Povežimo se

Uređenje interijera

Važnost dobre organizacije stana

Za dobar stan nije presudna kvadratura već dobra tlocrtna organizacija, a to podrazumijeva da su prostorije smisleno i funkcionalno povezane.

Stanovi se standardno dijele prema veličini i broju soba, tako imamo jednosobne, dvosobne, trosobne i četverosobne stanove te one s više soba.

Kako bi postigli neki komfor stanovanja u tim stanovima, neke standardne dimenzije jednosobnog stana su 25 do 35 metara kvadratnih, dvosobnog 35 do 45 metara kvadratnih, trosobnog 55 do 75, a četverosobnog 75 do 95 metara kvadratnih, objasnila je Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.

Tatjana Liktar Elez, dipl. ing. arh.

Jednosobni stan ima jednu sobu koja služi kao dnevna i spavaća soba, a dvosobni stan znači da ima jednu izdvojenu spavaću sobu i dnevni boravak. Dvosobni stan ima dvije odvojene spavaće sobe i dnevnu i tako dalje.

Broj osoba na broj soba

Tatjana Liktar Elez kaže da se stanovi projektiraju za određeni broj osoba, ne možemo baš nagurati previše ljudi u premali stan pa tako za neki komforan život u jednosobnom stanu bi trebalo stanovati jedna do dvije osobe, u dvosobnom dvije do tri, u trosobnom tri do četiri, u četverosobnom četiri do pet i tako dalje. 

Svaka prostorija ima minimalnu veličinu koja je proizašla iz namjene prostorije i dimenzija čovjeka. Što se tiče same konkretne kvadrature, kod kuhanja je neka kvadratura pet kvadrata za male stanove do deset kvadrata za veće stanove. Kod soba je to 10 kvadrata za jednu osobu ili 12 kvadrata za bračni par te kod djece 8 kvadrata za jedno dijete i 10 kvadrata za dvoje djece, kaže arhitektica Liktar Elez.

Integrirana kuhinja

Da bi se u kuhinju postavili osnovni elementi, potreban je minimalno tri metra dug zid, a za dobru funkcionalnost ispred kuhinjskog elementa potrebno je barem 110 centimetara praznog prostora.

Tatjana Liktar Elez iz iskustva govori da u današnjem projektiranju vrlo često kuhinje nisu više samostalni prostori, zatvorene kuhinje nego se one integriraju u prostor stana. Na taj način ne samo da se štedi na kvadratima već se i to kuhanje povezuje s dnevnim aktivnostima, tako da je kuhinja najčešće povezana s kuhinjom i dnevnim boravkom u jedan open space

Odlučite li se za otok  koji vizualno odvaja kuhinju od blagovaone ili dnevne sobe, njegova dubina trebala bi biti 60 centimetara, koliko se koristi i za standardne kuhinjske elemente dok dužinu diktira prostor.

Razmak između kuhinjskog elementa i otoka bi trebao biti barem 110, 120 da bi se svi elementi mogli normalno otvarati i koristiti, a ako u okolni prostor predviđamo i neke stolice za blagovanje, onda i više, kaže Liktar Elez.

Za smještaj blagovaonskog stola za šest osoba, prostor blagovaonice trebao bi biti minimalno tri puta dva i pol metra. Kod odabira stola, prostor treba pažljivo izmjeriti jer namještaj u velikim salonima izgleda manje nego što doista jest. Prilikom uređenja prostora, optimalna veličina i količina namještaja doprinijeti će osjećaju prostranosti na što će utjecati i visina prostora.

Danas je neki standard 2 metra 60 za stambeni prostor, potrebna nam je dovoljna količina prozora, znači dovoljno osvjetljenja te ukoliko je moguće što veća povezanost s vanjskim prostorom. Kad govorimo o osvjetljenju i o prozorima, školsko projektiranje je da veličina prozora odnosno stakla bi trebala biti bar jedna sedmina veličine sobe, izjavila je Liktar Elez za Dom na kvadrat.

Kod kupnje stana, obično je kvadratura ključna, no, dobra organizacija prostora i eliminacija pasivnih dijelova, poput dugačkih hodnika, presudne su za funkcionalnost životnog prostora.

Boje i materijali

Vodič kroz najpopularnije vrste drva za namještaj i uređenje prostora

Drvo je jedan od najstarijih i najcjenjenijih materijala u uređenju prostora i izradi namještaja. Njegova prirodna ljepota, toplina i dugotrajnost čine ga nezamjenjivim elementom u interijerima, bez obzira na stil ili namjenu prostora. Ipak, nisu sve vrste drva iste. Svaka vrsta ima svoje specifične karakteristike koje je razlikuju od drugih — od teksture i strukture godova, preko boje i načina na koji stari, pa sve do otpornosti, trajnosti i cijene.

Drvo, pločice, laminat… Ovo su vrste podnih obloga koji traju (gotovo) vječno

Drvo – materijal za gradnju 21. stoljeća

Različite vrste drva reagiraju drukčije na vlagu, promjene temperature i svakodnevno korištenje, zbog čega nisu sve jednako pogodne za iste namjene. Dok su neka drva izrazito tvrda i otporna te se koriste za podove, nosive elemente i dugotrajni namještaj, druga su mekša i lakša za obradu, što ih čini idealnima za dekorativne elemente, obloge ili rustikalni namještaj. Boja i tekstura također imaju ključnu ulogu u oblikovanju atmosfere prostora — svjetlije vrste drva vizualno otvaraju prostor i daju mu osjećaj svježine, dok tamnije vrste unose dojam luksuza, topline i elegancije.

Osim estetskih i tehničkih svojstava, važno je uzeti u obzir i cijenu drva, koja ovisi o njegovoj dostupnosti, brzini rasta, načinu obrade i trajnosti. Upravo kombinacija svih ovih faktora — izgleda, otpornosti, obrade i cijene — određuje za što je pojedina vrsta drva najprikladnija. Poznavanje tih razlika omogućuje bolji odabir materijala koji će zadovoljiti i funkcionalne potrebe i estetske zahtjeve prostora.

01. Bor – rustikalna i pristupačna ljepota

Bor je mekše, ali vrlo svestrano drvo koje se lako obrađuje i prilagođava različitim stilovima. Njegova prirodna struktura, s vidljivim čvorovima i godovima, daje mu rustikalni i topao karakter. Često se koristi u izradi namještaja za svakodnevnu uporabu, kao i u interijerima koji teže prirodnom, opuštenom ugođaju. Svijetle, žućkasto-kremaste nijanse bora unose osjećaj svježine i prirodnosti u prostor.

02. Javor – svjetla elegancija modernog dizajna

Javor je tvrdo i otporno drvo s vrlo ujednačenom teksturom, što mu daje čist i moderan izgled. Zbog svoje svijetle boje i diskretnog uzorka često se koristi u suvremenim, minimalističkim interijerima, gdje doprinosi osjećaju prozračnosti i svježine. Izuzetno je pogodan za podove i kuhinjske elemente jer dobro podnosi svakodnevno korištenje, a pritom zadržava svoju estetsku jednostavnost.

Pravo drvo ili ploćice koje ga imitiraju – što odabrati

03. Hrast – kralj tradicionalnih interijera

Hrast je među najpoznatijim i najčešće korištenim vrstama drva u Europi i regiji. Postoji više od 500 vrsta hrasta, no samo neke se koriste u namještaju i uređenju prostora — među njima posebno se ističe slavonski hrast zbog svoje izdržljivosti i ljepote. Hrast je tvrdo, izdržljivo i iznimno svestrano drvo, zbog čega se ubraja među najcjenjenije materijale u izradi namještaja i uređenju prostora. Njegovi upečatljivi prstenasti godovi daju svakom komadu jedinstven karakter, čineći ga prirodnim i autentičnim. Zahvaljujući svojoj čvrstoći i otpornosti, hrast je idealan izbor za podove, vrata, prozore i namještaj koji je namijenjen dugotrajnoj uporabi. Vizualno se ističe toplim, prirodnim izgledom koji se lako uklapa u različite stilove interijera, od klasičnih do suvremenih. Prepoznatljiv je po zlatno-smeđim nijansama i snažnom uzorku godova, koji prostoru daju osjećaj topline, stabilnosti i bezvremenske elegancije.

04. Trešnja – elegantno i profinjeno drvo

Drvo trešnje odlikuje se glatkom, finom strukturom i jednostavnom obradom, što ga čini idealnim za precizno oblikovan namještaj i elegantne interijere. Njegova posebnost leži u načinu na koji s vremenom sazrijeva — iz toplih, svijetlijih tonova postupno prelazi u dublje, bogatije nijanse. Upravo ta prirodna promjena boje daje trešnji bezvremensku privlačnost i čini je omiljenim izborom za kvalitetne ormariće, komode i dekorativne elemente.

05. Orah – dominanta elegancija

Orah je sinonim za sofisticiranost i luksuz u svijetu drva. Njegova glatka površina i profinjena struktura čine ga vrhunskim izborom za interijere koji teže elegantnom i smirenom dojmu. Osim što je vizualno upečatljiv, orah je i čvrst te izdržljiv, zbog čega se koristi za namještaj visoke kvalitete i dekorativne furnire. Njegova duboka čokoladno-smeđa boja, često isprepletena prirodnim prugama, prostoru daje osjećaj topline i tihe raskoši.

06. Mahagoniji – simbol klasičnog luksuza i trajnosti

Mahagonij je klasično i dugotrajno drvo, poznato po svojoj prirodnoj otpornosti na habanje i stabilnosti kroz vrijeme. Već se stoljećima koristi u izradi kvalitetnog, nasljednog namještaja, a njegova profinjena estetika čini ga simbolom bezvremenske elegancije. Lako se obrađuje i postiže izuzetno glatku završnu obradu. Prepoznatljiv je po bogatoj crvenkasto-smeđoj boji i finoj, ujednačenoj teksturi koja prostoru daje toplinu i luksuzan karakter.

07. Tikovina – vrhunska otpornost za vanjske prostore

Tikovina je prirodno bogata uljima, što joj daje iznimnu otpornost na vlagu, vremenske uvjete i štetnike. Upravo zbog toga smatra se jednim od najboljih izbora za vanjski namještaj, terase i nautiku. Osim funkcionalnosti, tikovina se ističe i estetikom — njezina zlatno-smeđa boja i ravna struktura godova pružaju osjećaj topline i trajne elegancije, čak i u zahtjevnim uvjetima.

08. Ružino drvo – luksuz bogate teksture

Ružino drvo iznimno je gusto i trajno, poznato po svojoj sposobnosti da se ispolira do visokog sjaja. Zbog svojih izvanrednih mehaničkih i estetskih svojstava smatra se luksuznim materijalom, često korištenim za vrhunski namještaj i glazbene instrumente. Njegova bogata paleta boja, od tamnosmeđih do ljubičastih tonova s izraženim tamnijim prugama, stvara snažan i ekskluzivan vizualni dojam.

09. Ebanovina – ultimativni sibol luksuza

Ebanovina je iznimno rijetko, gusto i tvrdo drvo, cijenjeno zbog svoje izdržljivosti i luksuznog izgleda. Može se polirati do gotovo zrcalnog sjaja, zbog čega se koristi za ekskluzivne komade namještaja i glazbene instrumente. Njena duboka, gotovo crna boja i fina, glatka tekstura stvaraju snažan kontrast u prostoru te simboliziraju prestiž i profinjenost.

U konačnici, odabir drva nije samo tehničko pitanje, već svjestan izbor koji oblikuje karakter prostora i način na koji ga doživljavamo. Pažljivo odabrana vrsta drva može naglasiti stil interijera, podići kvalitetu izvedbe i osigurati dugotrajnu vrijednost, pretvarajući svaki prostor u skladnu i promišljenu cjelinu.

2026. godina u interijerima: Topliji tonovi, prirodni materijali i osobni stil

Nastavite čitati

Predstavljamo dom

Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica

Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba…

Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor mladih koji teško dolaze do novog, vlastitog prostora. Umjesto potpune renovacije, sve se više radi postupno, u skladu s budžetom. Takav pristup donosi i novu vrstu klijenata, ali i drugačiji način razmišljanja o prostoru.

Upravo takav primjer pokazuje stan koji je uredila arhitektica Gordana Đerić. Adaptacija je rađena djelomično, ali promišljeno, s jasnim fokusom na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Parcijalna adaptacija stana počinje tamo gdje se najviše živi

Zbog ograničenih financijskih mogućnosti, nije se uređivao cijeli stan. Fokus je stavljen na centralne zone – dnevni boravak, kuhinju i ulazni prostor. Cilj je bio stvoriti ugodno i funkcionalno okruženje u kojem se nakon radnog dana može normalno živjeti i odmarati.

Stan je prije adaptacije bio tipičan primjer gradnje iz osamdesetih godina. Imao je mračan hodnik, izdvojenu kuhinju i vrlo malo skladišnog prostora. Upravo su ti nedostaci postali temelj za nova rješenja.

Hodnik kao neočekivano mjesto za veliko spremište

Jedna od ključnih intervencija bila je transformacija hodnika koji vodi prema spavaćoj sobi. Spuštanjem stropa do visine vrata stvoren je prostor za veliko spremište. U njemu se danas nalaze skije, sezonska oprema i hobiji koji su važan dio života stanara.

Rješenje je u početku iznenadilo klijenta, ali se pokazalo iznimno funkcionalnim. Hodnik je prestao biti mračan prolaz i postao aktivan dio stana.

Svjetlo, ogledala i nova percepcija prostora

Kako bi se dodatno poboljšao dojam prostora, ostava koja je imala ulaz iz kuhinje zatvorena je, a novi ulazi izvedeni su iz hodnika. Postavljena su klizna staklena vrata u ogledalu, koja vizualno proširuju prostor.

Ogledalo je provedeno i preko ostatka zida, a iznad je dodana indirektna rasvjeta. Takvo osvjetljenje stvara ugodnu atmosferu bez agresivnog svjetla, što je bio jedan od važnih zahtjeva klijenata.

Kuhinja kao dio dnevne komunikacije

Kuhinja je iz zatvorenog prostora postala dio dnevnog boravka. Rušenjem zida prostor je otvoren i povezan, čime je stan dobio protočnost i bolju organizaciju.

Poseban zahtjev bio je hladnjak za vino, koji je uklopljen u novu cjelinu. Manji zidni segment iskorišten je za staklenu vitrinu u blagovaonici, uz dodatnu rasvjetu koja ima i funkcionalnu i dekorativnu ulogu.

Namještaj iz trgovina, ali s arhitektonskim pristupom

Iako namještaj u ovom stanu nije rađen po mjeri, nego kupljen u trgovinama, prostor nije izgubio na kvaliteti. Kuhinjska čela kupljena su od jednog dobavljača, a zatim prilagođavana cijelom korpusu kuhinje.

Takav proces zahtijevao je precizne prilagodbe i dobru suradnju s majstorima. Rezultat je ujednačena kuhinja koja izgleda kao cjelovito rješenje.

Skriveno radno mjesto za rad od kuće

Rad od kuće bio je važan dio projekta. Umjesto klasičnog radnog stola, osmišljeno je skriveno i fleksibilno rješenje.

Klupski stol ima više funkcija. Jedan dio služi kao radni stol, drugi za društvene igre, treći kao klasični stolić, a četvrti za opuštanje uz televizor. Jedan komad namještaja tako odgovara na više svakodnevnih potreba.

Nova generacija klijenata traži usklađivanje

Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba jer dugo žive u istom prostoru.

Uloga arhitekta u takvim projektima nije nametanje rješenja, nego usklađivanje. Arhitekt povezuje ideje, materijale, boje i dobavljače u smislenu cjelinu. Jednako važno, pomaže klijentima da unutar budžeta dobiju maksimalnu vrijednost.

Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom

Kada parcijalna adaptacija stana ima najviše smisla

U ovom stanu nema viška kvadrata, ali postoji jasno posložen život. Prostor koji je nekad bio mračan i nefunkcionalan danas odgovara stvarnim potrebama ljudi koji u njemu rade, odmaraju i planiraju budućnost.

Dobro osmišljena parcijalna adaptacija stana pokazuje da nije uvijek potrebna potpuna renovacija. Uz pametna rješenja, iskustvo i realan budžet, moguće je stvoriti dom koji funkcionira – i dugoročno ima smisla.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama