Uređenje interijera
STANDARDI OPREMANJA DOMA Znate li prosječne visine i razmake?
‘Standardi u opremanju interijera su nam potrebni da bi mogli na učinkoviti način koristiti prostor’, kaže Željka Tomašić, dipl. ing. arhitekture
Čest problem u samostalnom opremanju interijera je odabir namještaja pogrešnih mjera. Rješenje ovog problema krije se u standardnim mjerama. Sve o njima zna arhitektica Željka Tomašić.
Kod uređenja interijera pametno je voditi se standardnim mjerama. ‘Standardi u opremanju interijera su nam potrebni da bi mogli na učinkoviti način koristiti prostor’, tumači Željka Tomašić, dipl. ing. arhitekture.

Minimalni razmak od blagovaonskog stola do zida trebao bi biti 80 centimetara. ‘Prosječna visina stola je između 70 i 75 centimetara. Visina stolica je oko 45, sjedišta stolice. Što se tiče veličine stolova, standard je oko 60 centimetara po osobi koja sjedi za njim. Znači, imamo stolove od 120, 180, 240 centimetara dužine, a širina nam je između 80 i 90 za blagovaonske stolove’, kaže.
U kuhinji je iznimno bitno da vam radna ploha nije preniska niti previsoka. ‘Prijašnji standardi kuhinje, visine radne plohe su bili 80 centimetara, 85. Danas je to prenisko s obzirom na to da su ljudi viši i danas je standard 95, čak postoje i slučajevi gdje se do metra stavlja visina radne plohe’, dodaje.

Visinu kuhinjske radne plohe svakako prilagodite svojoj visini, a raspored elemenata preporučljivo je napraviti prema standardu. ‘Nekakvo osnovno pravilo kod projektiranja kuhinje je to da imate frižider, sudoper, radnu plohu i štednjak. Pretpostavlja se da ćete uzet iz frižidera hranu koju ćete oprat u sudoperu, pripremit na radnoj plohi, i onda stavit na štednjak’, tvrdi.
Optimalnih 110 centimetara
Ukoliko želite kuhinju s prolazom pripazite na razdaljinu između elemenata. ‘Ono što nam definira potreban prolaz kuhinje koja ima sa obje strane elemente je da se može perilica suđa i pećnica otvorit da vi još možete stat iza. Znači minimum je 90 centimetara. Međutim to je zapravo prilično malo i ono što je optimalno je 110 centimetara’, dodaje.

U spavaćoj sobi minimalna razdaljina između kreveta i zida mora biti 60 centimetara. ‘Što se tiče udaljenosti od ormara, trebali bi imati mjesto za noćni ormarić plus još 60 centimetra da se otvore vrata ormara jel je ormar u prosjeku dubine 60 centimetara znači, vrata su 55 negdje. Ako nemamo taj prostor, onda nam je najbolje rješenje da stavimo klizna vrata na ormar’, kaže arhitektica.
U manjim prostorima izbjegavajte glomazne komade
Širina minimalnog prolaza od 60 centimetara standard je i za kupaonice. ‘Imamo umivaonike, 60 centimetara bi bilo optimalno da je širina, širina tuša tj. dimenzije su 80×80. Prostor prohodni između kade i tuša, wc-a, moraju isto biti nekih 60 centimetara da možete neometano prolaziti’, dodaje.
Preporuka visine ugradnje umivaonika je 85 centimetara, a wc školjke 45. U manjim dnevnim boravcima valja izbjegavati glomazne sjedeće garniture. Stolić od garniture trebao bi biti udaljen 45 centimetara.

‘Pozicija televizora na individualna. Ono što bi bilo optimalno je da kad sjedite, da gledate i da vam ostane dvije trećine ekrana ispod vidnog polja i trećina iznad’, kaže. Prostor u kojem živimo treba prilagoditi vlastitim potrebama, a pritom ne izostaviti standarde.
Predstavljamo dom
Ovaj prekrasan mali stan rezultat je suradnje arhitekta i investitora
Od samog početka zajedno su donosili sve odluke, birali materijale, promišljali funkcije i testirali ideje
U svijetu u kojem se interijeri često oblikuju prema prolaznim trendovima i vizualima s društvenih mreža, rijetki su prostori koji nastaju iz dublje, osobne logike. Ovaj mali stan nije uređen da bi bio „u trendu“, već kao rezultat jasne životne filozofije, načina razmišljanja i povjerenja. Upravo je suradnja arhitekta i investitora bila ključna za stvaranje prostora koji ne imitira stilove, nego autentično odražava osobnost onoga tko u njemu živi.
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
Arhitektica Gordana Đerić pristupila je projektu bez unaprijed zadanih obrazaca, oslanjajući se na dijalog, proces i potpunu slobodu stvaranja. Kako sama ističe, ovo nije stan koji je nastao iz potrebe da se slijede aktualni trendovi, već prostor koji proizlazi iz poimanja života – multifunkcionalnosti, protočnosti, povezanosti i dozirane jednostavnosti.
Suradnja arhitekta i investitora kao temelj kvalitetnog prostora
Najvažnija polazišna točka ovog projekta bila je potpuna sinergija između arhitektice i vlasnika stana. Od samog početka zajedno su donosili sve odluke, birali materijale, promišljali funkcije i testirali ideje. Bez tog bezuvjetnog povjerenja, naglašava arhitektica, ne bi bilo moguće ostvariti razinu kreativnosti koja ovaj stan čini posebnim.
Stan je izvorno bio star, podijeljen u dvije prostorije s klasičnom kupaonicom i pomoćnim prostorima bez jasne svrhe. Novi vlasnik, izrazito kreativan i društven, imao je vrlo jasne, ali i zahtjevne potrebe – od radnog stola i pianina do prostora za druženja, šanka i multifunkcionalnih zona. Upravo zato je projekt nastajao u procesu, kroz stalne razgovore, prilagodbe i eksperimentiranje.

Arhitektura koja nastaje u procesu
Jedan od ključnih trenutaka u oblikovanju prostora dogodio se tijekom uklanjanja spuštenog stropa. Otkrivena konstrukcija postala je inspiracija za novo rješenje – naglašeni strop s utorima i integriranom rasvjetom koja nije dekoracija, već sastavni arhitektonski element. Time je prostor dobio snažan karakter, ali bez vizualnog opterećenja.
Iako su kuhinja i spavaća soba minimalnih dimenzija, u potpunosti zadovoljavaju svakodnevne potrebe. Spavaća soba projektirana je u dužini kreveta, s ormarom kojem se pristupa s obje strane, dok staklena klizna vrata omogućuju fleksibilnost između intime i otvorenosti prostora.

Centralni prostor kao mjesto zajedništva
S obzirom na životni stil vlasnika, središnji dio stana zamišljen je kao najveća i najotvorenija zona. Dnevni boravak, radni i glazbeni kutak te balkon povezani su u jedinstvenu cjelinu koja se prilagođava različitim situacijama – od mirnog rada do okupljanja s prijateljima.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Posebnu ulogu u prostoru ima stup od opeke, materijala koji „pamti“, nosi toplinu i prirodnu teksturu. Umjesto da dijeli prostor, opeka ga povezuje. U njoj je integriran i multifunkcionalni šank, čime je dodatno naglašena ideja kružne komunikacije i protočnosti.

Minimalizam bez straha od identiteta
Veliki ormar uzduž zidova obložen je sivim ogledalima koja reflektiraju svjetlo i vizualno povećavaju prostor. Time su funkcionalni elementi postali gotovo nevidljivi, a stan je dobio dodatnu dubinu i dinamiku.
Industrijski stil uređenja doma – kako ga prepoznati i primijeniti
Boja zidova i stropova ujednačena je, prostor je monokromatski, ali nikako hladan. Prirodni materijali, industrijski detalji i pažljivo dozirani akcenti stvaraju ugodnu, toplu cjelinu koja ne skriva život, već ga prihvaća. Ovdje je minimalizam funkcionalna nužnost, a ne estetski trend.

Kako zaključuje arhitektica, najvažnija vrijednost ovog stana je originalnost – ona koja se ne može naučiti, već proizlazi iz znanja, iskustva, pogrešaka i hrabrosti. Upravo zato je ovaj prostor najbolji dokaz koliko daleko može doseći kvalitetna suradnja arhitekta i investitora kada se temelji na povjerenju, otvorenosti i zajedničkoj viziji.
Moglo bi vas zanimati i prije i kasnije ovog stana… Adaptacijom staroga stana novi je postao prostor pun svjetlosti
Stilovi uređenja
Kako odabrati stil uređenja interijera: Vodič koji počinje od vas, a ne od trendova
Jedna od najčešćih pogrešaka u uređenju interijera je odustajanje na pola puta…
Tijekom proteklih sezona emisije Dom na kvadrat, arhitektica Sunčica Mastelić Ivić gledateljima je približila nekoliko različitih stilova uređenja interijera – od minimalističkih i suvremenih, do raskošnih povijesnih i dekorativnih pravaca. No nakon svih analiza, primjera i inspiracija, nameće se jedno ključno pitanje: kako odabrati stil uređenja koji će dugoročno funkcionirati u našem prostoru i životu?
Odabir stila često se pogrešno doživljava kao praćenje aktualnih trendova ili kopiranje viđenog s društvenih mreža. No stil uređenja nije modni dodatak koji se mijenja svake sezone, već osobna odluka koja mora odgovarati prostoru, navikama, kontekstu i karakteru onih koji u njemu žive. Upravo zato, pravi stil ne nameće se izvana – on se otkriva kroz analizu, razumijevanje i iskren razgovor.
Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol
Kako ističe Sunčica Mastelić Ivić, različiti stilovi danas ne isključuju jedni druge niti se izmjenjuju po principu „in“ i „out“. Oni postoje paralelno, kao različiti svjetovi, a na nama je da prepoznamo koji od njih odgovara našoj osobnoj priči, načinu života i prostoru koji uređujemo.
Kako odabrati stil uređenja prema prostoru, lokaciji i vlastitoj osobnosti
Jedan od najvažnijih odgovora na pitanje kako odabrati stil uređenja krije se u razumijevanju konteksta prostora. Lokacija nekretnine, njezina namjena i okruženje uvijek imaju prednost pred estetskim željama. Stil koji funkcionira u urbanom stanu ne može se mehanički preslikati u kuću u planini ili na osamljenom otoku.
Sunčica Mastelić Ivić upozorava kako su pojedini stilovi izrazito vezani uz određeni ambijent. Primjerice, Hollywood glam zavodljiv je zbog sjajnih površina, kontrasta i luksuza, ali on je prvenstveno velegradski, urbani stil s jasnim povijesnim kontekstom. U prostoru koji je snažno povezan s prirodom, takav pristup može djelovati neprirodno i nametnuto.
Zato stil uređenja ne bira samo oko, već i razum. Kontekst prostora, arhitektura, lokacija i način korištenja uvijek imaju posljednju riječ.
Stil kao osobna priča, a ne dekorativna odluka
Stil uređenja često govori više o nama nego što mislimo. Odrastanje, obitelj, struka, način života, putovanja i uspomene – sve su to elementi koji oblikuju naš estetski ukus. Prema riječima arhitektice, važno je biti iskren prema sebi, osobito kada se radi s profesionalcem.
Projektant interijera ne osmišljava prostor samo prema funkcionalnim potrebama, već analizira osobni profil klijenta.
Tek kada se osobnost korisnika poklopi s pričom određenog stila, moguće je interijer izvesti kvalitetno i dosljedno do kraja. Isto vrijedi i za poslovne prostore, koji također imaju identitet i poruku koju žele komunicirati prema van.
Dva sloja interijera: baza i stil koji se može mijenjati
Interijer se sastoji od dva ključna sloja. Prvi je tzv. „tvrda ljuska“ – arhitektonska osnova prostora koja uključuje podne i zidne obloge, ugradbene elemente, osnovnu rasvjetu i funkcionalni raspored. Taj sloj mora biti neutralan, kvalitetno projektiran i dugoročno održiv.
Drugi sloj je stiliziranje – dekor, manji komadi namještaja, rasvjeta, tekstili i teksture. Upravo se kroz taj sloj najjasnije očituje stil uređenja, ali i ostavlja prostor za promjene. Dekorativni elementi mogu se mijenjati kroz godine, dok dobro osmišljena baza ostaje stabilna i funkcionalna.
Kako ističe Sunčica Mastelić Ivić, upravo je ta podjela tajna dobrog interijera.
Zašto je važno imati profesionalca uz sebe
Prvi i najvažniji korak u procesu uređenja je arhitekta. To je odluka koja zahtijeva povjerenje, jer projektantu prepuštate oblikovanje svog svakodnevnog života. Preporuka je pregledati njegove radove, provjeriti reference i, što je najvažnije, otvoreno razgovarati.
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
Taj razgovor ne svodi se samo na funkcionalne potrebe, već uključuje razmjenu fotografija, uspomena, putovanja i emocija. Upravo iz tog procesa nastaje mood board i sample board – vizualni alat koji definira boje, materijale i smjer uređenja. Jednom kada je taj temelj postavljen, važno ga je slijediti bez improvizacija.
Kako Sunčica slikovito opisuje, nije dovoljno voljeti neku boju ili komad namještaja izvan konteksta. Dosljednost je ključ.
Odabrali ste stil? Onda idite do kraja
Jedna od najčešćih pogrešaka u uređenju interijera je odustajanje na pola puta. Kombiniranje nespojivih stilova često rezultira prostorom koji djeluje neusklađeno i nezavršeno. Ako ste se prepoznali u određenom stilu, savjet je jasan – provedite ga do kraja.
Odabir stila nije trendovska odluka, već osobna priča pretočena u prostor. A dobar interijer, baš kao i dobar stil, uvijek počinje iskrenim odgovorom na jedno pitanje: tko smo i kako želimo živjeti.





