Uređenje interijera
STANDARDI OPREMANJA DOMA Znate li prosječne visine i razmake?
‘Standardi u opremanju interijera su nam potrebni da bi mogli na učinkoviti način koristiti prostor’, kaže Željka Tomašić, dipl. ing. arhitekture
Čest problem u samostalnom opremanju interijera je odabir namještaja pogrešnih mjera. Rješenje ovog problema krije se u standardnim mjerama. Sve o njima zna arhitektica Željka Tomašić.
Kod uređenja interijera pametno je voditi se standardnim mjerama. ‘Standardi u opremanju interijera su nam potrebni da bi mogli na učinkoviti način koristiti prostor’, tumači Željka Tomašić, dipl. ing. arhitekture.
Minimalni razmak od blagovaonskog stola do zida trebao bi biti 80 centimetara. ‘Prosječna visina stola je između 70 i 75 centimetara. Visina stolica je oko 45, sjedišta stolice. Što se tiče veličine stolova, standard je oko 60 centimetara po osobi koja sjedi za njim. Znači, imamo stolove od 120, 180, 240 centimetara dužine, a širina nam je između 80 i 90 za blagovaonske stolove’, kaže.
U kuhinji je iznimno bitno da vam radna ploha nije preniska niti previsoka. ‘Prijašnji standardi kuhinje, visine radne plohe su bili 80 centimetara, 85. Danas je to prenisko s obzirom na to da su ljudi viši i danas je standard 95, čak postoje i slučajevi gdje se do metra stavlja visina radne plohe’, dodaje.
Visinu kuhinjske radne plohe svakako prilagodite svojoj visini, a raspored elemenata preporučljivo je napraviti prema standardu. ‘Nekakvo osnovno pravilo kod projektiranja kuhinje je to da imate frižider, sudoper, radnu plohu i štednjak. Pretpostavlja se da ćete uzet iz frižidera hranu koju ćete oprat u sudoperu, pripremit na radnoj plohi, i onda stavit na štednjak’, tvrdi.
Optimalnih 110 centimetara
Ukoliko želite kuhinju s prolazom pripazite na razdaljinu između elemenata. ‘Ono što nam definira potreban prolaz kuhinje koja ima sa obje strane elemente je da se može perilica suđa i pećnica otvorit da vi još možete stat iza. Znači minimum je 90 centimetara. Međutim to je zapravo prilično malo i ono što je optimalno je 110 centimetara’, dodaje.
U spavaćoj sobi minimalna razdaljina između kreveta i zida mora biti 60 centimetara. ‘Što se tiče udaljenosti od ormara, trebali bi imati mjesto za noćni ormarić plus još 60 centimetra da se otvore vrata ormara jel je ormar u prosjeku dubine 60 centimetara znači, vrata su 55 negdje. Ako nemamo taj prostor, onda nam je najbolje rješenje da stavimo klizna vrata na ormar’, kaže arhitektica.
U manjim prostorima izbjegavajte glomazne komade
Širina minimalnog prolaza od 60 centimetara standard je i za kupaonice. ‘Imamo umivaonike, 60 centimetara bi bilo optimalno da je širina, širina tuša tj. dimenzije su 80×80. Prostor prohodni između kade i tuša, wc-a, moraju isto biti nekih 60 centimetara da možete neometano prolaziti’, dodaje.
Preporuka visine ugradnje umivaonika je 85 centimetara, a wc školjke 45. U manjim dnevnim boravcima valja izbjegavati glomazne sjedeće garniture. Stolić od garniture trebao bi biti udaljen 45 centimetara.
‘Pozicija televizora na individualna. Ono što bi bilo optimalno je da kad sjedite, da gledate i da vam ostane dvije trećine ekrana ispod vidnog polja i trećina iznad’, kaže. Prostor u kojem živimo treba prilagoditi vlastitim potrebama, a pritom ne izostaviti standarde.
Dekoracije i detalji
Božićna čarolija koja nastaje puhanjem stakla
Možda nismo zavirili u radionicu Djeda Mraza, ali smo zato bili u radionici u kojoj Božić traje svih 365 dana u godini. U svijetu brzih dekoracija i masovne proizvodnje, staklene božićne kuglice i dalje nastaju sporim, preciznim i gotovo meditativnim procesom – baš onako kako se radilo i prije nekoliko desetljeća.
Koogle, božićne kuglice staklopuhačice Martine Križanić, nastaju od užarenog stakla, daha i strpljenja, a svaka kuglica nosi priču, tradiciju i osobni potpis.
Od staklene cijevi do božićne kuglice
Proces izrade ručno puhanih staklenih božićnih kuglica temelji se na tradicionalnoj tehnici koja se desetljećima gotovo nije promijenila. Polazišna točka je staklena cijev, čiji promjer ovisi o veličini kuglice koja se želi dobiti. Cijev se najprije zagrijava dok se ne formira tzv. ampula, a zatim se daljnjim taljenjem i puhanjem oblikuje kugla ili drugi željeni predmet.
Kuglica može nastati slobodnim puhanjem ili upuhivanjem stakla u kalupe, ovisno o obliku i dizajnu. Riječ je o procesu koji zahtijeva iskustvo, mirnu ruku i osjećaj za materijal, jer se staklo u svakom trenutku ponaša drugačije.
Obiteljska tradicija i povratak zanatu
Za Martinu Križanić, izrada staklenih božićnih kuglica nije samo posao, već nastavak obiteljske priče. Odrasla je u okruženju u kojem je Božić doslovno bio prisutan cijele godine – kroz staklo, alate i ukrase koje su izrađivali njezin djed i otac.
Iako je dugo radila u administraciji, s vremenom se javila potreba za povratkom nečemu opipljivom i kreativnom. S četrdeset godina odlučila je naučiti zanat, a znanje je prenosio upravo njezin otac. Ono što je započelo kao ispušni ventil, preraslo je u ozbiljan posao i nastavak obiteljskog obrta.
Transparentno staklo i kuglica kao mala scena
Dok su se staklene božićne kuglice nekada tradicionalno amalgamirale – stvarao se sjajni, zrcalni efekt, a zatim su se umakale u boje i dodatno ukrašavale glitterima, vatom i sličicama – Martina je odlučila krenuti drugim putem.
Njezine kuglice ostaju prozirne i transparentne. Staklo nije skriveno, već naglašeno. Svaka staklena božićna kuglica postaje mala pozornica, unutar koje se grade minijaturne scenografije s figuricama i detaljima. Kuglica tako funkcionira kao mala, zatvorena priča, a ne samo ukras.
Zašto su staklene božićne kuglice danas luksuz
Današnje ručno izrađene staklene božićne kuglice nemaju istu cijenu kao nekada. Proizvodnja je skuplja, energenti su poskupjeli, a cijeli proces zahtijeva vrijeme i znanje. Upravo zato takvi ukrasi danas pripadaju kategoriji malog luksuza.
Od ovakvih kuglica rijetko se kiti cijeli bor. Umjesto toga, staklene božićne kuglice skupljaju se postupno – kao kolekcija – ili se poklanjaju kao trajna uspomena. Upravo darivanje jedan je od najčešćih razloga njihove kupnje, jer nose emocionalnu vrijednost i priču.
Ukras koji traje desetljećima
Jedna od najljepših potvrda vrijednosti ovog zanata dolazi iz povratnih priča kupaca. Ljudi se javljaju sa staklenim božićnim kuglicama koje su izrađivali Martinini baka i djed prije 40 ili 50 godina, a koje su se, uz pažljivo rukovanje, sačuvale do danas.
Staklo jest krhko, ali nije prolazno. Bez udaraca i uz malo pažnje, ručno puhana staklena božićna kuglica može trajati desetljećima, prenoseći uspomene i obiteljsku tradiciju s generacije na generaciju.
U vremenu u kojem se blagdanski ukrasi često mijenjaju iz godine u godinu, staklene božićne kuglice podsjećaju nas da Božić nije samo dekor – već osjećaj, priča i nasljeđe koje se može čuvati cijeli život.
Dekoracije i detalji
Umjetno božićno drvce: Prolazni trend ili održiva blagdanska odluka?
Stručnjaci ističu da umjetno božićno drvce ima smisla upravo tada kada se koristi dugoročno
Sve više kućanstava za Božić bira umjetno božićno drvce. Razlozi su jasni – jednostavno održavanje, dugotrajnost i činjenica da moderni modeli izgledom sve uvjerljivije oponašaju prirodno drvce. Umjetno božićno drvce danas više nije kompromis, već promišljena odluka prilagođena suvremenom načinu života.
Umjetni ili ipak pravi bor? Evo kako odabrati božićno drvce za vaš dom
Što je trenutno u trendu i na što obratiti pažnju pri kupnji, doznali smo u Lesnini, gdje se ponuda umjetnih božićnih drvaca iz godine u godinu značajno proširuje.
Umjetno božićno drvce prilagođeno svakom prostoru
Jedna od najvećih prednosti koju nudi umjetna jelka jest velik izbor dimenzija i oblika. U ponudi su modeli za manje stanove, ali i raskošna drvca za velike dnevne boravke.
Kako ističe Valentina Lafter Filipčić, prodajna savjetnica u Lesnini, kupci mogu birati između užih i nižih umjetnih božićnih drvaca za ograničene prostore te robusnijih modela za veće interijere. Visine se kreću od oko 120 centimetara pa sve do gotovo prirodnih, impozantnih dimenzija.
Kako je umjetno božićno drvce postalo gotovo neprepoznatljivo od pravog
Razvoj tehnologije izrade značajno je promijenio izgled umjetnog božićnog drvca. Današnji modeli izrađuju se od PVC i PE polimera koji se oblikuju u trodimenzionalne iglice lijevane u kalup, zbog čega drvca izgledaju iznimno realistično.
Posebna se pažnja posvećuje gustoći grana, prirodnoj boji iglica i detaljima poput imitacije snijega, koja je sve popularnija među kupcima koji žele zimsku atmosferu tijekom cijelog prosinca.
Praktičnost umjetnog božićnog drvca u svakodnevnom životu
Osim izgleda, umjetno božićno drvce donosi i niz praktičnih prednosti. Modularna konstrukcija omogućuje jednostavno sastavljanje i rastavljanje, a nakon blagdana drvce se lako sprema i ne zauzima prostor tijekom ostatka godine.
U urbanim stanovima, gdje je skladištenje često izazov, ta se funkcionalnost posebno cijeni. Većina modela osmišljena je tako da se može kompaktno sklopiti i pohraniti u ormar, spremište ili podrum.
Umjetno božićno drvce i kućni ljubimci
Posebni modeli umjetnog božićnog drvca osmišljeni su i za domove s kućnim ljubimcima. Kod nekih su modela donje grane namjerno reducirane ili izostavljene kako bi se spriječilo da mačke i drugi ljubimci dođu do kuglica i ukrasa.
Kako bi drvce i dalje izgledalo skladno, donji dio često se dodatno ukrašava košarama, tkaninama ili dekorativnim podlogama koje ujedno skrivaju stalak.
Je li onda umjetno božićno drvce održiv izbor?
Iako se umjetni bor često doživljava kao održivija opcija, važno je sagledati i njegovu proizvodnju – plastiku, metal, energiju i transport. No kvaliteta izrade danas je znatno viša nego prije, pa jedno drvce može trajati dugi niz godina.
Stručnjaci zato ističu da umjetno božićno drvce ima smisla upravo tada kada se koristi dugoročno. Kupnja kvalitetnog modela s namjerom višegodišnje upotrebe znatno smanjuje njegov ukupni ekološki otisak.
Umjetno božićno drvce kao promišljena blagdanska odluka
Današnje umjetno božićno drvce uspješno spaja estetiku, praktičnost i dugotrajnost. Iako ne može zamijeniti miris pravog bora, nudi stabilnost, jednostavno održavanje i vizualnu dosljednost iz godine u godinu.
Za mnoge obitelji ono postaje logičan blagdanski izbor – ne kao zamjena tradicije, već kao suvremena alternativa prilagođena ritmu današnjeg života.
