Uređenje interijera
Prostori prilagođeni ljudima, a ne ljudi prostorima – humani redizajn poslovnih prostora
Potpuno je jasno da dizajn ureda evolvira. Na njega utječe razvoj tehnologije koji nas je učinio mobilnijima, nove generacije koje dolaze na radna mjesta kao i sve veća važnost dobrobiti na radnom mjestu. Što je humani dizajn poslovnih prostora i tko sve u njemu sudjeluje, provjerili smo u zagrebačkoj konzultantskoj tvrtki čija je specijalnost humani redizajn.
Rad od doma sve popularniji
Pandemija korona virusa promijenila je smjer korištenja ureda. Radili smo od kuće i naviknuli se na taj komfor.
“U koroni se uredi gotovo pa uopće nisu koristili, dobar dio djelatnika se više nije htio vraćati u urede te se kompanijama dogodilo da imaju tisuće praznih kvadrata u koje nitko ne dolazi jer se se djelatnici navikli raditi od doma. Tako im je komfornije, ne troše vrijeme na putovanje do posla te je zavladala atmosfera nedolaska u ured”, objašnjava Dubravka Kovačević, konzultantica za humani redizajn poslovnih prostora.
Što je humani redizajn?
Povratkom u ured, postavili smo neke nove zahtjeve. Trebamo dizajn koji se odnosi na ljude, koji će pomoći u produktivnosti i biti savršena kombinacija formalnih i neformalnih prostora.
Humani redizajn prostora prvenstveno stavlja dodatni naglasak na ljude u prostoru što za kompanije i tvrtke znači prilagodba prostora prema timovima i njihovim aktivnostima prilikom rada u uredu.
Dvije vrste ureda
Tijekom dizajniranja mnogih uredskih prostora primijećeno je kako su uredi uglavnom podijeljeni na dvije vrste ureda – s jedne strane su to zatvoreni uredi, a s druge strane su to otvoreni uredi, takozvani open space uredi.
Poznato je da je Steve Jobs smatrao da otvoreni uredi potiču slučajne susrete koji rezultiraju suradnjom, no istraživanja su pokazala kako ni otvoreni ni zatvoreni uredi nisu prilagođeni današnjem načinu rada i timovima u uredu.
Upravo ta istraživanja pomogla su da se krene u smjeru dizajniranja ureda koji su prilagođeni današnjim trendovima koji se odnose na više suradnje i kolaboracije te korištenje digitalnih alata u svakodnevnim aktivnostima u radu.
Brojni benefiti
Upravo zbog toga, humani redizajn omogućava optimalan omjer različitih tipova zona u prostoru, kao što su zone za fokusirani način rada, zone za kolaboraciju i druženje, zona za odmor te zone za timske ili projektne sastanke.
Karakteristika humanog dizajna ureda je optimalna mjera otvorenih i zatvorenih prostora odgovarajući zahtjevima zaposlenika, a u njegovo stvaranje uključen je multidisciplinaran tim stručnjaka.
To su organizacijski psiholozi, arhitekti i dizajneri, projekt menadžeri te konzultanti za korporativne nekretnine. I upravo ta kolaboracija više stručnjaka iz različitih područja omogućava holistički pristup dizajniranju ureda koji su prilagođeni upravo timovima i ljudima koji taj prostor koriste.
Dobro dizajnirani uredi poboljšavaju dobrobit zaposlenika i smanjuju stres, a opće je prihvaćeno da ako djelatnici imaju alate i okruženje za donošenje vlastitih odluka o tome gdje i kada će raditi, da će u konačnici biti produktivniji. Zato su zaposlenici ključan čimbenik od kojeg počinje humani redizajn.
Organizacijski psiholozi su u principu ljudi iz HR-a koji sastavljaju upitnike i provode radionice i intervjue sa djelatnicima koji rade u tim kompanijama kako bi došli do podataka na koji način ljudi koriste taj prostor, te na koji način planiraju koristiti prostor u budućnosti.
Nadalje, koliko vremena provode na sastancima, koliko vremena provode na fokusiranom načinu rada, koliko vremena se druže u pojedinom prostoru i onda na temelju tih podataka, tj. istraživanja, može se napraviti tlocrtno rješenje za klijenta.
Zagrebačka IT tvrtka kao primjer drugima
IT tvrtka iz Zagreba, čije urede smo posjetili, implementirala je novu strategiju radnih mjesta koja je rezultat ankete provedene među zaposlenicima.
“Napravili smo znači analizu u kojoj smo dobili podatke, a na temelju tih podataka smo došli do informacije da njima ne treba 1400 kvadrata, da je njima dovoljno između 600 i 800 kvadrata. Ono što je nama jako bitno je da se ti prostori prilagođavaju ljudima, a ne da ljude prilagođavamo prostoru. To je naša osnovna filozofija i naša osnovna polazišna točka.”
U svojim uredima najviše vole koristiti prirodne materijale jer na to ljudi najbolje reagiraju, a to su drvo, beton, biljke, bambus. Također, dobro prihvaćene su i zvukoupijajuće ploče i tkanine koje omogućavaju zvučnu izolaciju.
Naši mladi konzultanti za humani redizajn svoje su usluge ponudili i na svjetskom tržištu, a najčešći su im klijenti IT tvrtke – moderne, otvorene i spremne za prilagodbu.
Predstavljamo dom
Sezona 20, epizoda 23
Izgleda luksuzno na Instagramu, ali je li praktično? Istina o trendovima u interijeru
Ovo su nova TECE kupaonska rješenja o kojima će se pričati ove godine
Neutralne boje u interijeru ne moraju biti dosadne – evo gdje najčešće griješimo
Urbana sociologija: Kako grad oblikuje nas – i kako mi oblikujemo grad
Potresom oštećen stan pretvoren u snažan industrijski interijer
Predstavljamo dom
Potresom oštećen stan pretvoren u snažan industrijski interijer
Čelik, stepenice i vidljive konstrukcije postale su estetski element, a ne samo funkcionalno rješenje
Nekada zapušten i potresom dodatno oštećen stan u Masarykovoj ulici danas je snažan, karakteran interijer u kojem dominira industrijski stil. Ono što je mnogima izgledalo kao prevelik rizik, Željki i njezinoj obitelji bila je prilika.
Stan su kupili zbog lokacije i arhitektonskih potencijala koje su odmah prepoznali – visoki stropovi, mogućnost galerija i otvoren tlocrt pružali su prostor za kreativnu transformaciju.
„Stan je bio u jako lošem stanju, još i prije potresa, a potres je napravio dodatnu štetu. Ali to nas nije omelo jer smo imali viziju kako ćemo ga urediti“, prisjeća se vlasnica.
Visina stropa kao temelj novog prostora
Ključna ideja bila je maksimalno iskoristiti visinu stropa. Umjesto klasične adaptacije, odlučeno je da se u stan uvedu galerije – ali ne masivne, zatvorene konstrukcije, već prozračne i otvorene.
„Htjeli smo napraviti galerije, ali da budu lagane, da nisu betonske ni drvene, nego da sve ima zraka.“
Galerije su izvedene na čeličnim konstrukcijama, čime je dodatno naglašen industrijski stil u interijeru. Jedna galerija služi kao spavaća soba, druga kao radni prostor, a njihova otvorenost zadržala je osjećaj volumena i svjetlosti.
Čelik, stepenice i vidljive konstrukcije postale su estetski element, a ne samo funkcionalno rješenje.
Odabir industrijskog stila – svjesna odluka
Nakon konstrukcijskih zahvata, stil uređenja gotovo se nametnuo sam.
„Zbog stepenica i galerija, namještaj se nekako prirodno uklopio u industrijski stil. Htjela sam da stan bude drugačiji, nisam pristaša onoga što je trenutno moderno.“
Industrijski stil u interijeru ovdje nije kopija trenda, već logičan nastavak arhitektonske ideje. Kombinacija metala, tamnijih tonova, sirovijih tekstura i otvorenih struktura prostoru daje snažan identitet.
Namještaj s pričom
Posebnost ovog stana krije se u detaljima. Umjesto generičkog namještaja, vlasnica je prostor ispunila komadima s pričom.
„Dobila sam ideju da od starih kofera napravim komode i stolove.“
Brojni komadi pronađeni su na buvljacima, obnovljeni i prilagođeni prostoru. Time je stan dobio osobni pečat i dodatnu slojevitost. Industrijski stil u interijeru ovdje se ne svodi samo na metal i konstrukcije, već uključuje i elemente nostalgije, putovanja i uspomena.
Uokvirene fotografije s putovanja dodatno naglašavaju osobnu dimenziju prostora.
Zagreb kao dio identiteta stana
Osim putovanja, važan motiv u uređenju je i grad Zagreb.
„Volim ovaj grad i htjela sam ga pokazati kroz detalje.“
Ukrasni tanjuri s motivima Zagreba, stakleni dekorativni elementi i gradske vizure integrirani su u interijer. Tako stan, osim što odražava industrijski karakter, nosi i snažnu lokalnu emociju.
Spoj prošlosti i suvremenog života
Ova obnova pokazuje kako se i najzapuštenijim stanovima može dati novi život – uz jasnu viziju i hrabrost. Umjesto brisanja prošlosti, ona je ovdje integrirana u suvremeni koncept.
Industrijski stil u interijeru poslužio je kao okvir, ali stvarnu vrijednost prostoru daju detalji, osobna priča i dosljednost ideji.
Stan u Masarykovoj danas nije samo obnovljen prostor – on je primjer kako arhitektonski potencijal, kreativnost i karakter mogu stvoriti dom koji odskače od tržišnih trendova i ostaje autentičan.
