svi elementi mogli normalno otvarati i koristiti, a ako u okolni prostor predviđamo i neke stolice za blagovanje, onda i više, kaže Liktar Elez.

Za smještaj blagovaonskog stola za šest osoba, prostor blagovaonice trebao bi biti minimalno tri puta dva i pol metra. Kod odabira stola, prostor treba pažljivo izmjeriti jer namještaj u velikim salonima izgleda manje nego što doista jest. Prilikom uređenja prostora, optimalna veličina i količina namještaja doprinijeti će osjećaju prostranosti na što će utjecati i visina prostora.

Danas je neki standard 2 metra 60 za stambeni prostor, potrebna nam je dovoljna količina prozora, znači dovoljno osvjetljenja te ukoliko je moguće što veća povezanost s vanjskim prostorom. Kad govorimo o osvjetljenju i o prozorima, školsko projektiranje je da veličina prozora odnosno stakla bi trebala biti bar jedna sedmina veličine sobe, izjavila je Liktar Elez za Dom na kvadrat.

Kod kupnje stana, obično je kvadratura ključna, no, dobra organizacija prostora i eliminacija pasivnih dijelova, poput dugačkih hodnika, presudne su za funkcionalnost životnog prostora.

Stilovi uređenja

Kako odabrati stil uređenja: Vodič koji počinje od vas, a ne od trendova

Jedna od najčešćih pogrešaka u uređenju interijera je odustajanje na pola puta…

Tijekom proteklih sezona emisije Dom na kvadrat, arhitektica Sunčica Mastelić Ivić gledateljima je približila nekoliko različitih stilova uređenja interijera – od minimalističkih i suvremenih, do raskošnih povijesnih i dekorativnih pravaca. No nakon svih analiza, primjera i inspiracija, nameće se jedno ključno pitanje: kako odabrati stil uređenja koji će dugoročno funkcionirati u našem prostoru i životu?

Odabir stila često se pogrešno doživljava kao praćenje aktualnih trendova ili kopiranje viđenog s društvenih mreža. No stil uređenja nije modni dodatak koji se mijenja svake sezone, već osobna odluka koja mora odgovarati prostoru, navikama, kontekstu i karakteru onih koji u njemu žive. Upravo zato, pravi stil ne nameće se izvana – on se otkriva kroz analizu, razumijevanje i iskren razgovor.

Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol

Kako ističe Sunčica Mastelić Ivić, različiti stilovi danas ne isključuju jedni druge niti se izmjenjuju po principu „in“ i „out“. Oni postoje paralelno, kao različiti svjetovi, a na nama je da prepoznamo koji od njih odgovara našoj osobnoj priči, načinu života i prostoru koji uređujemo.

Kako odabrati stil uređenja prema prostoru, lokaciji i vlastitoj osobnosti

Jedan od najvažnijih odgovora na pitanje kako odabrati stil uređenja krije se u razumijevanju konteksta prostora. Lokacija nekretnine, njezina namjena i okruženje uvijek imaju prednost pred estetskim željama. Stil koji funkcionira u urbanom stanu ne može se mehanički preslikati u kuću u planini ili na osamljenom otoku.

Sunčica Mastelić Ivić upozorava kako su pojedini stilovi izrazito vezani uz određeni ambijent. Primjerice, Hollywood glam zavodljiv je zbog sjajnih površina, kontrasta i luksuza, ali on je prvenstveno velegradski, urbani stil s jasnim povijesnim kontekstom. U prostoru koji je snažno povezan s prirodom, takav pristup može djelovati neprirodno i nametnuto.

Zato stil uređenja ne bira samo oko, već i razum. Kontekst prostora, arhitektura, lokacija i način korištenja uvijek imaju posljednju riječ.

Stil kao osobna priča, a ne dekorativna odluka

Stil uređenja često govori više o nama nego što mislimo. Odrastanje, obitelj, struka, način života, putovanja i uspomene – sve su to elementi koji oblikuju naš estetski ukus. Prema riječima arhitektice, važno je biti iskren prema sebi, osobito kada se radi s profesionalcem.

Projektant interijera ne osmišljava prostor samo prema funkcionalnim potrebama, već analizira osobni profil klijenta.

Tek kada se osobnost korisnika poklopi s pričom određenog stila, moguće je interijer izvesti kvalitetno i dosljedno do kraja. Isto vrijedi i za poslovne prostore, koji također imaju identitet i poruku koju žele komunicirati prema van.

Dva sloja interijera: baza i stil koji se može mijenjati

Interijer se sastoji od dva ključna sloja. Prvi je tzv. „tvrda ljuska“ – arhitektonska osnova prostora koja uključuje podne i zidne obloge, ugradbene elemente, osnovnu rasvjetu i funkcionalni raspored. Taj sloj mora biti neutralan, kvalitetno projektiran i dugoročno održiv.

Drugi sloj je stiliziranje – dekor, manji komadi namještaja, rasvjeta, tekstili i teksture. Upravo se kroz taj sloj najjasnije očituje stil uređenja, ali i ostavlja prostor za promjene. Dekorativni elementi mogu se mijenjati kroz godine, dok dobro osmišljena baza ostaje stabilna i funkcionalna.

Kako ističe Sunčica Mastelić Ivić, upravo je ta podjela tajna dobrog interijera.

Zašto je važno imati profesionalca uz sebe

Prvi i najvažniji korak u procesu uređenja je arhitekta. To je odluka koja zahtijeva povjerenje, jer projektantu prepuštate oblikovanje svog svakodnevnog života. Preporuka je pregledati njegove radove, provjeriti reference i, što je najvažnije, otvoreno razgovarati.

Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada

Taj razgovor ne svodi se samo na funkcionalne potrebe, već uključuje razmjenu fotografija, uspomena, putovanja i emocija. Upravo iz tog procesa nastaje mood board i sample board – vizualni alat koji definira boje, materijale i smjer uređenja. Jednom kada je taj temelj postavljen, važno ga je slijediti bez improvizacija.

Kako Sunčica slikovito opisuje, nije dovoljno voljeti neku boju ili komad namještaja izvan konteksta. Dosljednost je ključ.

Odabrali ste stil? Onda idite do kraja

Jedna od najčešćih pogrešaka u uređenju interijera je odustajanje na pola puta. Kombiniranje nespojivih stilova često rezultira prostorom koji djeluje neusklađeno i nezavršeno. Ako ste se prepoznali u određenom stilu, savjet je jasan – provedite ga do kraja.

Odabir stila nije trendovska odluka, već osobna priča pretočena u prostor. A dobar interijer, baš kao i dobar stil, uvijek počinje iskrenim odgovorom na jedno pitanje: tko smo i kako želimo živjeti.

Nastavite čitati

Izbor urednice

Kako je arhitektura Drage Galića postala idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice

U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu

Ako ste se ikada pitali zašto vas je serija Dnevnik velikog Perice tako uvjerljivo vratila u šezdesete godine prošlog stoljeća, odgovor ne leži samo u kostimima i scenografiji, već i u arhitekturi.

Jedna od ključnih lokacija snimanja bio je ovaj filmski stan smješten u stambenoj zgradi koju je projektirao Drago Galić, jedan od najvažnijih predstavnika zagrebačkog modernizma. Upravo ta arhitektonska podloga omogućila je da prostor bez velikih intervencija postane vjerodostojna scenografija jednog razdoblja.

Filmski stan kao scenografski alat, a ne mjesto stanovanja

Stan u Vukovarskoj ulici danas ne funkcionira kao klasičan životni prostor. Kako objašnjava Tomislav Peleski, koji se već dva desetljeća bavi location managementom, ideja je bila stvoriti polivalentni, lako prilagodljiv filmski stan – prostor koji može “glumiti” različite interijere, od bakinog stana do urbanog dnevnog boravka.

Stan je dvoetažan, površine gotovo 100 četvornih metara, i u trenutku početka projekta bio je potpuno prazan. Upravo ta “prazna ploča” omogućila je scenografima i producentima slobodu u oblikovanju prostora prema potrebama snimanja. Namještaj se po potrebi iznosi, zamjenjuje ili preslaguje, a svaki kadar dobiva novu priču.

Zašto su Galićevi stanovi idealni za snimanje

Arhitektura Drage Galića pokazala se iznimno zahvalnom za filmsku produkciju. Stanovi u njegovim zgradama odlikuju se velikim prozorima, obiljem dnevnog svjetla i jasnom konstrukcijskom logikom. Drago Galić (1907. – 1963.) jedan je od ključnih arhitekata zagrebačke moderne. Njegove stambene zgrade, osobito one uz Vukovarsku ulicu, odlikuju se humanim mjerilom, promišljenim tlocrtnim rješenjima i naglašenim odnosom prema svjetlu i prostoru.

Betonske grede omogućuju jednostavno postavljanje rasvjete, bez potrebe za vanjskom tehnikom, dok dobra toplinska i zvučna izolacija – rijetkost u današnjoj novogradnji – osigurava stabilne uvjete za snimanje.

Scenografija koja poštuje arhitekturu

Iako je prostor prilagodljiv, njegova arhitektonska vrijednost ostaje u prvom planu. Scenograf Bojan Drezgić sudjelovao je u savjetovanju oko boja i atmosfere, dok su pojedini komadi namještaja originali iz šezdesetih godina. Boje su naknadno “smirene” kako prostor ne bi djelovao previše ilustrativno, već životno i uvjerljivo.

Posebna pažnja posvećena je detaljima – od retro kuhinje s originalnim terrazzo pultom i umivaonikom, do harmonika-vrata koja omogućuju da se jedna prostorija u trenutku pretvori u zasebnu garsonijeru. Takva fleksibilnost čini ovaj filmski stan gotovo scenografskim studijem unutar stvarne arhitekture.

Kada arhitektura postane glavni glumac

Ovaj stan nije samo lokacija – on je aktivni sudionik priče. Njegova arhitektura omogućuje brze transformacije, ali istovremeno nosi snažan identitet vremena u kojem je nastao. U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu.

Zato se ovaj stan ne doživljava kao “uređen interijer”, već kao živi arhitektonski resurs – mjesto gdje se susreću modernizam, film i suvremena produkcija. A upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama