Povežimo se

Uređenje interijera

STANDARDI OPREMANJA DOMA Znate li prosječne visine i razmake?

‘Standardi u opremanju interijera su nam potrebni da bi mogli na učinkoviti način koristiti prostor’, kaže Željka Tomašić, dipl. ing. arhitekture

Čest problem u samostalnom opremanju interijera je odabir namještaja pogrešnih mjera. Rješenje ovog problema krije se u standardnim mjerama. Sve o njima zna arhitektica Željka Tomašić.

Kod uređenja interijera pametno je voditi se standardnim mjerama. ‘Standardi u opremanju interijera su nam potrebni da bi mogli na učinkoviti način koristiti prostor’, tumači Željka Tomašić, dipl. ing. arhitekture.

standardi-dom-na-kvadrat

Minimalni razmak od blagovaonskog stola do zida trebao bi biti 80 centimetara. ‘Prosječna visina stola je između 70 i 75 centimetara. Visina stolica je oko 45, sjedišta stolice. Što se tiče veličine stolova, standard je oko 60 centimetara po osobi koja sjedi za njim. Znači, imamo stolove od 120, 180, 240 centimetara dužine, a širina nam je između 80 i 90 za blagovaonske stolove’, kaže.

U kuhinji je iznimno bitno da vam radna ploha nije preniska niti previsoka. ‘Prijašnji standardi kuhinje, visine radne plohe su bili 80 centimetara, 85. Danas je to prenisko s obzirom na to da su ljudi viši i danas je standard 95, čak postoje i slučajevi gdje se do metra stavlja visina radne plohe’, dodaje.

kuhinja-dom-na-kvadrat

Visinu kuhinjske radne plohe svakako prilagodite svojoj visini, a raspored elemenata preporučljivo je napraviti prema standardu. ‘Nekakvo osnovno pravilo kod projektiranja kuhinje je to da imate frižider, sudoper, radnu plohu i štednjak. Pretpostavlja se da ćete uzet iz frižidera hranu koju ćete oprat u sudoperu, pripremit na radnoj plohi, i onda stavit na štednjak’, tvrdi.

Optimalnih 110 centimetara

Ukoliko želite kuhinju s prolazom pripazite na razdaljinu između elemenata. ‘Ono što nam definira potreban prolaz kuhinje koja ima sa obje strane elemente je da se može perilica suđa i pećnica otvorit da vi još možete stat iza. Znači minimum je 90 centimetara. Međutim to je zapravo prilično malo i ono što je optimalno je 110 centimetara’, dodaje.

soba-dom-na-kvadrat

U spavaćoj sobi minimalna razdaljina između kreveta i zida mora biti 60 centimetara. ‘Što se tiče udaljenosti od ormara, trebali bi imati mjesto za noćni ormarić plus još 60 centimetra da se otvore vrata ormara jel je ormar u prosjeku dubine 60 centimetara znači, vrata su 55 negdje. Ako nemamo taj prostor, onda nam je najbolje rješenje da stavimo klizna vrata na ormar’, kaže arhitektica.

U manjim prostorima izbjegavajte glomazne komade

Širina minimalnog prolaza od 60 centimetara standard je i za kupaonice. ‘Imamo umivaonike, 60 centimetara bi bilo optimalno da je širina, širina tuša tj. dimenzije su 80×80. Prostor prohodni između kade i tuša, wc-a, moraju isto biti nekih 60 centimetara da možete neometano prolaziti’, dodaje.

Preporuka visine ugradnje umivaonika je 85 centimetara, a wc školjke 45. U manjim dnevnim boravcima valja izbjegavati glomazne sjedeće garniture. Stolić od garniture trebao bi biti udaljen 45 centimetara.

soba-dom-na-kvadrat

‘Pozicija televizora na individualna. Ono što bi bilo optimalno je da kad sjedite, da gledate i da vam ostane dvije trećine ekrana ispod vidnog polja i trećina iznad’, kaže. Prostor u kojem živimo treba prilagoditi vlastitim potrebama, a pritom ne izostaviti standarde.

Stilovi uređenja

Kako odabrati stil uređenja: Vodič koji počinje od vas, a ne od trendova

Jedna od najčešćih pogrešaka u uređenju interijera je odustajanje na pola puta…

Tijekom proteklih sezona emisije Dom na kvadrat, arhitektica Sunčica Mastelić Ivić gledateljima je približila nekoliko različitih stilova uređenja interijera – od minimalističkih i suvremenih, do raskošnih povijesnih i dekorativnih pravaca. No nakon svih analiza, primjera i inspiracija, nameće se jedno ključno pitanje: kako odabrati stil uređenja koji će dugoročno funkcionirati u našem prostoru i životu?

Odabir stila često se pogrešno doživljava kao praćenje aktualnih trendova ili kopiranje viđenog s društvenih mreža. No stil uređenja nije modni dodatak koji se mijenja svake sezone, već osobna odluka koja mora odgovarati prostoru, navikama, kontekstu i karakteru onih koji u njemu žive. Upravo zato, pravi stil ne nameće se izvana – on se otkriva kroz analizu, razumijevanje i iskren razgovor.

Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol

Kako ističe Sunčica Mastelić Ivić, različiti stilovi danas ne isključuju jedni druge niti se izmjenjuju po principu „in“ i „out“. Oni postoje paralelno, kao različiti svjetovi, a na nama je da prepoznamo koji od njih odgovara našoj osobnoj priči, načinu života i prostoru koji uređujemo.

Kako odabrati stil uređenja prema prostoru, lokaciji i vlastitoj osobnosti

Jedan od najvažnijih odgovora na pitanje kako odabrati stil uređenja krije se u razumijevanju konteksta prostora. Lokacija nekretnine, njezina namjena i okruženje uvijek imaju prednost pred estetskim željama. Stil koji funkcionira u urbanom stanu ne može se mehanički preslikati u kuću u planini ili na osamljenom otoku.

Sunčica Mastelić Ivić upozorava kako su pojedini stilovi izrazito vezani uz određeni ambijent. Primjerice, Hollywood glam zavodljiv je zbog sjajnih površina, kontrasta i luksuza, ali on je prvenstveno velegradski, urbani stil s jasnim povijesnim kontekstom. U prostoru koji je snažno povezan s prirodom, takav pristup može djelovati neprirodno i nametnuto.

Zato stil uređenja ne bira samo oko, već i razum. Kontekst prostora, arhitektura, lokacija i način korištenja uvijek imaju posljednju riječ.

Stil kao osobna priča, a ne dekorativna odluka

Stil uređenja često govori više o nama nego što mislimo. Odrastanje, obitelj, struka, način života, putovanja i uspomene – sve su to elementi koji oblikuju naš estetski ukus. Prema riječima arhitektice, važno je biti iskren prema sebi, osobito kada se radi s profesionalcem.

Projektant interijera ne osmišljava prostor samo prema funkcionalnim potrebama, već analizira osobni profil klijenta.

Tek kada se osobnost korisnika poklopi s pričom određenog stila, moguće je interijer izvesti kvalitetno i dosljedno do kraja. Isto vrijedi i za poslovne prostore, koji također imaju identitet i poruku koju žele komunicirati prema van.

Dva sloja interijera: baza i stil koji se može mijenjati

Interijer se sastoji od dva ključna sloja. Prvi je tzv. „tvrda ljuska“ – arhitektonska osnova prostora koja uključuje podne i zidne obloge, ugradbene elemente, osnovnu rasvjetu i funkcionalni raspored. Taj sloj mora biti neutralan, kvalitetno projektiran i dugoročno održiv.

Drugi sloj je stiliziranje – dekor, manji komadi namještaja, rasvjeta, tekstili i teksture. Upravo se kroz taj sloj najjasnije očituje stil uređenja, ali i ostavlja prostor za promjene. Dekorativni elementi mogu se mijenjati kroz godine, dok dobro osmišljena baza ostaje stabilna i funkcionalna.

Kako ističe Sunčica Mastelić Ivić, upravo je ta podjela tajna dobrog interijera.

Zašto je važno imati profesionalca uz sebe

Prvi i najvažniji korak u procesu uređenja je arhitekta. To je odluka koja zahtijeva povjerenje, jer projektantu prepuštate oblikovanje svog svakodnevnog života. Preporuka je pregledati njegove radove, provjeriti reference i, što je najvažnije, otvoreno razgovarati.

Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada

Taj razgovor ne svodi se samo na funkcionalne potrebe, već uključuje razmjenu fotografija, uspomena, putovanja i emocija. Upravo iz tog procesa nastaje mood board i sample board – vizualni alat koji definira boje, materijale i smjer uređenja. Jednom kada je taj temelj postavljen, važno ga je slijediti bez improvizacija.

Kako Sunčica slikovito opisuje, nije dovoljno voljeti neku boju ili komad namještaja izvan konteksta. Dosljednost je ključ.

Odabrali ste stil? Onda idite do kraja

Jedna od najčešćih pogrešaka u uređenju interijera je odustajanje na pola puta. Kombiniranje nespojivih stilova često rezultira prostorom koji djeluje neusklađeno i nezavršeno. Ako ste se prepoznali u određenom stilu, savjet je jasan – provedite ga do kraja.

Odabir stila nije trendovska odluka, već osobna priča pretočena u prostor. A dobar interijer, baš kao i dobar stil, uvijek počinje iskrenim odgovorom na jedno pitanje: tko smo i kako želimo živjeti.

Nastavite čitati

Izbor urednice

Kako je arhitektura Drage Galića postala idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice

U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu

Ako ste se ikada pitali zašto vas je serija Dnevnik velikog Perice tako uvjerljivo vratila u šezdesete godine prošlog stoljeća, odgovor ne leži samo u kostimima i scenografiji, već i u arhitekturi.

Jedna od ključnih lokacija snimanja bio je ovaj filmski stan smješten u stambenoj zgradi koju je projektirao Drago Galić, jedan od najvažnijih predstavnika zagrebačkog modernizma. Upravo ta arhitektonska podloga omogućila je da prostor bez velikih intervencija postane vjerodostojna scenografija jednog razdoblja.

Filmski stan kao scenografski alat, a ne mjesto stanovanja

Stan u Vukovarskoj ulici danas ne funkcionira kao klasičan životni prostor. Kako objašnjava Tomislav Peleski, koji se već dva desetljeća bavi location managementom, ideja je bila stvoriti polivalentni, lako prilagodljiv filmski stan – prostor koji može “glumiti” različite interijere, od bakinog stana do urbanog dnevnog boravka.

Stan je dvoetažan, površine gotovo 100 četvornih metara, i u trenutku početka projekta bio je potpuno prazan. Upravo ta “prazna ploča” omogućila je scenografima i producentima slobodu u oblikovanju prostora prema potrebama snimanja. Namještaj se po potrebi iznosi, zamjenjuje ili preslaguje, a svaki kadar dobiva novu priču.

Zašto su Galićevi stanovi idealni za snimanje

Arhitektura Drage Galića pokazala se iznimno zahvalnom za filmsku produkciju. Stanovi u njegovim zgradama odlikuju se velikim prozorima, obiljem dnevnog svjetla i jasnom konstrukcijskom logikom. Drago Galić (1907. – 1963.) jedan je od ključnih arhitekata zagrebačke moderne. Njegove stambene zgrade, osobito one uz Vukovarsku ulicu, odlikuju se humanim mjerilom, promišljenim tlocrtnim rješenjima i naglašenim odnosom prema svjetlu i prostoru.

Betonske grede omogućuju jednostavno postavljanje rasvjete, bez potrebe za vanjskom tehnikom, dok dobra toplinska i zvučna izolacija – rijetkost u današnjoj novogradnji – osigurava stabilne uvjete za snimanje.

Scenografija koja poštuje arhitekturu

Iako je prostor prilagodljiv, njegova arhitektonska vrijednost ostaje u prvom planu. Scenograf Bojan Drezgić sudjelovao je u savjetovanju oko boja i atmosfere, dok su pojedini komadi namještaja originali iz šezdesetih godina. Boje su naknadno “smirene” kako prostor ne bi djelovao previše ilustrativno, već životno i uvjerljivo.

Posebna pažnja posvećena je detaljima – od retro kuhinje s originalnim terrazzo pultom i umivaonikom, do harmonika-vrata koja omogućuju da se jedna prostorija u trenutku pretvori u zasebnu garsonijeru. Takva fleksibilnost čini ovaj filmski stan gotovo scenografskim studijem unutar stvarne arhitekture.

Kada arhitektura postane glavni glumac

Ovaj stan nije samo lokacija – on je aktivni sudionik priče. Njegova arhitektura omogućuje brze transformacije, ali istovremeno nosi snažan identitet vremena u kojem je nastao. U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu.

Zato se ovaj stan ne doživljava kao “uređen interijer”, već kao živi arhitektonski resurs – mjesto gdje se susreću modernizam, film i suvremena produkcija. A upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama